RSE: BiH u postizbornoj magli, evropski put u zapećku

RSE

Nakon izbora u BiH ključna pitanja za budućnost zemlje ostaju u zapećku političkog interesovanja, posebno integracijski procesi.

Mjesecima prije 7. oktobra, dana održavanja opštih izbora u Bosni i Hercegovini, moglo se reći – sve je stalo samo ide izborna kampanja. Nakon što su izbori završeni, važi skoro isto – sve je stalo, samo idu rasprave o izbornim rezultatima, koalicijama i podjeli fotelja.

Brojna pitanja od ključne važnosti za budućnost zemlje ostaju u zapećku političkog interesovanja, posebno integracijski procesi. Već su propala olako data obećanja o kandidatskom statusu u 2018. godini, pa je sada neizvjesno i kako će se će odvijati put približavanja Evropskoj uniji (EU) u 2019. godini. Kao da bh. političari, koji odlučuju o sudbini zemlje i njenih ljudi, žele ostati dosljedni poziciji na začelju puta prema EU.

Već duže vrijeme nedostaje ozbiljnost i odgovornost s dvije strane, bh. predstavnika vlasti ali i EU, kaže direktor Centra za napredne studije Jugoistočne Evrope na Sveučilištu u Rijeci i predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču, Vedran Džihić.

“U BiH se uglavnom svi se retorički zalažu ali niko nije spreman da povuče odlučniji korak u reformama. Imajući tu vrstu odnosa prema integracijama, pitamo se – da li sintagma od Dejtona do Brisela još uvijek važi i da li postoji realni proces približavanja van retoričke fikcije?”, pita se Vedran Džihić.

Očigledan je akutni manjak odgovornosti i ozbiljnosti bh. elita, riječi su Džihića.

“Jer je jasno da politička garnitura koju smo imali prije izbora a koju ćemo imati sličnu i nakon izbora, ne vidi evropske integracije kao primarni cilj. Da je drugačije, tempo reformi i promjena bi bio mnogo brži”, ističe Džihić.

“S druge strane”, dodaje Džihić, “imamo nedovoljnu predanost Evropske unije procesu proširenja”.

“On se tehnički nastavlja ali izostaje snažnija opredijeljenost za taj cilj. Ako se uzmu ta dva faktora – interna bh. zamajavanja i evropska dimenzija pospanosti, dobijamo rezultat da se pitanje evropskih integracija ne pojavljuje na agendi. Ako kod bh. političara proces integrisanja ostane fikcija, ako se budu glumile reforme, mislim da će kazna biti ogromna jer druge zemlje prave velike korake – Makedonija i Albanija, naprimjer. Nema prečica i moglo bi se desiti da BiH i dalje nazaduje i potvrđuje svoje mjesto na dnu regije Zapadnog Balkana u procesu integrisanja”, smatra profesor Džihić.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja je duže od 12 mjeseci odgovarala na Upitnik Evropske komisije sa 3.242 pitanja, iako je sama sebi dala rok od šest mjeseci.

Sada kasni s odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika, njih 640, za šta je rok bio kraj septembra 2018. godine.

Marina Kavaz – Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije, kaže da u ovom momentu nema pouzdanog dogovora na pitanje kada bi mogao biti završen cjelokupan posao.

“Odgovori su u različitim fazama. Neki su finalizirani i na potvrdi su kod koordinatora za evropske integracije na različitim nivoima vlasti. Neki su potvrđeni i Direkcija čeka njihovu službenu dostavu. Neki su prevedeni na engleski i u postupku su stručne redakture a neki još nisu finalizirani. Sumarno, više od 3/4 radnih grupa u Mehanizmu koordinacije završile su svoj posao bilo da su finalizirale cjelovite odgovore BiH ili da su identificirale odgovore u vezi kojih nije postignuta saglasnost. Očekuje se da i ostale radne grupe uskoro završe svoj posao”, kaže Kavaz – Siručić.

Najviše dodatnih pitanja – 106 – odnosi se na politički kriterij, dok je u ekonomskom kriteriju Evropska komisija postavila 33 dodatna pitanja, iz poglavlja Socijalna politika i zapošljavanje dodatnih je 43 pitanja, itd. Neka od njih stavila su na muke bh. vlasti na različitim nivoima, jer su neka od njih veoma osjetljiva:

– Koji je postupak utvrđivanja vitalnog nacionalnog interesa i kako se to primjenjuje na državnom nivou? Koja je uloga Ustavnog suda u tom pogledu?
– Koji su razlozi za neizvršavanje 13 odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine?
– Koliko je slučajeva neprovođenja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dovelo do kaznenog postupka zbog kašnjenja ili odbijanja provedbe odluka Ustavnog suda?

Dodatna, kao i prethodna pitanja iz Upitnika, poslužiće Evropskoj komisiji za procjenu spremnosti BiH da dobije status kandidata. Međutim, ova evropska perspektiva za sada će čekati, posebno ako se desi blokada formiranja vlasti, kojom otvoreno prijeti predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i nesuđeni, ponovni član Predsjedništva BiH, Dragan Čović.

Na to upozorava i Nezuk Ćurak, profesor Fakulteta političkih nauka Sarajevo.

“Ako Čović i HDZ odluče da nastave politiku potpunog partikularizma i zasnivanja cjeline političkog života na etnicitetu, BiH čeka duga agonija. Ako, uslovno rečeno, integrativne snage ne pronađu sposobnost za kompromis za kohabitaciju građanskog i nacionalnog, koja nam je potrebna, mislim da to nadgornjavanje neće nigdje voditi, te da će simbolička pitanja potpuno potisnuti i zamračiti ključna pitanja u BiH”, ocjenjuje Ćurak.

“Bojim se”, dodaje Ćurak, “da će ono što EU zahtijeva za svaku državu, u BiH biti na repu događaja”.

“Kad se uzme u obzir da su rezultati izbora sumnjivi zbog svih dešavanja koji su produkt postojećeg Izbornog zakona, vlast koja će se formirati biće vrlo niskih kapaciteta. Čeka nas mukotrpni proces formiranja vlasti, a kada se i one formiraju, identitetska pitanja će se, nažalost, staviti iznad životnih. Neće biti velikih razlika u odnosu na prethodni period kad se radi o procesu pridruživanja EU”, smatra Nerzuk Ćurak.

Na sličan način razmišlja i profesor Univerziteta u Banjaluci, Miodrag Živanović. On upozorava na moguću opštu paralizu parlamentarnog života u BiH.

“Možda zbog revanšizma ili protivljenja one tvrde struje u HDZ-u, moguće je blokirati svaku odluku na bilo kom nivou vlasti. Ako se dozvole te blokade, onda mi ne možemo ni pomišljati na napredak u evropskim integracijama ili da neko od izabranih funkcionera, na bilo kom nivou, recimo, ode u svijet pa dogovara investicije, dogovara ulaganja u ovu jadnu zemlju ili dogovara načine i uslove da se na neki način ublaži masovan odlazak ljudi. Ostaćemo država bez ljudi, ako se to nastavi. Međutim, svi ovi rezultati upravo završenih izbora nam pokazuju da niko ne razmišlja u tom pravcu, nego razmišlja samo o tome kako napraviti što bolju kalkulaciju za nekakav lični ili grupni probitak”, kaže Miodrag Živanović.

Upitnik Evropske komisije sa 3.242 pitanja grupisana u politički i ekonomski kriterij, te 33 poglavlja pravne stečevine Europske unije, uručen je BiH u decembru 2016. godine. Tada je rečeno da Brisel očekuje odgovore u roku od šest mjeseci. BiH je odgovore svečano uručila 28. februara, što znači da su se odgovorili pripremali 14 mjeseci. U tzv. Mehanizmu koordinacije, u pripremi odgovora bilo je uključeno više od hiljadu osoba.

U junu 2018. godine, BiH je dobila 640 dodatnih ili 20 posto pitanja u odnosu na Upitnik Evropske komisije, uz procjenu da bi odgovori trebali stići u roku od tri mjeseca odnosno do kraja septembra. Na dodatnih 20 posto pitanja na odnosu na Upitnik, još se uvijek čeka.

Evropska perspektiva države ipak je manje važna od raspodjele vlasti, moći i uticaja, koju sobom nosi. Stoga, sve više njih donosi odluku da samostalno uđe u EU, tražeći posao što dalje od svoje zemlje, BiH.

Nije naodmet podsjetiti na ono što je prije godinu dana u Sarajevu rekao predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Joseph Daul: “Bosna i Hercegovina treba državnike koji misle na svoje buduće naraštaje, a ne političare koji samo misle na buduće izbore i svoje rezultate”.



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...