U Bosnu i Hercegovinu je od početka ove godine ušlo 2.707 migranata koliko ih je registrirano do 15. marta, što predstavlja povećanje više od 100 posto u odnosu na isti period 2018. godine, podaci su Službe za poslove sa strancima BiH.

Istovremeno, prema raspoloživim operativnim pokazateljima nadležnih bh. i međunarodnih agencija, trenutno stanje na regionalnom planu karakterizira povećan dnevni priliv migranata u Grčkoj, a što svjedoči o prisutnim trendovima i ima refleksije i na druge zemlje regiona koje se nalaze na tranzitnoj ruti, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Komentirajući upit u vezi s predviđanjima/procjenama na tom planu, direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić Feni je kazao kako bi bilo neozbiljno govoriti o brojkama, navodeći da se aktuelni trendovi mogu sagledavati u sklopu uporednih pokazatelja za isti period ove i prethodne godine.

U vezi s tim, precizirao je kako se u skladu s razvojem situacije na terenu očekuje povećanje priliva ilegalnih migranata u BiH u 2019. godini za više od 40 posto u odnosu na 2018. kada je u našu zemlju ušlo nešto više od 24.000 osoba.

Kada se radi o prioritetnim koracima koje bi nadležne institucije u BiH trebale poduzeti u kontekstu migrantske krize, Ujić smatra kako rješenje leži u boljoj zaštiti državne granice, a ne u povećanju smještajnih kapaciteta u sklopu prihvatnih centara.

“Proširenje smještajnih kapaciteta nije rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Rješenje je zaštita granice. Trenutno imamo dva kraka, od čega jedan vodi preko Crne Gore, na što od ukupnog broja ilegalnih migracija otpada 20 do 25 posto, i dio prema Srbiji, naročito na potezu od Višegrada do Bijeljine, gdje je najveći ‘prolaz’ ilegalnih migranata”, navodi Ujić.

Dodao je kako više od 98 posto ilegalnih migranata nema nikakve dokumente, a da ih je najviše iz Pakistana (35-40 posto) te da slijede migranti iz Iraka, Maroka, Alžira, Afganistana Irana, Bangladeša…

Ujić, nadalje, pojašnjava kako se radi o mješovitim migracijama te da se najmanji broj odnosi na izbjegle i raseljene osobe iz ratom zahvaćenih područja, ilustrirajući to podatkom da među njima Sirijci participiraju s manje od 20 posto, a da većinu čine migranti koji su vlastite zemlje napustili iz ekonomskih razloga.

U kontekstu koordiniranja ukupnih aktivnosti i saradnje u vezi s migracijskim tokovima u BiH, direktor Službe za poslove sa strancima ističe da je zadovoljan saradnjom koju ova služba svakodnevno ostvaruje s agencijama za provedbu zakona na svim nivoima, kao i podrškom koju na tom planu pružaju partnerske međunarodne organizacije.

Izvor: Fena