Rekordan broj nepravilnosti u izbornom procesu BiH

Vijesti.ba

Tokom izborne kampanje u BiH zabilježen je rekordan broj izbornih nepravilnosti, upozorila je nedavno Koalicija “Pod lupom”, koja provodi građansko, nestranačko posmatranje izbora u našoj zemlji.

Posljednja u nizu uočenih nepravilnosti odnosi se na nezakonite procedure prilikom imenovanja biračkih odbora. Kako saznajemo, pojedini politički subjekti zatražili su zbog toga odgađanje izbora, a prigovori su upućeni CIK-u BiH, ali i drugim releventnim međunarodnim institucijama.

U jednom od takvih dopisa navedeno je da na lokacijama pojedinih biračkih mjesta, odnosno u cijelim izbornim jedinicama nisu provedene procedure imenovanja biračkih odbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

Konkretno nije ispoštovan rok od 30 dana prije održavanja izbora u kojem roku je trebalo imenovati predsjednika, članove i zamjenike biračkih odbora, a u proceduri žrijebanja za kandidate koji su odustali od imenovanja nije poznato po kojim kriterijima je izvršeno imenovanje zamjenskih članova niti je osigurano pravo na prigovor.

CIK BiH je zaprimio gotovo 90.000 prijava građana za glasanje putem pošte na predstojećim opštim izborima, što je najveći broj do sada na izborima u našoj zemlji. Odobreno je više od 77.000 prijava birača, koji će 7. oktobra imati pravo na ovaj vid glasanja.

No, nemali broj je zabilježenih slučajeva zloupotreba ličnih podataka građana u svrhu glasanja putem pošte. Riječ je o tome da je neko zloupotrijebio lične podatke građana i bez njihovog znanja, prijavio ih za glasanje putem pošte. Ovakvi slučajevi posebno su zabilježeni u Srbiji i Hrvatskoj.

Prema riječima predsjednika Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivšeg člana CIK-a BiH Vehida Šehića, radi se o hiljadama ljudi kojima je ukraden identiteta.

“To nije ništa novo, samo što je to sada postala masovna pojava, a to je zabrinjavajuće”, kazao je Šehić za Vijesti.ba.

On je pozvao da se u dokazivanje i procesuiranje ovih malverzacija uključe institucije BiH, počev od SIPA-e, preko OSA-e i Tužilaštva, pa do CIK-a, koji je na kraju krajeva i odgovoran za zakonito provođenje izbornog procesa.

“Lažno prijavljivanje sigurno se ne može raditi bez saučesništva određenih institucija, jer ko će npr. izdati potvrdu o prebivalištu ili adresi u drugoj državi. Na tome moraju zajednički raditi naše, ali i institucije drugih država kako bi se konačno spriječila manipulacija sa izbornim procesom”, poručio je Šehić.

Osim nepravilnosti kod glasanja putem pošte, uočen je i disbalans u broju važećih izdatih bh. ličnih karata u odnosu na broj registrovanih birača.

Podaci zvaničnih institucija kažu da je broj birača u BiH upisanih u izvode iz centralnog biračkog spiska za opšte izbore, zaključno sa 23. avgustom, 3.352.993. S druge strane, broj građana BiH koji imaju ličnu kartu je 3.101.473.

Evidentno je da se na biračkim spiskovima nalazi više od 250.000 birača koji nemaju ličnu kartu. Disbalans u broju važećih izdatih bh. ličnih karata u odnosu na broj registrovanih birača za oktobarske izbore otvorio je pitanje ne samo legitimnosti, nego i legalnosti izbornog procesa, ali i pitanje odgovornosti nadležnih institucija.

Agencija za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH nadležna je za civilni registar građana, iz kojeg se generiše centralni birački spisak. No, Centralna izborna komisija (CIK) BiH odgovorna je, kaže zakon, za tačnost, ažurnost i ukupni integritet centralnog biračkog spiska.

Upravo ova institucija ima najveća ovlaštenja i zakonsku obavezu da osigura tačnost centralnog biračkog spiska, odnosno da na njemu budu ljudi koji imaju biračko pravo, kao i ažurnost, odnosno da sa centralnog biračkog spiska briše ljude koji nemaju biračko pravo. Takođe, CIK BiH je nadležan za ukupan integritet centralnog biračkog spiska, koji osigurava legitimnost i legalitet cijelog izbormnog procesa.

S druge strane, iz CIK-a i IDDEEA-e uvjeravaju javnost da nema sumnje u tačnost biračkog spiska. Nakon nedavnog sastanka predstavnika dvaju institucija saopšteno je da se broj birača upisanih u centralni birački spisak ne temelji samo na broju izdatih ličnih karata u BiH. Takođe je konstatovano da, u skladu sa Izbornim zakonom BiH, lična karta kojoj je istekao rok važenja istovremeno ne znači i gubitak biračkog prava.

Stručnjaci i organizacije koje prate regularnost izbornog procesa konstantno su upozoravali i na nezakonitost preuranjene predizborne kampanje, nezakonitu trgovinu mjestima u biračkim odborima, pritiske na birače, kupovinu glasova…
Građani BiH sutra će odlučiti kome će dati povjerenje i ko će u naredne četiri godine biti vlast, no otvoreno je pitanje da li i u kojoj mjeri njihova slobodna izborna volja može biti ugrožena zbog uočenih neregularnosti i nepoštovanja Izbornog zakona BiH.

Pravo glasa, prema podacima CIK-a BiH, ima 3.352.933 birača.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...