Šta su jeli naši stari: Naše su se nane bavile samo kuhinjom, današnje žene nemaju vremena za to


Danas je u sklopu Gastro eko festa u Sarajevu održana promocija starobosanskih jela, a posjetitelji su mogli probati jela kao što su sirnica, zeljanica i burek, ćuftetice sa piletinom, pohovana junetina, hurmašice, ružice, pite od jabuka…

Ašdžinica ASDŽ, koja je danas predstavila svoje proizvode i neke od najpoznatijih starobosanskih jela, pokušava da zadrži tradiciju kućne pripreme bosanskih delicija kakve su pravile naše nane, držeći se tradicionalne bosanske recepture.

“Danas je teško zadržati tradiciju na način da kuhamo kao što su to radili naši stari, budući da je teško uhvatiti korak sa ovim vremenom. Bosanska jela su poznata po tome što traže strpljenje i posvećenost pri pravljenju. Naše nane su bile kod kuće i bavile se samo kuhinjom, no naše današnje žene provode osam do deset sati na poslu i nemaju vremena za kuhanje”, govori za Klix.ba Amer Mujezinović ispred ašdžinice ASDŽ.

On pak dodaje kako se ipak “može kad se hoće”, te kako duh bosanske hrane možemo zadržati tako što ćemo kuhati slobodnim danima.

“Moguće je, ali treba posvećenosti i treba vremena. Toplo preporučujemo svima koji imaju nanu da iskoriste njeno znanje o kuhanju i pitaju je za savjete”, kaže Mujezinović i dodaje kako bosanskim jelima ne treba mnogo vremena za pravljenje, koliko za samu pripremu namirnica, što zahtijeva posebnu vježbu i praksu.

Ova ašdžinica radi od 1995. godine, a u svojoj ponudi imaju sve vrste dolmi (punjena jela) – sogan dolma, sarma, japrak, punjene paprike, tikvice, patlidžani, paradajz, potom proizvode od mesa kao što su sitni ćevap, bamija, šiš, hadžijski ćevap, ćuftete, pohovana jela, pečenja, lešo kuhana mesa… Od slatkih jela, popularni su kadaif, tulumbe, hurrmašice, ružice, slatke pite, kompoti, kao i pituljica, vrsta kolača koja je postala zaboravljena.

“Kad su u pitanju slana jela, ‘iz naftalina’ smo izvukli relativno zaboravljeno jelo – papas ćevap, koji je vrhunsko jelo. Specifičan je po pripremi budući da je njegova priprema jako zahtjevna i u najboljem slučaju traje 12 sati jer sastojci moraju ‘odležati.’ U njega ne možete staviti svašta, već isključivo najbolji kvalitet mesa u kojem ne smije biti žilica, a povrće se mora pažljivo samljeti, izmiješati i uskladiti. Vrlo zahtjevno jelo, možda zbog toga i zaboravljeno, ali jako ukusno i toplo preporučujem svima da ga probaju”, kaže Mujezinović.

Dodaje kako u svojoj ašdžinici imaju stalne goste koji im dolaze od prvog dana, a u posljednje vrijeme tu je i dosta mlađih generacija koji poštuju kuhanu hranu, što nije bio slučaj prije samo nekoliko godina, kad je među mladima uglavnom bila popularna isključivo brza hrana.

Promocija hrane koju su jeli naši stari održana je u sklopu etno festivala hrane i muzike Bosne i Hercegovine pod nazivom “Gastro-eko fest”, pod motom “Hrana sa sevdahom”.

U pitanju je manifestacija koja se bavi promocijom prirodnih resursa, turističkih atrakcija, kao i bosanskohercegovačke kulturne baštine-rukotvorina, narodnih nošnji, tradicionalnih igara i pjesama i receptura.

Sajam je počeo 20. i trajat će do 23. aprila. Na sajmu će se predstaviti preko 40 izlagača koji nude proizvode od ljekovitog bilja, meda, različite čajeve, džemove i sl, kao i rukotvorine i ručni rad, a sve u cilju predstavljanja tradicije Bosne i Hercegovine.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...