Ramazan je prilika za jedno novo iskustvo života, za jedno novo uzbuđenje i osvježenje duše – poručio je danas reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, kazujući hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

U prvoj hutbi ovog ramazana reisu-l-ulema je govorio o ramazanskim blagodatima, istaknuvši kako su ramazanski dani i noći, sati i minute, skupocjeni, te da su dobra djela i ibadeti u ramazanu vrijedniji i da će za njih i nagrada biti veća.

Posebno je poozvao muslimane i muslimanke na da pokažu pažnju prema siromašnom, jer jedan od smislova posta jest i taj da se čovjek navede na razmišljanje o onome ko nema dovoljno za hranu, čija su djeca gladna, bosa i gola, koja se ne školuju, da se u njemu pobudi suosjećanje sa njim.

Oživimo duh ramazana
Ramazansku hutba reisu-l-uleme prenosimo u nastavku:

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su blagoslov i mir na Allahovog miljenika Muhammeda, a.s., na njegove ashabe i neka je Božija milost na sve dobre ljude, muslimane i muslimanke.

Draga braćo i sestre!

Danas je prva hutba ovogodišnjeg Ramazana, 1442., odnosno 16. aprila 2021. godine. Molim Uzvišenog Allaha da nam u njemu otvori kapije svoje milosti. I kapije svojih blagodati.

Sve blagodati mjeseca ramazana ne možemo ni naslutiti, a nekamo li dokučiti i pobrojati. “Da moj ummet zna koliko u Ramazanu ima dobra”, rekao je Vjerovjesnik, a.s., “poželio bi da čitava godina bude ramazan!”

Stoga su sve muslimanske generacije ramazan dočekivale s radošću i oduševljenjem i taj duh prenosile i na svoje potomke, sve do današnjih dana. Dužnost je i naše generacije da tako postupi, da u svojim kućama i sredinama oživimo duh Ramazana i da taj veličanstveni doživljaj prenesemo i na svoju okolinu.

Mjesec ramazan je skupocjen mjesec, i njegovi dani i noći, sati i minute imaju veću vrijednost u odnosu na one izvan njega. Tako i djela koja se učine u tim vremenima imaju veću vrijednost, pa će i nagrada za njih biti veća. Post, naime, u čovjeku ojačava onu pozitivnu snagu koju on nosi u sebi, a suzbija onu negativnu. “Kad nastupi mjesec ramazan”, rekao je Poslanik, a.s., “tada se otvore vrata Dženneta, a zatvore vrata Džehennema, i sputaju se šejtani!”

Tako se prenosi od Vjerovjesnika, a.s., da se jedna vrata u Džennetu zovu Rejjan, vrata posta, i na njih će ući samo postači. Oni koji budu džennetlije, a iz nekih razloga nisu postili, neće moći ući na ta vrata.

Isto je i sa zatvaranjem džehennemskih vrata.

Post, dakle, zatvara puteve prema džehennemskim vratima i ne dopušta sjemenu zla da proklije u čovjekovom srcu.

Post čisti ono u čemu se nađe
Braćo i sestre!

Osnovni cilj posta jest, kako nas uči Kur’an, mobilizacija bogobojaznosti, buđenje i oživljavanje ljudske duše i njeno poticanje na dobro. O vi koji vjerujete – stoji u Kur’anu – propisuje vam se post, kao što je propisivan i onima prije vas, da biste bili bogobojazni! (El-Bekare, 185)

Bogobojaznost je, dakle, razlog propisivanja posta. Bogobojaznost, pak, ima širok smisao, no uvijek podrazumijeva čovjekovo čuvanje od svega što mu nanosi štetu: njemu, njegovoj porodici ili društvenoj zajednici. Post tu bogobojaznosti sprovodi kroz sve dijelove čovjekove ličnosti tako da ona dopre do svih slojeva njegovog bića i do svih organa.

Musliman i muslimanka treba da Ramazan shvate kao iznimnu priliku da dođu do velikog dobra. “Ko mjesec ramazan provede u postu, izvršavajući Allahovu naredbu i računajući da će za to biti nagrađen, bit će mu oprošteni svi raniji grijesi!”, kaže Poslanik, a.s. Isto to rekao je i za onoga ko u ibadetu i zikru provede Kadersku noć. U mjesecu ramazanu Allah oprosti grijehe velikom broju muslimana, pa se zato Ramazan naziva još i mjesecom oprosta – Šehru-l-gufran.

Svako učinjeno djelo na ovom svijetu poprima određeni oblik na Ahiretu i čovjek će se s tim djelom susresti. Učenje Kur’ana će, kako se navodi u nekim predajama, poprimiti oblik lijepog bića s kojim će se čovjek tamo družiti.

Prilika za novo iskustvo života
Zato je posebno lijepo što više uz Ramazan učiti Kur’an, ponavljati one riječi koje je izgovorilo Uzvišeno Biće, i unositi se u taj sadržaj, nastojati ga upiti u sebe, kako bi on prožeo naše biće. Neka nam ne prođe Ramazan a da, makar tada, ne pročitamo čitav Kur’an na svome jeziku i ne upoznamo se s njegovim sadržajem. Naime, Kur’an je glavni orijentir u životu vjernika, glavna uputa, i vjernik treba da se dobro upozna s njim; i da ga se pridržava, kako ne bi skliznuo s puta i otišao u provaliju.

Također, ne treba dopustiti da isteknu ramazanski dani a da se Allahu ne uputi dova. Poslanik, a.s., uz Ramazan je mnogo više zikr činio, više vremena provodio u ibadetu i noćnom bdijenju, više dijelio sadaku, ali je češće i dove učio. Dovu osobito treba učiti pri iftaru i pri sehuru, jer su to posebni trenuci. Lijepo je dovu završiti donošenjem salavata na Poslanika, a.s.

Ramazan je život ispunjen duhom, obogaćen dubokim smislovima, blizak višem duhovnom svijetu i čist, i musliman treba da uzme što više učešća u njemu.

Prema tome, ovo je prilika za jedno novo iskustvo života, za jedno novo uzbuđenje i osvježenje duše.

U mjesecu posta započeto je objavljivanje Kur’ana, koji je cijelom svijetu opomena i podsjećanje. Izgleda da je baš u tom mjesecu, sve od samih početaka, i pristizala Objava, na Zemlju spuštana Riječ Božija – da je zapljusne novom svježinom, novom nadom i okrepom: da uzdigne posrnuli duh.

Sretan da nam bude ulazak u Ramazan, u tu oazu mira i skrivenih radosti duše. I neka nam druženje u njemu bude prijatno. Druženje nas jednih s drugima, i druženje s Kur’anom, Objavom Božijom. Post i Objava su vjerni pratioci jedno drugoga.

(avaz)


PROMO PLUS: Možda vas zanima i ovo: