Tri kilometra prije ulaska u Bihać s magistralnog puta na lijevoj strani iznad naseljenog mjesta Sokolac smještena je istoimena tvrđava s bogatom historijom, a svojim zidinama uljepšava pejzaž.

Na području Unsko-sanskog kantona postoji više desetina tvrđava i kula, starih gradova, a mnogi od njih prepušteni su vremenu i zaboravu. Naporima Turističke zajednice USK i Grada Bihaća, Sokolačka tvrđava dobila je pristupni asfaltni put i ponovo živi. Njen puls životu daju posjetioci koji u proteklih nekoliko mjeseci ne propuštaju priliku da posjete zidine tvrđave koja se prvi put spominje 1380. godine.

Kraljevska prijestolja na Sokocu dugo vremena su bila meta svih onih koji su htjeli bosansku krunu, a knezovi Bartol i Ivan, banovi Nikola i Stjepan, plemići Orlovići od Ripča i Čavke, Ladislav Plemeniti Kerečen i brojni drugi su bili samo neki od zapovjednika grada Sokola.

Historija kaže da je bihaćki kapetan Keglević grad dobio po nalogu kralja Ferdinanda od ovlaštenih gospodara s obzirom da je tvrđava bila veoma značajna za odbranu Bihaća, ali ipak, Osmanska vojska 1592. godine ga je osvojila.

Međutim, na mjestu današnje tvrđave postojala je i prahistroijska gradina čiji su tragovi pronađeni prilikom arheoloških iskopavanja, a utvrđeno je da je građena od 10. do 9. vijeka p.n.e. dok su na Uni u naselju Ripač postojale sojenice.

Današnji stari grad predstavlja ostatke srednjovjekovne i osmanske tvrđave, ima dvije kule, a glavna je visine 16 metara.

Tvrđava je rekonstruisana 2015. godine uz pomoć Evropske unije, a vrijednost radova iznosila je blizu 700.000 KM. Prije nekoliko mjeseci Grad Bihać je do tvrđave napravio i put za bicikle i automobile, a napravljena su i odmarališta s klupama s pogledom na grad.

Iz Turističke zajednice USK i Grada Bihaća su nam kazali kako bi stari grad Sokolac uskoro postao poznata turistička atrakcija u Bihaću s bogatim sadržajima što bi upotpunilo turisitčku historijsko-kulturnu ponudu.

(klix.ba)