Sarajevo želi napraviti migrantske centre u Bihaću i Velikoj Kladuši, lokalna vlast protiv

vijesti.ba
Na dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH je informacija o provođenju Plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu, čiji su predlagači poslanici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul.

Na dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH je informacija o provođenju Plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu, čiji su predlagači poslanici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul.

Predlagač Kožul rekao je da se BiH nije adekvatno pripremila za ovu krizu, te da se nadležne službe pripremaju u hodu, iako je država imala dovoljno vremena nakon velikog migrantskog talasa iz 2015. godine da pripremi kapacitete.

“Raspad sistema je u BiH po pitanju migranata i to samo na temelju službenih podataka o nekoliko hiljada migranata, a neslužbeni podaci govore drugačije”, naglasio je Kožul, te ukazao na neprovođenje postojećih zakona iz ovog segmenta.

Informacija o migrantima trebalo je da bude na nednom redu prethodje sjednice, ali je odlučeno da rasprava bude prolongirana jer je Vijeće ministara BiH tada dostavilo neažurirane podatke. Od Vijeća ministara BiH zatraženo je da do današnje sjednice dostavi nove podatke, ali prema riječima poslanika Kožula, to nije učinjeno.

Stoga je predložio da rasprava o pitanjima migranata bude odložena do naredne sjednice, koja bi trebalo da bude održana početkom jula, sa ponovnim zahtjevom prema Vijeću ministara da dostavi adekvatnu informaciju.

Poslanik Nezavisnog bloka Senad Šepić upozorio je da na terenu postoji ogroman problem, posebno u Bihaću i na podrčuju USK, gdje boravi dvije trećine migranata koji su trenutno u BiH. Osim problema sa smještajnim kapacitetima, postoje socijalni i politički problemi.

Šepić je naglasio da je neophodno od nadležnih institucija tražiti da preduzmu mjere kako bi se reagovalo na problem u vezi sa migrantima.

“Ovo nije pitanje koje mogu riješiti opštine, kantoni, čak ni entiteti. Ovo je pitanje na koje država mora dati odgovor”, poručio je Šepić.

On je predložio zaključak da Predstavnički dom BiH danas obaveže Vijeće ministara BiH da odmah, u saradnji sa nadležnim nivoima vlasti, utvrdi državni plan i odgovor za rješavanje migrantske krize.

Potom se poslanicima obratio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji je kazao da se aktuelna migrantska kriza po karakteru razlikuje od onog talasa iz 2015. godine, kada se radilo o masovnom prilivu migranata i kada su države otvarale granice. Danas je, kako je istakao, rijeć o nezakonitim i ilegalnim migracijama. Mektić je kazao kako BiH nije jedina država koja je suočena sa ovim problemom, nego i sve zemlje na balkanskoj ruti.

“Mi smo do početka godine registrovali oko 6.5000 migranata, od koji je oko 4.000 izašlo iz BiH. Ne možemo zaustaviti miracije, one će, uvjeravam vas, trajati duži vremenski period”, poručio je Mektić.

On je ukazao na nedostatak kapaciteta Granične policije i drugih nadležnih institucija. Vijeće ministara BiH do sada je izdvojilo 75.000 KM za rješavanje ovog problema.

“Moramo raditi na jačanju kapaciteta granice, kako bismo spriječili nelegalne ulaske. Kada već migranti uđu, potrebno je da im osiguramo humane uslove. No, mi nemamo kapaciteta. Nama trenutno nedostaje 500 policajaca u Graničnoj policiji. Moramo pregrupisavati policajce, ali nemamo sredstva da plaćamo dnevnice i njihov smještaj. Na donatorskoj konferenciji molio sam međunarodnu zajednicu i ambasade da nam pomognu”, naglasio je Mektić.

On je poručio kako Ministarstvo sigurnosti BiH i Vijeće ministara BiH imaju plan, ali da “niko ne ferma taj plan”.

“Postavlja se političko pitanje ko snosi teret migracija. Recimo, vlasti u Bihaću i Velikoj Kladuši ne dozvoljavaju da tu budu smješteni migrantski centri. Mi smo našli objekat u Agrokomercu i obezbijedili sredstva, ali ne znamo kako riješiti problem sa lokalnim vlastima. Takođe, imamo objekat u Hadžićima, ali ne možemo da uđemo u posjed tih objekata. Centar u Salakovcu je državna institucija. Onaj ko je napravio problem na Ivan-sedlu stvar je Tužilaštva BiH. Ako u tom slučaju ima krivične odgovornosti, insistirajte na njoj”, naglasio je on.

Kako je naveo, BiH ne snosi nikakvu odgovornost za migrantsku krizu.

“Ona nam je jednostavno nametnuta i uvjeravam vam da će godinama trajati. Ne možemo uticati na to, ali moramo stvoriti kapacitete i naći sredstva da opremimo Graničnu policiju i nadležne službe, ovo možemo držati pod kontrolom”, naglasio je Mektić.



0

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...