Počela predizborna kampanja: Šta političari smiju raditi, a šta im je zabranjeno

faktor.ba
Za Predsjedništvo BiH prijavljeno 15 kandidata i to šest za bošnjačkog, pet za hrvatskog i četiri za srpskog člana ove institucije

Od danas, pa sve do 6. oktobra u sedam sati ujutro trajat će predizborna kampanja za Opće izbore u BiH, koji su zakazani za 7. oktobar. U narednih mjesec dana svi politički subjekti registrovani za predstojeće izbore, odnosno njihovi kandidati, imat će mogućnost da upoznaju birače sa svojim programima i upute im svoje poruke.

U toku kampanje, koja se završava 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, svi učesnici na izborima morat će se pridržavati određenih pravila, odnosno poštivati zabrane koje su definisane Izbornim zakonom BiH.

– Među zabranjenim aktivnostima je uklanjanje, oštećivanje i prekrivanje plakata i drugog štampanog materijala drugih političkih subjekata. Zabranjeno je narušavati rodnu ravnopravnost, te postavljati plakate na fasadama svih javnih objekata, poput institucija, javnih preduzeća i slično, kao i na svim drugim javnim površinama, kao što su putevi. Postavljanje plakata je dozvoljeno isključivo na za to predviđenim mjestima. Zabranjeno je i nositi oružje na predizbornim skupovima, ometati druge subjekte u njihovom vođenju predizborne kampanje, sprečavati novinare da obavljaju svoje radne zadatke, te lažno se predstavljati – kazao je povodom početka predizborne kampanje član Centralne izborne komisije Stjepan Mikić.

Ko su kandidati za Predsjedništvo BiH

Na predstojećim izborima učestvovat će 128 političkih subjekata i to 28 stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata. Najviše pažnje, svakako, izaziva utrka za člana Predsjedništva BiH.

Prema zvaničnim podacima CIK-a, za dužnost člana Predsjedništva svoje kandidate je prijavilo 15 stranaka, i to šest za bošnjačkog, pet za hrvatskog i četiri za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Kandidati za bošnjačkog člana kolektivnog šefa države, prema rasporedu na glasačkom listiću su: Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres), Fahrudin Radončić (SBB), Senad Šepić (NB), Šefik Džaferović (SDA), Denis Bećirović (SDPBiH) i Amer Jerlagić (SBiH).

U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH su: Jerko Ivanković Lijanović (NSRzB), Dragan Čović (HDZBiH), Boriša Falatar (NS), Diana Zelenika (HDZ 1990) i Željko Komšić (DF). Iz RS-a za najvišu izvršnu funkciju u BiH kandidovani su Mirjana Popović (SNS), Mladen Ivanić (SzP), Milorad Dodik (SNSD) i Gojko Kličković (Prva SDS).

Stjepan Mikić je posebno upozorio da se svi politički subjekti i svi kandidati moraju uzdržavati od govora mržnje, odnosno govora koji bi druge osobe mogao podstaći na nasilje. Za ovakve istupe predviđene su i odgovarajuće kazne, koje može izreći CIK.

– Kazne za govor mržnje, odnosno za upućivanje poruka koje mogu druge osobe podstaći na nasilje mogu biti novčane, sa maksimalnim iznosom do 10.000 KM. CIK također zbog ovakvih prekršaja može donijeti odluku o uklanjanju kandidata sa listi, ili čak o poništavanju registracije političkog subjekta – napomenuo je Mikić.

On je podsjetio i na limite u vezi sa finansiranjem predizborne kampanje. Prema važećim zakonima, ukupan iznos kojeg neki politički subjekt može uložiti u kampanju u nekoj izbornoj jedinici dobija se tako što se broj birača u tok izbornoj jedinici množi sa 30 feninga. Izuzetak su izbori za kantonalne skupštine, gdje se broj birača u svakom od kantona posebno množi sa 20 feninga.

Prema riječima glasnogovornice CIK-a Makside Pirić, procjene govore da bi ovi opći izbori mogli koštati oko 8,5 miliona KM. Od tog iznosa, najviše novca će biti potrošeno za plaćanje naknada članovima biračkih odbora – oko 4,7 miliona KM, 1,2 miliona KM za štampanje, transport i distribuciju glasačkih listića, te 650.000 KM za poštanske usluge za glasanje putem pošte.

Što se tiče političkog oglašavanja, Pirić je podsjetila da je u vrijeme predizborne šutnje zabranjeno bilo kakvo plaćeno oglašavanje, putem bilo kojeg medija, uključujući TV i radio stanice, štampane medije i internet.

– U tom periodu zabranjeno je i plaćeno oglašavanje putem društvenih mreža. Međutim, problem je što nemamo mehanizam za sankcionisanje oglašavanja u vrijeme predizborne šutnje putem društvenih mreža, jer se u velikom broju slučajeva ne može precizno utvrditi ko je vlasnik naloga na društvenim mrežama putem kojeg je objavljen oglas, kao ni ko je platio to oglašavanje – istakla je Pirić.

Prozirne kutije i plave olovke

Glasanje na Općim izborima bi se trebalo obaviti na oko 5.500 biračkih mjesta, a precizan broj će biti utvrđen nakon što bude poznato koliko će tačno biti otvoreno redovnih biračkih mjesta, koliko za glasanje u odsustvu, a koliko će biti angažovano mobilnih timova za glasanje.

Za ove izbore nabavljene su prozirne glasačke kutije, koje će, kako kažu u CIK-u, doprinijeti transparentnosti i regularnosti izbornog procesa. Osim toga, kako bi se preduprijedile spekulacije da su prilikom ranijih izbora članovi biračkih odbora svjesno uništavali glasačke listiće, dopisujući ili križajući imena kandidata, odlučeno je da se glasanje na svim biračkim mjestima vrši isključivo hemijskim olovkama plave boje, a da članovi biračkih odbora mogu koristiti isključivo hemijske olovke crvene boje.

Zahvaljujući uvođenju novih tehnologija u proces brojanja glasova za lokalne izbore održane 2016. godine, kako je kazala Pirić, preliminarni rezultati sa oko 95 posto biračkih mjesta trebali bi biti poznati u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Konačni i potvrđeni izborni rezultati trebali bi biti saopćeni 30 dana od dana održavanja izbora, kada isteknu rokovi za žalbe i budu donesene odluke po svim eventualno uloženim prigovorima.



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...