MUP USK u bihaćkoj mjesnoj zajednici Izačić: Pronađen ručni bacač – zolja (FOTO)

cazin.net
Patrola policije je izašla na lice mjesta i osigurala je mjesto pronalaska eksplozivnog sredstva.

Policija u Bihaću obavijestila je Operativni centar Civilne zaštite Unsko-sanskog kantona da je u mjestu Izačić pronađen ručni bacač raketa – zolja.

Patrola policije je izašla na lice mjesta i osigurala je mjesto pronalaska eksplozivnog sredstva.

O tome su obaviješteni uposlenici Federalne uprave civilne zaštite.

bacac.png

 

Mještani bihaćke Gate čekaju onoga ko im je izbacio smeće na ulicu i narukvicu od 500 maraka, kako bi ga izgrdili

Hasan Keškić iz Gate, časni ratni veteran, radnik u mljekari i gradski vijećnik u Bihaću, poznat je kao aktivista u svojoj mjesnoj zajednici.

Tako je, recimo, tokom nedavne snježne nepogode organizovao “druženje sa lopatama”. Neprestano vodi računa da mjesna zajednica Gata bude ekološki čista, da nikome ni roštilj ne zagori. Ali je prošle sedmice bio isprovociran kada je neko neodgovorno istresao smeće na raskrsnici Gata – Vrsta i tu ga ostavio. Kako Hasan kaže, svaki mjesec neko tu dođe i istrese smeće, pa ga mještani moraju čistiti. Tako je, čisteći ruglo, pronašao i zlatnu narukvicu koja je ispala zagađivaču prirode. Narukvica je podeblji lanac isprepleten žutim i bijelim zlatom, vrijedna oko 500 maraka.

Hasan je uslikao narukvicu, ali je uslikao i smeće, te je počeo putem društvenih mreža da poziva vlasnika da se javi. Izgubljenu narukvicu svakako može dobiti nazad, ali neće otići dok ne bude i izružen zbog bacanja smeća. Svi Hasanovi poznanici, a to je cijeli Bihać, oduševljeni su ovom njegovom “ekološkom” akcijom, a brojni prijatelji koje ima od Vardara do Triglava, nisu bili nimalo iznenađeni njegovom gestom. On je upravo takav, naš Hasan, rekli su svi. Nakon cjelodnevne potrage po društvenim mrežama, kontaktirali smo Hasana da ga pitamo kako je priča završila.

– Nije se još javio za svoju narukvicu, možda se neće ni javiti, ne smije. Šteta, mogao je prodati narukvicu i platiti kao građanin odvoz smeća. Mogao je uplatiti za godinu unaprijed, kako ne vidi da mu je daleko veća šteta nečovječno ponašanje, kazao nam je Hasan Keškić.

Iako je bilo raznih komentara, pa čak i onih da se zasad nepoznata osoba usteže da dođe zbog bojazni da ne bude bijena, Hasan kaže da su to sve šale.

– Ljudi svašta kažu u komentarima, ali svako zna da su naši mještani fini i civilizovani ljudi. Nema razloga očekivati necivilizovano ponašanje, necivilizovano je staviti smeće u automobil i izbaciti ga na prvom uglu gdje nitko ne vidi, jasan je Hasan. Tako vlasnik narukvice, ipak, može bezbjedno doći po nju, ali će morati progutati to da mu se kaže koja odgojno-obrazovna riječ.

 

Snimak koji će vam uljepšati dan: Bihaćka lavica Dalal Omerović vam šalje pusu! (VIDEO)

Na Facebook stranici “Za Dalal” objavljen je novi presjek stanja malene Dalal Omerović iz Bihaća, jednogodišnje djevojčice oboljele od najtežeg oblika leukemije:

Dragi nasi prijatelji, zelimo s Vama da podjelimo nama lijepu vijest. Bio je danas jedan profesor kod roditelja od Dalal. Rekao je da su dobri nalazi punkcija i da, posto su i prethodni bili dobri, postoji mogucnost da nece morati raditi transplantaciju. Kad se sad oporavi od ovog petog ciklusa, pocet ce sa terapijom koja traje godinu (da pije lijekove svaki dan, a cetiri dana mjesecno da u bolnici prima th).  Opet ce imati detaljniji razgovor kad nadju prevodioca, posto imaju jos nekih pitanja.  Znaci transplantacija nije definitivno odbacena, tako kaze. Ali za sada nece i ako nalazi budu i dalje dobri, nece. Ali ako se sta ne daj Boze pogorsa, ona ce morati transplantacija.Znaci sve je na nasoj mrvici kako ce dobro reagovati na naredne terapije i kako ce se nalazi pokazati. Mi se uzdamo u dragog Boga i snagu nase Dalal i vjerujemo samo u najbolje i ako Bog da njeno potpuno ozdravljenje nakon svih terapija.

 

VIDEO PRINCEZE DALAL POGLEDAJTE – OVDJE!

 

Drvoprerađivačima u USK nedostaje sirovine

Drvoprerađivaći u posljednja 3 mjeseca ne rade nikako ili jako malo. Razlog je u nedostatku sirovine.

U Šumskom privrednom društvu „US Šume“ kao razlog kašnjenja isporuke sirovine navode vremenske neprilike koje su zadesile USK u periodu tokom februara i marta. Ističu da su snijeg i led još uvijek prisutni na višim nadmorskim visinama, što onemogućava planiranu dinamiku radova u sječi i isporuci sirovine.

Drvoprerađivačima su obećali preraspodjelu radnog vremena, čime će pokušati sustići propušteno, što neće biti moguće u kratkom vremenskom periodu. Svoje nezadovoljstvo su istakli i kompanijama koje na vrijeme ne izvode sječu šume, a zbog manjka broja obučenih radnika, koji svoje mjesto uglavnom traže na tržištu radne snage u zemljama EU.

Tema koja je uvrštena na dnevni red sastanka je i izostanak prisustva predstavnika vladajućih struktura na sastancima ove grupacije. S obzirom na ozbiljnost situacije, drvoprerađivači predlažu da Vlada posveti jednu cjelokupnu sjednicu pitanju opstanka drvoprerađivača.

Jedan od zaključaka je bio i da će na jednom od budućih sastanaka uputiti Inicijativu za povećanje sječivog etata.

 

Dvije inovacije učenika iz Bihaća okićene zlatom

Učenici Una Sana koledža iz Bihaća su osvajanjem dvije zlatne medalje ostvarili izuzetan uspjeh na Internacionalnom festivalu inženjeringa i tehnologije (IFEST), koji je nedavno održan u Tunisu.

Organizator ovog natjecanja učenika srednjih škola, koje je najznačajnije ove vrste na prostoru Afrike, bila je Tuniška asocijacija za budućnost nauke i tehnologije (ATAST), a sudjelovalo je oko 100 učesnika iz 25 zemalja.

Nedim Korčić i Adnan Alijagić osvojili su zlatnu medalju svojim projektom “Samoobnavljajući beton”, a identičan uspjeh ostvarili su Adnan Delić i Aladin Mušić, koji su predstavili projekat “Prirodni filter za prečišćavanje vode”.

Projekat “Samoobnavljajući beton” baziran je na uzgoju i razvoju bakterije Bacillus pasteuri, koja živi u močvarnim područjima, a hemijskim putem stvara kalcit, odnosno neku vrstu prirodnog cementa.

Koričić i Alijagić kažu kako su ovu bakteriju pronašli i izolovali iz mulja kanalizacionog sistema u Bihaću, a njen uzgoj je potrajao mjesec dana.

“Suština projekta je da se u beton pomiješa bakterija, kao i hemikalije kojima se ona hrani. U dodiru s vodom bakterija se aktivira i počinje stvarati kalcit, koji potom popunjava pukotine u betonu koje nastaju erozijom ili djelovanjem vremenskih uslova. Na taj način se, samoobnavljajućim putem, produžavaju dugotrajnost i čvrstina betona”, objašnjavaju mladi inovatori.

Kada je riječ o drugom projektu, radi se o filteru za prečišćavanje vode koji je baziran na klipu kukuruza i riječnoj sedri.

Ovaj filter odstranjuje kontaminirane supstance i nečistoću iz vode, te povećava njen zdravstveni kvalitet. Sastoji se od nekoliko slojeva ogoljenog klipa kukuruza, a čini ga i sediment riječne sedre. Učenici kažu kako se radi o ekološkom i veoma jeftinom proizvodu, a njegova primjena je moguća širom svijeta.

Dodaju kako je filter prošao zahtjevna testiranja na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, gdje je potvrđena njegova efikasnost.

Učenici pomenutog koledža redovno sudjeluju na brojnim svjetskim natjecanjima u oblasti inovacija i uvijek postižu zapažene rezultate.

 

U Unsko-sanskom kantonu najveća prosječna isplaćena neto plaća u Bihaću 948 KM, a najniža u općini Bužim 701 KM

Od ukupno 79 općina u Federaciji BiH zaposleni na području čak 57 općina primaju plaću ispod prosječne u entitetu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Najniža prosječna plaća u januaru 2018. godine isplaćena je u općini Doboj-Istok i ona iznosi 565 KM, dok najvišu prosječnu plaću imaju uposleni na području općine Centar Sarajevo i ona iznosi 1.281 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječna plaća za januar 2018. godine u Federaciji BiH iznosila je 888 KM. Riječ je o podacima koji su dobiveni na osnovu analize isplaćenih plaća u svim općinama bh. entiteta, odnosno u 79 općina u Federaciji BiH.

Podaci koje smo dobili iz Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako zaposleni u 57 općina u FBiH imaju prosječnu plaću koja je niža od 888 KM, što znači da više od 72 posto zaposlenih u FBiH ima nižu od prosječne plaće isplaćene u entitetu.

Samo osam općina u FBiH može se pohvaliti da ima prosječnu plaću iznad 1.000 KM, što je tek blizu 10 posto. Najveću isplaćenu prosječnu neto plaću za januar 2018. godine imaju općine Centar Sarajevo (1.281 KM) i općina Novo Sarajevo (1.205 KM).

Ekonomisti već duže vrijeme upozoravaju kako prosjek plaće u općini Centar Sarajevo uveliko određuju zaposleni u državnim institucijama koje se većinom nalaze u ovoj općini. Tako se naprimjer u općini Centar Sarajevo nalaze Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara, Parlament Federacije BiH, a donedavno i Vlada Federacije BiH.

Nakon općina Centar Sarajevo i Novo Sarajevo najveću isplaćenu prosječnu neto plaću za januar 2018. godine imaju općina Ravno (1.141 KM), općina Bosansko Grahovo (1.072 KM), Mostar (1.071 KM), općina Dobretići (1.071 KM), općina Stari Grad Sarajevo (1.056 KM) i općina Kakanj (1.012 KM).

Na drugoj strani, najnižu isplaćenu neto plaću za januar 2018. godine imaju općine Doboj-Istok (565 KM), Domaljevac-Šamac (587 KM), Olovo (601 KM), Tešanj (605 KM), Žepče (616 KM), Bugojno (621 KM), Visoko (634 KM), Čitluk (649 KM) i Gračanica (656 KM).

Najviša i najniža isplaćena prosječna neto plaća, posmatrano po općinama u okviru kantona, u januaru 2018. godine je:

– U Unsko-sanskom kantonu najveća prosječna isplaćena neto plaća, za januar 2018. godine je u Bihaću 948 KM, a najniža je u općini Bužim 701 KM

– U Posavskom kantonu najveća isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je općini Orašje 884 KM, a najniža u općini Domaljevac-Šamac 587 KM

– U Tuzlanskom kantonu najveća isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je u Tuzli 927, a najniža je u općini Doboj-Istok 565 KM

– U Zeničko-dobojskom kantonu najviša isplaćena neto plaća za januar 2018.godine je u općini Kakanj 1.012 KM, a najniža u općini Olovo 601 KM

– U Bosanskopodrinjskom kantonu najviša isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je u općini Foča 840 KM, a najniža u općini Pale 717 KM

– U Srednjobosanskom kantonu najviša isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je u općini Dobretići 1.071 KM, a najniža je u općini Bugojno 621 KM

– U Hercegovačko-neretvanskom kantonu najveća isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je u općini Ravno 1.141 KM, a najniža u općini Čitluk 649 KM

– U Zapadnohercegovačkom kantonu najviša isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je u općini Grude 945 KM, a najniža u općini Posušje 673 KM

– U Kantonu Sarajevo najviša isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je u općini Centar Sarajevo 1.281 KM, a najniža je u općini Ilijaš 680 KM

– U Kantonu 10 najveća isplaćena neto plaća za januar 2018. godine je u općini Bosansko Grahovo 1.072 KM, a najniža u općini Tomislavgrad 779 KM

U januaru 2018. godine najveća isplaćena neto plaća ostvarena je u Kantonu Sarajevo i iznosi 1.093 KM, zatim slijedi Hercegovačko-neretvanski kanton sa 976 KM, Kanton 10 sa 880 KM, Unsko-sanski kanton sa 835 KM, Zapadnohercegovački kanton sa 795 KM i Tuzlanski kanton 794 KM.

Najniža isplaćena neto plaća u januaru 2018. godine zabilježena je u Srednjobosanskom kantonu i to 712 KM, zatim slijedi Posavski kanton (766 KM), Zeničko-dobojski kanton (773 KM) i Bosansko-podrinjski kanton (774 KM).

 

Francuska u sred Bihaća: Ljubavni most na Uni (FOTO)

Ljubavni katanac je običaj zaključavanja dvije duše koje se vole. Najstariji katanci datiraju iz 1. stoljeća p. n. e., a nalazimo ih širom svijeta.

Običaj “zaključavanja dvije duše”, navodno, potječe još iz drevne Kine. Zaljubljeni, kako nalaže ritual, zaključaju katanac sa svojim inicijalima na ogradu mosta ili drugog specifičnog mjesta te bace ključ kako niko drugi ne bi mogao “otključati” njihova srca. Ljubavni katanac nije predviđen samo za zaključavanje ljubavi, nego i prijateljstva. Ovaj drevni običaj azijskog porijekla našao je svoje mjesto i u bihaćkoj omladini. Ograda gradskog mosta koji spaja dvije obale Une prepuna je ljubavnih katanaca, mladih parova koji su tako željeli ovjekovječiti svoju vezu. Rešad Behić, predsjednik Skupštine udruženja “Naša Krajina – naša baština”, proučavajući običaje i vjerovanja naroda u Bosni i Hercegovini, povezao je ovaj moderni trend kod mladih koji zaključavaju katance na ogradu mostova na zavjet za vječnu ljubav, sa starim običajem zaključavanja ljubavi.

Stari običaj u novom ruhu

“Istražujući narodne običaje u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, naletio sam na bilješke koje govore da je taj običaj kod nas bio prisutan nekada davno te, nakon što je izumro, mlade generacije su ga ponovo oživile”, kaže Behić.

Ovaj običaj na području Bosne i Hercegovine bio je prisutan još u 18. stoljeću, o čemu svjedoči tekst Emiliana Lileka, profesora u gimnaziji u Sarajevu, objavljen u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1894. godine.

Profesor Lilek u tekstu pod nazivom “Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine” na 657. stranici, između ostalih, naveo je i običaj “čaranja da se momak omaži katancem i ključem”, u kojem spominje da su djevojke još tada običavale zaključavati katanac i bacati ga u vodu kako bi “zaključale” svoju ljubav i sačuvale momka samo za sebe.

“Ako je djevojka kojeg momka zavoljela, pa želi da je i on voli, onda uzme na Đurđevdan katanac i ključ, pa najprije pogleda momka kroz katanac, onda ga zaključa i baci na raskršće. Ili ona metne na put kojim će momak proći otvoren katanac, s jedne, i ključ, s druge strane. Kad je momak između položenih stvari prošao, zavrne djevojka katanac ključem, pa ga baci u vodu, da ga niko ne nađe.”

Ovaj drevni običaj u posljednjih nekoliko godina ponovo je zaživio među mladim zaljubljenim parovima širom svijeta. Mjesta zaključanih ljubavi uglavnom su gradski mostovi, a jedan od najatraktivnijih i najpoznatijih mostova gdje su mladi golubovi ovjekovječili svoje romantične veze nalazi se u Francuskoj i povezuje glavni grad preko Sene.

Bihaćke ljubavi na jednom mjestu

Po mnogima je Pont des Arts (Most umjetnosti) najromantičnije mjesto na svijetu upravo zbog ovog običaja. U februaru 2014. procijenjeno je da se na mostu nalazi približno milion katanaca, zbog kojih se čak jedan dio ograde na mostu urušio, pa su gradske vlasti donijele odluku o uklanjanju otprilike 45 tona ljubavnog tereta.

Nemaju samo Francuzi svoj ljubavni most. Mnogi gradovi širom svijeta zaraženi su ovim običajem, koji nije mimoišao ni grad na Uni. Tako je unazad nekoliko godina bihaćka omladina počela eru zaključavanja svojih ljubavnih veza i na taj način Bihaću donijela novi opus i ukras. Katanci zakačeni na mostu koji spaja lijevu i desnu obalu rijeke Une svjedoče o izgubljenim ljubavima i romantičnim vezama, od kojih su neke krunisane brakom.

“Svako vrijeme nosi svoje običaje i, što bi narod rekao, ‘Bolje da nestane sela nego običaja.’ Nažalost, mnogobrojne tradicije i običaji izumiru sa selima. Ovo je prilika da kroz modernu inačicu ljubavi mladih ukažemo na naše korijene, koji su utemeljeni na tradiciji i koji su dio našeg identiteta”, ističe Behić.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...