Najznačajniji srednjovjekovni grad u Krajini koji propada

vijesti.ba / AA
Smješten na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine grad Bužim graniči sa Bosanskom Krupom na istoku, Cazinom na jugu i Velikom Kladušom na sjeverozapadu.

Smješten na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine grad Bužim graniči sa Bosanskom Krupom na istoku, Cazinom na jugu i Velikom Kladušom na sjeverozapadu.

O tačno datumu nastanka starog grada Bužim nema tačnih podataka, kako se navodi u zvaničnim dokumentima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Na osnovu sistema gradnje može se kazati da je grad sagrađen u 14. stoljeću, od kada ima i nešto više podataka o njemu.

– Mjesto susreta različitih kultura i religija –

Stari grad Bužim se pod imenom Čava spominje 1334. godine, a kasnije dobiva naziv Bužim po, kako se u narodu kazuje, rijeci Bug u Poljskoj odakle se stanovništvo iselilo bježeći od progona zbog svoje bogumilske vjere. Ovu nekada strateški vrlo značajnu utvrdu 1564. godine sa svojim četama osvaja Mustafa-beg Sokolović, ali je ubrzo gubi iz svoga posjeda.

Međutim, osokoljeni bosanskim Ferhad-pašom, Turci ga ponovo osvajaju 1576. godine, nakon čega ostaje pod Osmanskom upravom sve do aneksije Bosne i Herecegovine.

“Ističe se po tome što je kao nacionalni spomenik u potpunosti drugačiji od ostalih starih gradova u Bosni i Hercegovini, jer je u 15. stoljeću, pod upravom Juraja Mikuličića, u potpunosti rekonstruiran i nanovo sazidan kada dobiva renesanse arhitektonske fortifikacione karakteristike po principima italijanske renesane. Zato je stari grad Bužim najznačajniji srednjovjekovni grad u Krajini“, ističe u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Sead Emrić, historičar.

Nekada je u tom Starom gradu postojala srednjevjekovna nekropola stećaka koji su kasnije ugrađeni u njegove zidine. Arheološka istraživanja su utvrdila da su se u dvorištu vanjskog grada tokom 19. stoljeća, nalazila 22 stambena objekta starobosanske arhitekture.

Stanovništvo koje je živjelo u samom gradu i oko njega, uglavnom su bili vojnici graničari koji su se u mirnodobskom periodu bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Nekada je tu postojao i rudnik, a bilo je srebra. U osmanskom periodu u tvrđavi je postojala i bila aktivna prepisivačka radionica u kojoj se njegovala tradicija prepisivanja knjiga.

– Historijsko-turistički značaj –

Stari grad Bužim sada predstavlja ruševinu nekada vrlo moćne utvrde, čija se glagoljska ploča i danas čuva u Povijesnom muzeju u Zagrebu, a koja predstavlja jedan od tri najznačajnija spomenika te vrste u Bosni i Hercegovini.

Zbog izuzetne vrijednosti, Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika proglasila ga je 2003. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Njegova vrijednost i sada ima težinu, jer se nalazi na sjeverozapadu nadomak Evropske unije što predstavlja izuzetnu šansu za razvoj kulturno-historijskog turizma.

“Stari grad Bužim je od 1851. godine u jako teškom stanju i na spisku od dvadeset najugroženijih nacionalnih spomenika on je prvi po ugroženosti. Po principima analogije se može utvrditi kakav je to bio grad i kada se danas pogleda jedan Žužemberk u Republici Sloveniji, možemo kazati da je stari grad Bužim bio identičan tom izgledu. Stara glagoljska ploča koja je nekada bila na starom gradu Bužimu, koja datira iz 1495. godine, svjedoči o vezi bosanske i hrvatske kulture koje se međusobno isprepliću. To je vrlo značajna činjenica koju treba staviti u funkciju turizma“, navodi Emrić.

Natpis na glagoljici našao je još 1876. godine i izvadio iz zida Bužimskog starog grada jedan austrijski časnik, te ga predao sadašnjem Povijesnom muzeju u Zagrebu, koja se i sada tamo čuva. U natpisu se spominje Juraj Mikulčić kao obnovitelj Starog grada, a prema historičarima datira iz 1495. godine.

(Vijesti.ba / AA)



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...