Svaki dan 6 osoba izgubilo život pokušavajući da pređe Sredozemno more u 2018.

N1 BiH

Stopa smrtnih slučajeva izbjeglica i migranta koji su preko Sredozemnog mora pokušali doći do Evrope je alarmantna u 2018. godini, budući da su sredstva za operacije traganja i spašavanja smanjena, čime je Mediteran postao najsmrtonosniji pomorski prelaz na svijetu. Najnoviji izvještaj „Putevi očajnika“, koji je danas objavio UNHCR, Agencija za izbjeglice UN-a, navodi da je u prosjeku šest života izgubljeno svaki dan.

Svaki dan je šest osoba izgubilo život pokušavajući da pređe Sredozemno more u 2018. godini, pokazuje izvještaj UNHCR-a

Ženeva, 30. januar 2019. godine – Procjenjuje se da je 2275 ljudi poginulo ili nestalo prelazeći Mediteran u 2018. godini, uprkos velikom padu broja dolazaka na evropske obale. Ukupno je u Evropu stiglo 139.300 izbjeglica i migranata, što je najniži broj u pet godina.

„Spašavanje života na moru nije izbor, niti pitanje politike, već prastara obaveza“, rekao je Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice. “Možemo zaustaviti ove tragedije tako što ćemo imati hrabrosti i viziju da gledamo dalje od sljedećeg broda i usvojimo dugoročni pristup zasnovan na regionalnoj saradnji, koji ljudski život i dostojanstvo stavlja u središte.”

Izvještaj ukazuje na to je uslijed promjena u politici u nekim europskim državama došlo do brojnih incidenata u kojima je veliki broj ljudi danima ostao na moru, čekajući dozvolu za pristajanje. Brodovi nevladinih organizacija i njihove posade suočili su se sa sve većim ograničenjima u svojim operacijama traganja i spašavanja. Na putevima iz Libije u Evropu, jedna osoba je umrla na moru za svakih 14 koji su stigli u Evropu – što je nagli porast u odnosu na 2017. godinu. Više hiljada ljudi vraćeno je u Libiju, gdje su se suočavali sa strašnim uslovima u centrima za pritvor.

Za mnoge, dolazak u Evropu bio je posljednja stanica putovanja iz noćne more na kojem su se suočili s mučenjem, silovanjem i seksualnim napadima, te prijetnjom da će biti oteti i zadržani za otkupninu. Države moraju poduzeti hitne mjere za ukidanje mreža krijumčara i dovesti počinitelje tih zločina pred lice pravde.

Međutim, na nekim mjestima su niknule nove klice nade. Uprkos političkom zastoju u napretku s regionalnim pristupom spašavanja i iskrcavanja na moru, kako su zatražili UNHCR i IOM prošlog juna, nekoliko država se obavezalo na preseljenje ljudi spašenih na srednjem Mediteranu – potencijalna osnova za predvidljivo i trajno rješenje. Države su takođe obećale hiljade mjesta za preseljenje kako bi se evakuirale izbjeglice iz Libije.

Izvještaj takođe otkriva značajne promjene na putevima koje koriste izbjeglice i migranti. Po prvi put u posljednjih nekoliko godina, Španjolska je postala primarna točka ulaska u Europu, kamo je oko 8.000 ljudi stiglo kopnom (kroz enklave u Ceuti i Melili), uz dodatnih 54.800 ljudi koji su uspješno prešli preko opasnog zapadnog Mediterana. Kao rezultat toga, broj poginulih u zapadnom Mediteranu gotovo se učetverostručio s 202 u 2017. na 777. U Italiju je 2018. godine stiglo 23.400 izbjeglica i migranata, što je pet puta manje u odnosu na prethodnu godinu. U Grčku je morem stigao sličan broj ljudi, oko 32.500, u usporedbi sa 30.000 u 2017. godini, ali je došlo do skoro trostrukog povećanja broja ljudi koji su stigli preko njezine kopnene granice s Turskom.

U drugim dijelovima Europe, Bosna i Hercegovina je zabilježila 24.000 dolazaka izbjeglica i migranata, koji su prolazili kroz zapadni Balkan. Kipar je prihvatio nekoliko brodova koji su prevozili sirijske izbjeglice iz Libanona, dok je u Veliku Britaniju pristigao mali broj ljudi iz Francuske krajem godine.

Izvještaj takođe otkriva značajne promjene na rutama koje koriste izbjeglice i migranti. Po prvi put u posljednjih nekoliko godina, Španjolska je postala primarna tačka ulaska u Evropu, gdje je oko 8.000 ljudi stiglo kopnom (kroz enklave u Ceuti i Melili), a dodatnih 54.800 ljudi uspješno je prešlo preko opasnog zapadnog Mediterana. Kao rezultat toga, broj poginulih u zapadnom Mediteranu gotovo se učetverostručio sa 202 u 2017. na 777 u 2018. U Italiju je 2018. godine stiglo 23.400 izbjeglica i migranata, što je pet puta manje u odnosu na prethodnu godinu. Grčka je primila sličan broj dolazaka na more, oko 32.500 u poređenju sa 30.000 u 2017. godini, ali je došlo do skoro trostrukog povećanja broja ljudi koji su stigli preko njegove kopnene granice sa Turskom.

U drugim dijelovima Europe, Bosna i Hercegovina je zabilježila 24.000 dolazaka izbjeglica i migranata koji su prolazili kroz zapadni Balkan. Kipar je primio nekoliko brodova koji su prevozili sirijske izbjeglice iz Libana, dok je Velika Britanija svjedočila malom broju ljudi koji su prešli iz Francuske krajem godine.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...