Evropska unija dužna je doprinijeti stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Evrope i zato bi pristupanje zapadnog Balkana trebalo smatrati odgovornom politikom, a ne teretom, poručilo je deset bivših ministara vanjskih poslova u otvorenom pismu upućenom EU.

Oni su upozorili da se nastavljaju problematične tačke i napetosti oko Unije: Sirija, Irak, Libija, Ukrajina, istočni Mediteran.

– Na jugu EU se formira luk geopolitičke nestabilnosti. Ne smijemo dopustiti da se širi – poručuje se u pismu. 

Navodi se da su stabilnost, demokratija i prosperitet u jugoistočnoj Evropi direktno povezani s konsolidacijom evropskog projekta i završetkom ponovnog ujedinjenja kontinenta s pristupanjem zemalja zapadnog Balkana, procesa koji je započeo prije 30 godina.

EU je odlukom da ne otvori pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, uprkos preporuci Evropske komisije i volji većine država članica i Evropskog parlamenta, kako se dodaje u pismu, usmjerila preostali svoj utjecaj na vlastiti prag i ugrozila sposobnost da oblikuje strateški razvoj i stabilnost u jugoistočnoj Evropi.

To je, kako je ocijenjeno, strateška greška koja pomaže konsolidaciji statusa quo na zapadnom Balkanu i inerciji EU na sve neurednijoj geopolitičkoj mapi.

– EU je dužna doprinijeti stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Evrope, zato bi pristupanje zapadnog Balkana trebalo smatrati odgovornom politikom, a ne teretom – poručili su bivši šefovi diplomatije.

Prema njihovim riječima, protivljenje da započne pregovore o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom urušava autoritet i vjerodostojnost EU.

U pismu ističu da za region poput zapadnog Balkana, koji se bori za jačanje vladavine prava i poboljšanje socijalnih i ekonomskih standarda, proces pridruživanja EU ostaje neophodan.

– Međutim, psihološki učinak takvih razgovora i transformativni efekti važni su za osjećaj tih zemalja da su “usidrene” u EU. To je pitanje povjerenja. Čelnici EU su, 2003. godine na samitu u Solunu, obećali članstvo tim državama – navodi se u pismu.

Kako se dodaje, u trenutnim okolnostima, garancije koje je EU dala državama regiona više neće biti važne, pa će biti sve teže postići kompromise, prevladati bilateralne sporove i osloboditi se pozitivne energije.

– To je preteča nevolja u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, koje se predugo oslanjaju na EU da im pomogne. To potkopava pregovore Srbije i Kosova i jača centrifugalne snage u Bosni i Hercegovini – navedeno je u pismu.

Bivši ministri vanjskih poslova su ukazali da je proces pridruživanja EU na zapadnom Balkanu ujedno i proces izgradnje države i stabilizacijski proces za cijeli region.

To je, dodaju oni, ključna strategija za ostvarivanje globalnog političkog utjecaja EU.

– EU bi trebalo da preuzme odgovornost djelujući na strateški način. Krajnje je vrijeme da se EU osvrne na svoju ulogu u novom međunarodnom okruženju kako bi djelovala nezavisno i poboljšala svoje vanjske politike i obrambene sposobnosti – ocjenjuje se u pismu.

Bivši šefovi diplomatija pozvali su EU da prevaziđe podjele u tom pogledu.

– Proces pridruživanja trajat će dugi niz godina tokom kojih će biti dovoljno vremena za usklađivanje potrebe za daljnjom integracijom EU s potrebom za održavanjem evropske perspektive za države zapadnog Balkana – navode u pismu.

Oni su kazali da je otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, na temelju njihovih preuzetih obaveza, imperativ i da bi se o tome trebalo dogovoriti na sljedećem samitu EU.

Bivši ministri su pozvali EU da na predstojećem samitu u Zagrebu predstavi nove instrumente koji će konsolidirati put pridruživanja država zapadnog Balkana Uniji.

Otvoreno pismo su uputili bivši vicekancelar i ministar vanjskih poslova Njemačke Sigmar Gabriel, bivši šefovi diplomatija Hrvatske Vesna Pusić, Sjeverne Makedonije Nikola Poposki, Grčke Nikos Kocijas, Austrije Karin Knajsl, bivši premijer i ministar vanjskih poslova Crne Gore Igor Lukšić.

Pismo su uputili i bivši ministri vanjskih poslova Kipra Janis Kasulidis, Albanije Ditmir Bušati, Bugarske Kristijan Vigenin i Savezne Republike Jugoslavije Goran Svilanović.



Izvor vijesti: Avaz.ba / azra.ba