Svi volimo jesti mrkvu, kuvanu, sirovu, svejedno je. No, iako su naši stari i te kako znali za ljekovitost ovog čudotvornog ploda, današnji fastfood svijet sve više zaboravlja koliko je ona zapravo ljekovita i da se u njoj skriva prava riznica zdravlja.

Među najbogatijim je izvorima karotenoida provitamina A, uključujući alfa-karoten i beta-karoten, koji se mogu pretvoriti u aktivan oblik vitamina A koji ima blagotvorno djelovanje na vid i imunološki sistem. Karotenoidi mrkvi daju narandžastu boju, ali i snažnu antioksidativnu zaštitu.
Porijeklo mrkve

Zanimljiva je činjenica da se ona prvi put spominje u pisanim dokumentima u Staroj Grčkoj prije 2.500 godina. Stari Grci i Rimljani su je koristili u medicinske svrhe, dok ju je Hipokrat koristio u svojim receptima još 4300. godine prije Hrista.

Voda 85%
Ugljikohidrati 10%
Vitamin A 334%
Vitamin C 9%
Kalcijum 3%
Željezo 1%
Vitamin D 0%
Vitamin B-6 5%
Vitamin B-12 0%
Magnezijum 3%

* Stvari na koje treba da obratite pažnju prilikom kupovine

Ako je mrkva mekana, savitljiva, napuknuta ili je na dnu korijena promijenila boju (poprimila tamne mrlje), to je znak dugog stajanja i treba da izbjegavate kupovinu.

* Sirova ili kuhana?

Ako ste u nedoumici što se tiče konzumiranja mrkve, dobro ju je jesti kuvanu u istoj mjeri koliko i sirovu. Grickajući mrkvu ćete apsorbovati manje od 5% karotena, dok unosite i do pet puta veću količinu istog sastojka iz kuvane mrkve. S druge strane, kuvanjem mrkve dolazi do potpunog gubitka drugih važnih antioksidansa (polifenola), što nam govori da će termička obrada pozitivno djelovati na jedne, a negativno na druge sastojke.

Dostupnost: cijelu godinu

Čuvanje u frižideru: da

Rok trajanja: dvije sedmice u frižideru

Pripremanje: minimalno

Najbolji način pripremanja: zdravo kuvanje na pari za samo pet minuta

Vrste mrkve

Mrkva (Daucus carota) pripada porodici Umbelliferae, u kojoj su i paštrnak, komorač, kumin i kopar. Biljke iz ove porodice imaju cvatove nalik na kišobran, pa su po tome i dobile ime. Postoji više od stotinu različitih vrsta mrkve koje se razlikuju po veličini i boji.

Mlada mrkva

Mladu mrkvu možete kupiti u proljeće na tržnicama.

Beta III

Ova vrsta ima pet puta više beta-karotena od obične mrkve.

Smeđa mrkva

Slađa od obične mrkve, ova vrsta ima smeđe-crveni vanjski dio i jarkonarandžasti unutrašnji dio.

Bijela mrkva

Ova je vrsta blagog ukusa, tanka i bijele boje. Ima manje beta-karotena od narandžaste mrkve.

Ljekovita svojstva mrkve

Karoten blagotvorno djeluje na suvu kožu, lomljive nokte, kosu te poboljšava vid. Mrkva daje čvrstoću zubima, kostima, štiti nervni sistem, daje vitalnost i jača otpornost tijela prema infekcijama. Odlično je sredstvo protiv zatvora i blagotvorno djeluje na rad jetre. Sok od mrkve takođe otklanja višak kiseline u želucu.

Samo neke od prednosti redovnog konzumiranja mrkve:
smanjuje rizik od moždanog udara za 40%,
čuva zdravlje srca i krvnih žila,
jača imunitet,
čisti organizam,
štiti od nekoliko vrsta raka,
dobra je za vid,
pomaže kod slabokrvnosti i bolesti uzrokovanih pomanjkanjem vitamina.

Zanimljivosti:

-Ako se jede sirova mrkva će organizam namiriti kalijumom, kalcijumom, željezom i cinkom

-Mrkve su se prvo uzgajale zbog lišća i sjemena, a ne zbog korijena

-Mrkva je originalno bila bijele, ljubičaste i crne boje

-Holtville, mjesto u Kaliforniji, se naziva glavnim gradom mrkve u svijetu

-Samo je jedna šaka mrkve dovoljna količina povrća koju bi trebalo unijeti u organizam tokom dana

-Mrkve sadrže velike količine šećera

-Tokom života osoba u prosjeku pojede 10.866 mrkvi

-Jedna čaša mlijeka sadrži jednaku količinu kalcijuma kao devet mrkvi.

Izvor: nezavisnenovine.ba