Način organizacije pravosudnih institucija u našoj zemlji, brojni neriješeni predmeti koji godinama stoje u ladicama, konstantan priliv novih predmeta te nepostojanje adekvatne specijalizacije i edukacije sudija velike su prepreke za efikasan rad sudova u BiH, na što upozoravaju iz Centra za politike i upravljanje (CPU).

Rješavanje sporova u našoj zemlji traje jako dugo, a naročito privrednih, jer se sudovi često ne pridržavaju optimalnih rokova i upitno je da li firme i nakon pravosnažnih presuda mogu naplatiti svoja potraživanja. Kako nam govori Snježana Ivandić-Ninković iz CPU-a, ovo predstavlja jednu od najvećih prepreka u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta za mnoge privredne subjekte u BiH.

“Dužina trajanja sporova dovodi do toga da veliki broj firmi gubi povjerenje u rad pravosuđa. Često i same firme u tom procesu postaju nelikvidne te moraju prestati s poslovnom aktivnošću. Neefikasan i slab pravosudni sistem također predstavlja jednu od prepreka za strana ulaganja i otvaranje novih preduzeća u BiH”, kaže Ivandić-Ninković.

Loše poslovno okruženje

U okviru Reformske agende koja je usvojena prije tri godine, jedan od postavljenih ciljeva koji je trebao dovesti do oporavka i modernizacije BiH ekonomije odnosi se na poboljšanje poslovne klime i konkurentnosti. Međutim, iz CPU-a podsjećaju da rezultati analize Poslovnog barometra iz 2018. pokazuju da 48 posto ispitanika smatra da se ekonomsko i poslovno okruženje u BiH nije promijenilo u odnosu na prethodnu godinu, a 29 posto ispitanika smatra da se poslovni ambijent donekle pogoršao. Pored toga, Izvještaj Evropske komisije za BiH iz 2018. navodi da se “prema međunarodnim standardima, poslovno okruženje blago poboljšalo, iako je ukupno gledano još uvijek loše”. I na kraju, prema indeksu globalne konkurentnosti BiH je prošle godine zauzela 91. mjesto od ukupno 140 zemalja sa neznatno boljom ocjenom 54,2 u odnosu na prethodnu godinu.

Ivandić-Ninković govori nam da izvještaj Grupacije Svjetske banke “Doing Business” za 2019. godinu govori da je za rješavanje jednog privrednog spora u BiH u prosjeku bilo potrebno 595 dana, u Hrvatskoj 365 dana, a Srbiji 495 dana. Sudski troškovi u BiH su iznosili 36 posto od vrijednosti spora, što predstavlja izuzetno visok procenat. Na osnovu ovih pokazatelja kvalitet sudskih procesa u BiH ocijenjen je ocjenom 10,5 na skali od 0-18.

Na sve ovo, važno je dodati kako organizacija sudova koji se bave privrednim sporovima u BiH nije identična u oba entiteta. U FBiH u privrednim predmetima za postupke u prvom stepenu nadležni su općinski sudovi, a u postupcima u drugom stepenu kantonalni sudovi, dok je u RS uspostavljeno pet okružnih privrednih sudova i jedan Viši privredni sud u Banjoj Luci.

Sagledavši sve pokazatelje koji upućuju na loše stanje pravosudnih procesa u BiH, iz CPU-a ističu koliko je efikasnost sudova značajna za kreiranje povoljne poslovne klime u BiH.

“Ovakvom situacijom najviše su pogođena mala i srednja preduzeća, što ima direktnu posljedicu na gubitak radnih mjesta, smanjenje rasta nove vrijednosti i BDP-a te smanjenje poreskih prihoda koje ubire država”, navodi se u istraživanju CPU-a.

Ivandić-Ninković govori nam dalje da u u okviru ljudskih resursa nije dovoljno samo imati veliki broj uposlenih sudija u općinskim i kantonalnim sudovima koji rade na privrednim predmetima, već je potreban veći stepen specijalizacije sudija, kako bi bili u mogućnosti da bolje identifikuju određene pravne specifičnosti privrednih predmeta.

Neophodno usavršavanje sudija

“Neophodno je osigurati i ekonomski orijentisano usavršavanje sudija koje bi im omogućilo adekvatno poznavanje tržišta u BiH, specijalizaciju iz pojedinih oblasti privrednog prava, naprimjer intelektualnog vlasništva, prava konkurencije, odgovornosti članova privrednih društava, te oblasti moderne tržišne ekonomije, a posebno zajedničkog tržišta EU na čije članstvo BiH pretendira. Studija Svjetske banke iz 2016. naglašava da i pored činjenice da u FBiH postoje privredna odjeljenja, veoma mali broj sudija su specijalizovani za privredno pravo. Pored toga, prisutna je i praksa da predsjednici sudova premještaju sudije i stručne saradnike izvan privrednih odjeljenja prema svojoj volji, ponekad rotirajući sudije svake godine tako da rade i na građanskim i upravnim predmetima. Trenutno stanje u pogledu obima i kvaliteta obuke sudija za koju je zadužena Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tužitelja FBiH u oblasti privrednog prava ne odgovara potrebama sudija. U RS, koja ima drugačiju strukturu sudova, upitno je kao i u FBiH, da li novoimenovane sudije posjeduju dovoljna znanja iz oblasti privrednog prava. I Centar za edukaciju sudija RS i Centar za edukaciju sudija i tužitelja FBiH organizuju na godišnjem nivou obuku iz ove oblasti, ali postoji problem da ona nije mandatorna za sudije privrednih odjeljenja i sudova”, pojašnjava nam Ivandić-Ninković.

Ona dodaje da obuka sudija predstavlja barem jedan od koraka ka vraćanju povjerenja građana u rad pravosuđa te da je od suštinskog značaja za objektivno, kompetentno i efikasno obavljanje sudijskih funkcija.

“Obuka ne predstavlja samo unapređenje znanja i vještina onih koji se nalaze u javnoj sudijskoj službi već predstavlja osnov za efikasno funkcionisanje pravnog sistema. Efikasan rad sudova skraćuje vrijeme trajanja sudskih postupaka, smanjuje troškove postupaka i za građane i privredne subjekte te ima pozitivne efekte, posebno u privrednim sporovima gdje dužina trajanja sudskog postupka direktno utječe na dužinu trajanja procesa naplate. Ukoliko ne uspiju naplatiti svoja potraživanja građani i privredni subjekti će imati problema sa plaćanjem svojih obaveza prema trećim osobama te samim time i same mogu postati nelikvidne”, kazala nam je Ivandić-Ninković.

Pravosudni sistem treba djelovati kao posrednik za investicije i ekonomski rast, a ne prepreka, zaključak je analize CPU-a o efikasnosti sudova u BiH.

Timur Abaspahić, istraživač u CPU, kazao nam je da je ovo tehnička mjera koja će povratiti povjerenje preduzetnika u sistem.

“Da bi se osiguralo povećanje investicionog ulaganja, od presudne je važnosti povjerenje kompanija da će o njihovim eventualnim sporovima odluke donositi službenici koji pored zakonskih propisa dobro poznaju i poslovnu praksu, imaju napredna ekonomska znanja, dobro poznaju tržište i specifične sektore, mjere za zaštitu tržišne konkurencije… Veći kapacitet pravosudnih institucija da adekvatno identifikuju specifičnosti privrednih sporova će omogućiti pravedno i efikasno donošenje odluka, a to je jedan od najznačajnijih koraka u unapređenju našeg poslovnog ambijenta i popravljanju imidža BiH kao zemlje u kojoj se može sigurno poslovati. Tak kada budemo imali takav imidž možemo, uz provođenje strukturnih reformi, očekivati značajno veći nivo domaćih, a zatim i direktnih stranih investicija. Za građane će to značiti zaštitu radnih mjesta u kompanijama koje posluju po tržišnim i zakonskim pravilima, te nova radna mjesta kao rezultat novih investicija”, ističe Abaspahić.

U zemljama koje su primijenile model specijalističke obuke sudija, kao što su Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska, postoji napredak u pogledu efikasnosti rješavanja privrednih sporova, a samim time su dobile i bolje ocjene koje se odnose na indeks konkurentnosti.

Imajući u vidu multidisciplinarnu prirodu privrednog prava, kako naglašavaju iz CPU-a, samo specijalizirana, kvalitetna i kontinuirana edukacije sudija u BiH će povećati njihove kapacitete da se uhvate u koštac sa složenim predmetima. To će neminovno dovesti do veće pravne sigurnosti ne samo za mala i srednja preduzeća, već i za ostale privredne subjekte i omogućiti brži privredni razvoj BiH.