Dobitnik je Abij Ahmed, premijer Etiopije nagrađen za napore i trud pri uspostavljanju mira sa starim neprijateljom Etiopije – Eritrejom.

Ahmed, koji ima 43 godine, je i bio jedan od favorita za ovu prestižnu nagradu. Takođe je nedavno pohvaljen za svoju ulogu u stvaranju sporazuma o podjeli vlasti u Sudanu nakon političke krize koja je rezultovala hapšenjem Omara al-Bašira koji je vladao ovom zemljom gotovo 30 godina.

Pa ipak, mnogi ljudi su mislili da će nagrada biti dodijeljena šesnaestogodišnjoj Šveđanki, ekoratnici i aktivistici za klimatske promjene, Greti Tandberg. Odbor za dodjelu Nobelove nagrade je odbio da komentariše zašto nagrada ipak nije pripala njoj.

Jubilarni dobitnik stote Nobelove nagrade za mir je, nakon vrlo pažljivog razmatranja, saopšten jutros u 11 časova. Na listi kandidata se našlo ukupno 301 ime, od kojih su 223 bile osoba a 78 organizacije.

„Smatram da ono što je Abij uradio sa problemom Eritreje izuzetno hrabro i izvanredno. Vjerujem da mnogi ljudi smatraju da su takva djela dostojna i ovakvog priznanja. Dvije zemlje više ne ratuju međusobno. Ponovno uspostavljanje letova je omogućilo ujedinjavanje porodica. Odnosi koji nisu postojali već 20 godina sada se ponovo uspostavljaju“, izjavio je za medije Avol Alo, profesor prava na britanskom Univerzitetu Kil.

Iako se imena nominovanih kao i onih koji su ih nominovali ne smiju objaviti narednih 50 godina te ovogodišnju listu nećemo sa sigurnošću saznati još pola vijeka, Tanbergova je jedna od osoba za koje se smatra da su bili favoriti za dobijanje ove respektabilne nagrade.

Tanbergova talasa vode (ponekad i doslovno) svijeta već neko vrijeme, a naročito u toku posljednjih nekoliko mjeseci kada je preplovila Atlantski okean koristeći jahtu koja ne širi ikakve emisije kako bi održala svoj strastveni a istovremeno i kontroverzni govor na Samitu za klimatske promjene Ujedinjenih nacija.

Mišljenja o Tanbergovoj u javnosti su veoma podijeljena. Neki ljudi su strastveni pobornici njene poruke da bi svjetske vođe prosto morale raditi više kako bi se borili protiv klimatskih promjena.

Drugi pak vjeruju da iako ima dobre namjere, ton kojim ih iznosi je preagresivan prema političarima da bi zapravo i izazvala ikakve prave promjene.

Treća grupa ljudi smatra da bi se Tanbergova trebala boriti protiv globalnog zatopljavanja na praktičan način umjesto što širi prazne plitkoumnosti.

Sa druge strane, četvrti su oni koji je kritikuju jer zapravo uopšte ne vjeruju u klimatske promjene i trenutnu globalnu ekološku krizu. Iako je veoma teško naći neku sredinu između svih ovih sukobljenih stanovišta, to nikako ne znači da treba da počnemo da galamimo i urlamo jedni na druge. Civilizovana je rasprava je itekako moguća. Sve što nam je potrebno za tako nešto jesu strpljenje i spremnost na kompromis.

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, Abij Ahmed, je bivši oficir obavještajne službe, ali otkako je imenovan za premijera Etiopije pokrenuo je mnogobrojne reforme. Obećao je da će preispitati sistem etničkog federalizma koji donosi podjele u ovoj zemlji, kao i to da će liberalizovati nekoliko ključnih ekonomskih sektora.

Podsjećamo, prošle godine ovo prestižno priznanje je dodijeljeno ginekologu Denisu Mukwegeu iz Konga i jezidskoj aktivistici Nadiju Murad iz Iraka za njihovu borbu protiv korištenja silovanja kao oružja u ratu.

Izvor vijesti: Saša Leper / lolamagazin.com