U BiH se ukrštavaju heroinski i kokainski put

cazin.net
Kako upozoravaju stručnjaci, šverc preko BiH mogao bi se u nadolazećem periodu pojačati zbog velike zainteresiranosti južnoameričkih kartela za balkansku rutu.

U međunarodnom prometu narkotika Bosna i Hercegovina i dalje je, uglavnom, ostala tranzitna zemlja, preko koje se odvija krijumčarenje droga ka zapadnim zemljama.

No, kako upozoravaju stručnjaci, šverc preko BiH mogao bi se u nadolazećem periodu pojačati zbog velike zainteresiranosti južnoameričkih kartela za balkansku rutu.

Razlozi za transport droga prema Zapadu leže u dobiti, koja je mnogostruko veća prilikom preprodaje u zemljama Evropske unije, navedeno je u Državnoj strategiji nadzora nad drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe droga u BiH za razdoblje 2018. – 2023. godina.

Kopnena veza

Marko Nicović, bivši šef beogradske policije i član Svjetske asocijacije šefova policija, kazao je za naš list da su južnoamerički karteli premjestili šverc kokaina iz Nigerije, Zapadne obale i Afrike ka Evropi te da su počeli raditi preko hrvatskih, crnogorskih i albanskih luka. Nicović tvrdi da je BiH na udaru, jer je kopnena veza prema Evropi.

– Bolje im je da ovdje podmite carinike i policiju, jer policiju i vojsku u Lagosu u Nigeriji plaćaju mnogo više. Bit će žešćih sukoba među kriminalcima i zbog podjele poslova te teritorija. Nedavno sam bio na sastanku u Majamiju, koji je kapija za uvoz kokaina u Sjedinjene Američke Države, i pričali smo o rutama na Balkanu. Složili smo se da će južnoamerički karteli biti sve prisutniji i u Bosni – kaže Nicović.

Prema njegovim riječima, za bh. policijske agencije problem neće biti samo krijumčarenje droge.

– Narkokarteli peru novac, odnosno ubacuju prljavi novac u legalne tokove. To rade kroz ulaganje u privredne projekte, gradnjom benzinskih pumpi, tržnih centara, nekretnina, hotela… Dakle, Bosna će biti jedna od lokacija gdje će južnoamerički karteli ići i na tu, ekonomsku relaciju – pojašnjava Nicović.

Prema njegovim riječima, za razliku od kokaina, heroin ide iz takozvanog zlatnog polumjeseca – Irana, Afganistana, Pakistana. Heroin ide dalje preko Turske i Bugarske. Jedan krak ide prema Kosovu, nerijetko iz Niša u Srbiji prema Kosovu. Drugi krak, kako kaže Nicović, ide preko Sandžaka u BiH. Mnoge autobuske i kamionske rute iz Turske idu preko Srbije i Sandžaka u BiH.

Sintetičke droge

– U BiH se na taj način ukrštavaju heroinski i kokainski put. Treba reći da tu postoji historijska veza balkanskih zemalja s Turskom. Također tu ima ima i dubokih porodičnih veza u krijumčarskim mrežama koje funkcioniraju još iz doba stare Jugoslavije. Mi smo hapsili vozače turskih autobusa i kamiona, jer su bili veza heroinske mafije, a te su veze ostale i danas – upozorava Nicović.

Ekstazi i spid u zemlje Istočne Evrope uglavnom stižu iz Holandije, a jedan manji dio završava i u BiH. Sintetičke droge često se koriste kao sredstvo plaćanja drugih vrsta droga i zbog toga stižu na područje Balkana, gdje se vrši zamjena za druge vrste opojnih droga, koje se vraćaju u EU.

Vrhunska mašta

Što se tiče načina na koji se vrši šverc narkotika kopnenim putem, Nicović je rekao da krijumčari imaju vrhunsku maštu.

– Krijumčar ne može biti svako i on je najinteligentnija vrsta kriminalaca. Imaju i veću odgovornost, jer kad se dogodi neka akcija i hapšenje, za razliku od drugih kriminalaca, istovremeno gube dvije stvari – i veliku dobit i slobodu. Njima nije teško da kokain, recimo iz Luke Ploče, krijumčare za Sarajevo, Zenicu, Tuzlu, Bihać ili Mostar. Drogu obično kriju u stranicama kamiona i karoserijama vozila – kazao je Nicović.

Smanjena upotreba heroina

Istraživanja su pokazala da su u našoj zemlji ovisnici smanjili upotrebu heroina, ali se više konzumiraju amfetamin i ekstazi. Povećan je i interes za novim sintetičkim drogama. Nicović je naglasio da je BiH osim tranzita drogue interesantna za istrage jer se dio narkotika tu i zadržava.

– Neko mora da zadovolji narkomansku populaciju. U posljednje vrijeme, sintetičke droge sve više dolaze u BiH, jer su deset puta jeftinije od prirodnih droga, a samim tim su interesantnije mladima. Oni nemaju, recimo, 80 eura za gram kokaina, ali će za ekstazi izdvojiti 4 ili 5 eura, kao za neku ulaznicu za koncert u Zetri. Dakle, sintetička droga namijenjena je mladima, jer nisu apsolventi da plate veliku cijenu. Osim toga, sintetičke droge lakše se krijumčare – u pilulama, aspirinima, pastama za brijanje, pastama za zube. Jednostano, teško ih je detektirati – zaključio je Nicović.

 

BiH izvozi jeftine, a uvozi skupe mliječne proizvode – deficit 66,5 miliona KM

Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 miliona KM.

Po analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je 76 miliona KM, što je za 12 posto (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir devet posto, a maslac i mliječni namazi dva posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20 posto, jogurt i kefir sa 18 posto, te maslac i namazi sa 10 posto.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje prvo bh. izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. i izvozom od 16 miliona KM sada drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4,89 KM.

Zabrinjava i podatak da smo uvezli i više od 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti  gotovo sedam miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

– Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH – kaže se u saopćenju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

 

 

Dobra saradnja ministarstava pravde BiH i Mađarske

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. 

Na sastanku je istaknuto kako Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju dobru suradnju u oblasti i domenu rada dvaju ministarstava. Međunarodna pravna pomoć između dviju država se, kako u kaznenim tako i u građanskim stvarima odvija korektno, te je ocijenjeno da postoje dobri osnovi za sve vidove međunarodne pravne pomoći i suradnje.

Grubeša je upoznao goste s radom Ministarstva pravde BiH s posebnim akcentom na zakonska rješenja i prilagodbe koje je BiH obvezna napraviti na putu ka članstvu u Europsku uniju.

Trocsanyi na tom je planu bh. strani ponudio pomoć kako bi BiH što brže uskladila svoje zakone s pravnim stečevinama Europske unije.

Bosna i Hercegovina i Mađarska članice su velikoga broja multilateralnih ugovora koji reguliraju oblast međunarodne pravne pomoći, a potpisnice su europskih konvencija o pružanju uzajamne pravne  pomoći u kaznenim stvarima, o ekstradiciji, razmjeni kaznenih postupaka i izručenju osuđenih osoba.

Međunarodna pravna pomoć između dviju država je uređena i konvencijama UN-a među kojima je najznačajnija konvencija u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Obje države su članice Haške konferencije za međunarodno privatno pravo kojima je regulirana oblast pravne pomoći u građanskim stvarima.

Sastanku je nazočio i mađarski veleposlanik u BiH Joszef Negyesi, priopćeno je iz Ministarstva pravde BiH.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...