Rudari: Nije loše, ali želimo veća prava

Vrijeme je za kvalitetniji status rudnika uglja

Autor: E. TRAKO

„Vrijeme je za porezno rasterećenje proizvodnih djelatnosti, podršku proizvodnim djelatnostima, povećanje minimalne plaće u FBiH, kvalitetniji status rudnika uglja u energetskom sektoru i vrijeme je za kvalitetniji životni standard radnika u rudnicima uglja u FBiH.“ 

Ovo su zahtjevi rudara istaknuti na svim pogonima Rudnika mrkog uglja Kakanj u povodu 1. maja, Međunarodnog praznika rada. Ekipa „Dnevnog avaza“ bila je u posjeti pogonima podzemne eksploatacije Haljinići i na površinskom kopu Vrtlište Rudnika mrkog uglja Kakanj.

GODIŠNJE


bude iskopano oko 1.170.000 tona kamenog uglja, uglavnom za snabdijevanje TE Kakanj (95 posto od uglja opskrbljuje TE).


Težak posao  

Vehid Pačariz već 22 godine je rudar. Lani je proglašen radnikom godine.

– Za nas kažu da smo heroji. Za naš hljeb kažu da je sa sedam kora. Naš pozdrav je sretno i to nije bez razloga. Koliko god tehnologija napredovala, mi se borimo protiv prirodnih tokova, a priroda se tome odupire. I opet ću reći da nema vedrijih i veselijih ljudi od rudara – govori Pačariz kroz smijeh.  

Njegov radni dan već 22 godine počinje u pet ujutro.

– Od kuće te uvijek ispraćaju kao da ti je svaki dan posljednji – kaže radnik godine RMU Kakanj.

Naglašava da prava rudara, njegovih saboraca moraju biti veća.

– Posao je težak i izuzetno odgovoran. Bez obzira na kojem dijelu radio – dodaje Pačariz.

Njegov šef Emir Aliefendić, upravnik pogona Haljinići i čovjek koji je u svakom trenutku dostupan i spreman za reakciju, upoznaje nas s osnovnim informacijama pogona.

– Cilj je što više iskopati uglja, ali podvlačim da je sigurnost ljudi najbitniji segment. I naša uprava veliku pažnju tome posvećuje, a i u budućnosti ćemo na tome insistirati. Naš pogon sastoji se od četiri jame i zapošljava 612 radnika. U ovoj godini rad možemo ocijeniti uspješnim, jer smo ostvarili planiranu proizvodnju uglja. Nije bilo, nasreću, težih povreda – kaže Aliefendić.

Na drugom kraju grada smješten je površinski kop Vrtlište. Procedura je jasna, na radilište se ne ide bez „rudarki“ (gumenih čizama), šljema i bez inžinjera. Selver Hrustić, upravnik, kaže da, uprkos problemima, ispunjavaju zacrtane planove.

– Praznik rada prilika je da se glasno zastupaju radnička prava. Ne smije se zaboraviti da se u vrijeme Jugoslavije prvi organizirani štrajk desio u Staroj jami u Kaknju. Dugogodišnja je ovdje historija borbe sindikalnih organizacija za prava radnika i tako će i ostati – ističe Hrustić.

Do radilišta nas vode inžinjeri Admir Fejzić i Sadmir Omerović.

Kiša i magla  

A na radilištu sve je „predimenzionirano“ – ogromni kamioni Belaz, čija je nosivost 136 tona, najveći bager u državi…

Jednim bagerom upravlja Edin Hadžić. I tri decenije tako.

– Brzo će penzija. Neka je tanja, ali duža. Što se tiče radničkih prava, može to i bolje. Ide nabolje, ali sporo – dodaje Hadžić.

Nijaz Banjić upravlja Belazom, koji je poput pokretne zgrade.

– Masa kamiona je 100 tona, a nosivost 136. Problem je kada kiša padne. Ali je veći problem magla. Treba iskustva i opet čovjek nije siguran – pojašnjava Banjić.  

(Autor: Avaz)