Piter Genaurdi i Olda Hajfets su se upoznali 2002. na fakultetu u Džordžtaunu, a oboje su diplomirali komunikacije, kulturu i tehnologiju. U to vrijeme se činilo da im se vrijednosti dobro poklapaju, a obostrano divljenje je rezultovalo brakom nekoliko godina kasnije.
Vremenom su dobili i dijete, a njihovi ideali su se promijenili i povezanost umanjila se dok konačno nije i nestala. Pa ipak, uprkos izazovima razvoda, oboje su ostali fokusirani na to da budu dobri roditelji. Takođe, oboje tvrde da im je sadašnji odnos zapravo i bolji nego dok su bili u braku.
Vjenčali su se jer je on sebi zacrtao da će se oženiti prije nego što napuni 30 a činilo mu se da je ona prava osoba za to. S njene strane, bilo joj je lako i ugodno u njegovom društvu i imali su zajedničke vrijednosti; oboje su željeli da načine neku razliku na svijetu. Nakon vjenčanja se činilo da sve napokon dolazi na svoje mjesto. Oboje su se zaposlili i uživali u svojim hobijima, a vikendima su zajedno istraživali grad i prirodu.
Međutim, on nikada nije osjećao da ga njena porodica u potpunosti prihvata i to je od početka bilo problematično. Ona se složila s tim.
Prve naznake problema su se pojavile kada su dobili bebu. Olga smatra da je roditeljstvo počeli stvarati pritisak na njihov odnos.
„Životu su nam se promijenili. On je podnio finansijski teret, a ja sam preuzela sve ostalo.“, rekla je.
Zaboravili su kako da međusobno razgovaraju i ona se osjećala usamljeno.
„Postalo je jasno da različito vidimo svoje uloge u porodici“, rekao je Piter.
Počeli su se svađati u vezi sa novcem i vremenom.
„Mislio sam da nećemo izgubiti ko smo bili ranije sada kad smo postali roditelji. Pretpostavljao sam da ćemo zajedno dijeliti kućanske obaveze i brigu o djetetu.“
Vremenom su prestali biti intimni, a odnos im je postao cimerski. I dalje su odlično sarađivali kao roditelji, ali su se počeli baviti odvojenim aktivnostima.
„Osjećao sa se ko da se ja naginjem preko stola do nje, a ona samo sjedi. Nisam želio narušiti svoje vrijednosti o vjernosti, pa sam počeo razmišljati o razdvajanju.“
Ona je osjećala da neprestano zapostavlja sopstvene želje i potrebe kako bi sve funkcionisalo. „Moji prioriteti o tome šta da radimo i kako nisu imali jednaku težinu kao i Piterovi.“
Gotovo tri godine su išli na razgovore sa terapeutom, što im je mnogo pomoglo u komunikaciji. Pokazalo se da žele različite stvari: on je želio promjene u domenu novca, intimnosti, religije i uloge njihove šire porodice; a ona nježnosti i osjećaja da on želi da bude sa njom, da je u potpunosti pusti sebi.
Međutim, kada nisu vidjeli značajan pomak odlučili su da je razdvajanje ipak ono što im je potrebno.
„Riječ „razvod“ je bila 99% zastrašujuća i 1% oslobađajuća“, rekao je Piter.
Njihova kćerka je tada imala 6 godina, a oni su dali sve od sebe da je ubijede da je ona njihov prioritet. Povremeno bi govorila da želi da se oni pomire, ali podsjetili bi je da su „mrzovoljni“ kao par. Ona bi ponekad tražila da provode vrijeme zajedno i da se druže kao porodica, što su i radili. Oboje jednako učestvuju u odgoju njihove kćerke.
„Čak i u najgorim momentima razvoda, pri podjeli imovine, znali smo da i u budućnosti moramo da se slažemo zbog nje.“
Prva godina nakon razvoda im je oboma bila naročito teška. Piteru je plaćanje alimentacije bilo jako stresno, a osjećao se i prilično usamljeno. Pokušavao je da stekne nove prijatelje, a nije ga ispunjavao ni pokoji romantični izlazak. Olga je prekid odnosa žalila još prije nego što su se konačno razveli, ali u momentu kada je vidjela prazan njegov dio ormara je zapravo shvatila da je gotovo i to joj je teško palo.
Što se tiče reakcija okoline, iskustva su im različita. Piter se susreo sa daleko više osude nego Olga:
„Neki prijatelji su jasno mislili da je razvod moderan i prestali su nas pozivati na zabave na koje smo išli godinama.“ Sa druge strane, ljudi koji su i sami bili u nesrećnim brakovima su Olgu često pitali kako su se nosili sa razvodom, naročito kada su vidjeli koliko su uspješno oboje postavili kćerku kao prioritet.
Imovinu su podijelili 50-50. Piter je zadržao svoju kompaniju i veliki dio ušteđevine.
„Imamo prilično podjednake kapacitete a zaradu – pa čak smo završili i isti fakultet – ali ja ću snositi njene troškove još prilično dugo.“
Ona je radila pola radnog vremena, a više se fokusirala na odgoj djeteta. Kaže da joj je podjela imovine bila i još uvijek jeste bolna, jer smatra da je njena uloga kao primarnog roditelja uvijek potcjenjivana.
„Zato što sam odvojila vrijeme da budem majka moja karijera je stagnirala i ja više nemam istu sposobnost da zarađujem kao neko ko je neprestano radio. Mnoge žene karijerom plate odgoj djece.“
Život nakon razvoda su nastavili različito. Ona se vratila aktivnostima koje je voljela i ranije – počela je planinariti i šetati kroz prirodu, povezala se sa prijateljima i počela ići na časove umjetnosti. Takođe je ponovo uspostavila blizak odnos sa porodicom, što je bilo prilično teško tokom njihovog braka. On je pažnju usredsredio na svoju firmu i ulogu oca. Sada žive na manje od 200 m jedno od drugoga.
Što se tiče kvaliteta života, Piter kaže da sada ima svjetliju viziju budućnosti. Već godinu dana je u vezi sa ženom koja prihvata njegovu bliskost sa Olgom. Njegova „nova normala“ uključuje vrijeme koje provodi sa svojom djevojkom, njihovim porodicama i svojom kćerkom. „Sjajno je vidjeti koliko smo daleko dogurali.“
Olga kaže da se osjeća bolje nego ikada ranije. Nedavno je sa kćerkom otputovala u Irsku. „Sada se više osjećam kao trodimenzionalna osoba.“
Komentarišući lične promjene i razvoj, Piter tvrdi da su se promijenila njegova očekivanja u vezama. „Kada ste u braku ulijenite se. Sada oštrije posmatram sopstveno ponašanje. Kao Olgin prijatelj mogu iskrenije da razgovaram sa njom.“
Ona radi na tome da jasno iskaže svoje potrebe. „Većinu braka sam se osjećala suviše maleno.“
Savjet koji nude drugim ljudima koji su u procesu razvoda jeste da ostanu privrženi sopstvenim vrijednostima. Prevaziđite određivanje problema, krivice ili odgovornosti. Mi smo se fokusirali na dobrobit svoje kćerke i to da budemo dobri roditelji.
Zapitajte se: šta je to potrebno da napredujete?
Više saznajte na izvornom linku: Saša Leper – Prve naznake problema su se pojavile kada su dobili bebu. / (lolamagazin.com).
– Ovo je čitanje RSS vijesti.
