Osam ključnih pokazatelja: Novalićeva vlada najbolja od Dejtona

vijesti.ba/nick.ba

Vlada Federacije BiH, na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem, sačinjena od ministara SDA, SBB i HDZ BiH, prema relevantnim podacima do kojih je došao Nezavisni istraživački centar NICK, a potom istraživanju i analizi, najuspješnija je postdejtonska federalna vlada.

Uprkos izuzetno teškim političkim okolnostima, kompliciranim koalicionim odnosima i zapaljivoj retorici na nivou države, ova je vlada radila sve ono što ranija nije – provodila teške reforme, na vrijeme usvajala budžete, provodila mjere štednje, ispunjavala obaveze iz evropske agende te obaveze iz programa Međunarodnog monetarnog fonda (IMF).

Kao niti jedna vlada do sada, Novalićeva je provela reforme četiri najteže oblasti – radnog zakonodavstva, penzionu reformu, reformu boračke zaštite te reformu oporezivanja. Sve četiri izuzetno teška procesa provedena su uz višemjesečne pregovore i javnu debatu, nerijetko i proteste, ali uz konačnu saglasnost relevantnih faktora.

Niti jedna vlada do sada nije se u jednom mandatu uhvatila u koštac sa tako kompliciranim izazovima, koji obuhvataju interese izuzetno velikog broja građana.

Istina, nije sve uvijek išlo glatko, sve ostavilo traga na odnose između koalicionih partnera, no na koncu, reforme su donesene, zakoni prolazili, a vlada kontinuirano djelovala. To se, baš i ne može reći za prethodne sazive Vlade FBiH koje su karakterizirale smjene, ostavke, sporost u reformama i kašnjenje u provođenju potrebnih mjera.

U ekonomskom pogledu, u posljednje tri godine, a u odnosnu na prethodni period Federacija BiH bilježi trend ekonomskog oporavka kojeg prije svega karakterizira:

ekonomski rast
rast zaposlenosti
oporavak javnih finansija kroz rast javnih prihoda
stabilizacija penzionog fonda
jačanje korporativnog sektora i rast izvoza

Nezavisni istraživački centar NICK donosi podatke i parametre o ekonomskim kretanjima u posljednje tri godine, koje uz reformske procese potvrđuju činjenicu da je Novalićeva vlada, unatoč, ne pretjerano dobro medijskom imidžu, najuspješniji saziv Federalne vlade.

Ekonomski rast

Nakon dužeg vremena recesije koja je nastupila u 2009. godine i negativnih stopa ekonomskog rasta, Federacija BiH (FBiH) u posljednje četiri godine bilježi stabilne pozitivne stope ekonomskog rasta. Za razliku od 2009. kada je negativna stopa ekonomskog rasta dosegla oko 3 odsto u realnom smislu, u 2014. i 2015. bilježi se rast od preko 2 odsto, a u 2016 od 3.1 odsto u odnosu na BDP. Može se pouzdano ustvrditi da je ekonomija FBiH nakon više godina izašla iz recesije.

Ekonomski rast podržan je većim stopama investiranja kao i rastom izvoza.

Samo u zadnje tri godine rast kreditiranja preduzeća putem komercijalnih banaka u FBiH porastao je za 220 mil KM. Ono što je posebno važno istaći jeste da je za razliku od ranijeg perioda, kada su ekonomske stope rasta bile podržane uglavnom kroz javno investiranje, rast u zadnje tri godine  rezultat većeg stepena privatnog investiranja što ga u konačnici čini održivijim.

Tako npr. nakon dužeg niza godina u kojima se bilježi pad stranog investiranja u BiH, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u prvih devet mjeseci 2017. godine zabilježen je rast, posebno u FBiH. Priliv ulaganja po ovom osnovu u BiH dosegao je iznos od 630,8 miliona KM, što je porast od 60,6 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Industrijska proizvodnja i rast izvoza

Podržana rastom proizvodnje uglja, električne energije, drvne i metalne industrije, industrijska proizvodnja u FBiH bilježi oporavak. U 2014. godini zabilježena je negativna stopa rasta od 2 odsto, međutim u 2015. i 2016. industrijska proizvodnja bilježi značajne znake oporavka da bi zaključno sa trećim kvartalom 2017. dosegla stopu rasta od 8 odsto!

U posljednje tri godine izvoz iz FBiH također bilježi rast. U zadnjem kvartalu 2017. stopa rasta izvoza dostigla je nivo od 16 odsto, što je značajno više u odnosu na 2013. godinu kada je iznosila oko 4 odsto.

Pokrivenost izvoza uvozom u stalnom je porastu i u odnosu na 2012. godinu veća je za oko 6 odsto, a zaključno sa trećim kvartalom 2017. godine dosegla je rekordan nivo od oko 58,5 odsto. Drvna i metalna industrija su vodeći izvozni sektori, a u narednoj godini mogu se očekivati i bolji rezultati obzirom da je nastavljen process restruktuiranja u metalnom sektoru, a Vlada FBiH donijela je privremenu mjeru zabrane izvoza trupaca što će pogodovati rastu domaće drvne industrije, a samim tim i izvoza.

Rast zaposlenosti

Za razliku od ranijeg perioda, ekonomski rast praćen je i rastom zaposlenosti.  U posljednje tri godine bilježi se 38.262 novih radnih mjesta pri čemu je važno naglasiti da po prvi put imamo rast radnih mjesta u privredi, a pad u javnom sektoru što je rezultat vladinog moratorija na zapošljavanje u državnim institucijama. Tako npr. u odnosu na 2013. u državnoj administraciji radi manje oko 700 osoba. Paralelno za rastom zaposlenosti bilježi se i pad nezaposlenosti koja je prema zvaničnim podacima u 2017. u odnosu na 2013. za oko 4 odsto manja.

Stabilizacija penzionog fonda

Paralelno sa zaposlenošću bilježi se jačanje stabilnosti penzionog fonda. U posljednje tri godine (2014-2016) primjetno su rasli prihodi PIO/MIO FBiH. U ovom periodu, a u odnosu na 2011-2013. g. ostvaren je za 486 miliona KM veći priliv sredstava što je omogućilo nesmetanu isplatu penzija uprkos činjenici da je priliv novih penzionera, u 2015.g. bio na rekordno visokom nivou, te da je u 2016. i 2017. nastavio rasti po uvećanim stopama.

Tako npr. u 2016.g. broj penzionera je porastao za 7.291, dok je u 2012.g. taj broj iznosio 5.524.

Bez obzira na povećani priliv penzionera nastavljen je trend stablizacije penzionog fonda, jer se u 2017. po prvi put nakon 2012. bilježi smanjenje deficita (za oko 30 mil KM). Kako bi preduprijedila problem likvidnosti Vlada FBiH je povećala budžetski transfer prema PIO/MIO FBiH, a istovremeno je dogovorila tzv. “overdraft” sa komercijalnim bankama, sve u cilju osiguranja redovnih isplata penzija.

Stablizacija javnih finansija i rast javnih prihoda

Ekonomski rast vodio je i rastu javnih prihoda što je stvorilo uvjete za stablizaciju Budžeta Vlade FBiH.  Kao prvo, povećana je efikasnost rada inspekcijskih službi što je također doprinjelo rastu javnih prihoda. Tako npr. u posljednje tri godine (2014-2016) prikupljeno je oko 550 mil KM direktnih poreza (uključujući naknade i takse) više nego za period 2011 – 2013.g. Pored rasta direktnih poreza zabilježen je visok rast naplate doprinosa. Tako npr. u posljednje tri godine (2014-2016) prikupljeno je  665 mil KM doprinosa više nego za period 2011-2013.g. Pored rasta prihoda, stabilizaciju javnih finansija pratilo je i smanjenje akumuliranog budžetskog deficita koji je u 2014.g. iznosu od 173 mil KM, a zaključno sa 2017.g. isti će biti u potpunosti izmiren.

Budžet Vlade FBiH bilježi stabilan period izvršenja bez obzira na odsustvo sredstava MMF koji je bio sastavni dio buđžeta u prethodnom periodu. Stabilan rast javnih prihoda vodio je najnižem zaduženju Vlade FBiH kod domaćeg bankarskog sektora u posljednjih pet godina.

Smanjenje vanjskog i unutrašnjeg duga

U sklopu stabilizacije javnih finansija po prvi put se bilježi i pad vanjskog zaduženja, i to sa oko 5,1 milijardu KM u 2014. na oko 4,88 milijardi KM zaključno sa trećim kvartalom 2017., a za razliku od prethodnog perioda (2010-2013.g.) kada je vanjski dug narastao za oko 600 mil KM.

Pored rasta vanjskog duga prekinut je i trend stalnog rasta unutrašnjeg duga koji je sa oko 1,1 milijarde KM u 2014. pao na oko 900 miliona KM, zaključno sa trećim kvartalom 2017.g.

Posljednje analize budžeta FBiH ukazuju da se bilježi primarni bilans (tekući prihodi prevazilaze tekuće rashode), ali da zbog rastućeg iznosa po osnovu servisiranja duga Budžet FBiH i dalje ostaje ovisan o vanjskom posuđivanju. Međutim, bez obzira na to bilježi se manji stepen zaduženja u odnosu na iznose po osnovu servisiranja duga, što dodatno potvrđuje trend ukupnog smanjenja javnog duga.

Sektor preduzeća bilježi znake oporavka

Od 2014. broj novih preduzeća rastao je po većim stopama nego u prethodnom periodu.

Zaključno sa 2016. bilježi se broj od oko 5.000 novoregistriranih firmi dok je taj broj za period 2011-2013.g. iznosio oko 3.300. U istom periodu nastavljen je trend rasta kreditne aktivnosti komercjalnih banaka prema korporativnom sektoru.  U svakoj od posljednje tri godine broj privrednih subjekata koji posluju sa dobiti premašio je iznos od 12.000.

U istom period neto dobit rasla je svake godine da bi u 2016. dosegla rekordni iznos od oko 2,2 milijarde KM. Shodno ovome naplata poreza na dobit, također, bilježi rekordne rezultate čemu je djelomično doprinjelo ukidanje određenih poreznih odbitaka.

Tako npr. samo u u prva tri kvartala 2017. u odnosu na isti period prošle godine po ovom osnovu naplaćeno je oko  278 miliona KM, što je više za oko 56 odsto.

Plate i penzije bilježe skroman rast kao i inflacija (CPI)  

U posljednje tri godine prosječna plata u FBiH također bilježi rast da bi zaključno sa trećim kvartalom 2017. iznosila 850 KM.

Međutim, prvi put nakon 2012. zaustavljen je trend rasta prosječne plate u javnoj administraciji dok se istovremeno bilježi rast prosječne plate u realnom sektoru. Paralelno sa prosječnom platom rasla je i prosječna penzija koja je zaključno sa trećim kvartalom 2017.g. iznosila 372 KM.  Između ostalog pad potrošnje uz istovremen rast štednje doprinjeli su negativnim stopama rasta cijena (CPI). Tako npr. od 2013. FBiH bilježi negativan rast cijena od preko 1 odsto. Međutim, u posljednje tri godine bilježi se blagi rast cijena, a u 2016.g. inflacija (CPI) je iznosila – 0.30 što upućuje na skromni rast konsolidirane potrošnje i oporavak potražnje za robama i uslugama, što je između ostalog vodilo rastu indirektnih poreza.

Zaključak  

Ekonomija FBiH u prethodne tri godine nesumnjivo bilježi znake oporavka vođena rastom kojeg generira privatni sektor.  Međutim, bez obzira na ekonomski rast, rast plata, posebno penzija i dalje je skroman, a što ostaje najveći izazov za naredni period.

Da bi plate i penzije rasle po većim stopama bit će neophodno snažnije podržati razvoj privatnog sektora, prije svega kroz poresko rasterećenje privrede. To će, pored viših stopa ekonomskog rasta zahtjevati dalju konsolidaciju javne potrošnje, kako u smislu rasta javnih prihoda ali i raspodjele u korist podrške razvoju privatnog sektora i rasta zaposlenosti.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...