Vlast u FBiH bi da razvija poljoprivredu, al bez povećanja budžeta: “Uvoz će nas uništiti”

Klix.ba

Vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine za ovu godinu planiraju izdvojiti 69,7 miliona KM za poljoprivredu, što je daleko ispod zakonskog minimuma. Međutim, kroz programe ekonomskih reformi koji su dostavljeni Evropskoj uniji, govori se o razvoju poljoprivrede i povećanja broja zaposlenih, što bh. pojoprivrednici smatraju velikim apsurdom.
U dokumentu “Program ekonomskih reformi FBiH za period od 2019. – 2021. godine.” (PER), koji je sastavila Vlada FBiH, navodi se da će realizacija planiranih aktivnosti iz oblasti poljoprivrede doprinijeti održivom i stabilnom rastu poljoprivredno-prehrambene proizvodnje te osigurati bolji životni standard poljoprivrednika u BiH. Također se navodi kako se očekuje i povećanje broja zaposlenih u poljoprivredi. Ovaj program dostavljen je Evropskoj komisiji.

Neostvarive reforme

Međutim, stvarna slika na terenu u potpunosti je drugačija, govore nam poljoprivrednici u FBiH.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžad Bićo ističe kako je nemoguće sa 69,7 miliona KM očekivati razvoj poljoprivrede te povećanje proizvodnje i broja zaposlenih. Prema njegovom mišljenju, reforme iz PER-a su neostvarive.

“Ne znam šta ovi naši sastavljaju. Kakvi su to programi i procjene? To je doslovno lupetanje”, kaže Bićo te nastavlja: “Poljoprivrdnici su ogorčeni jer se ne poštuje zakon koji su donijeli vlasti u Federaciji BiH, a koji kaže da se iz budžeta FBiH za poljoprivredu mora izdvojiti od tri do šest posto. To bi, ako uzmemo zakonski minimum, trebalo iznositi blizu 80 miliona KM. Ne poštuju ni strategiju koju su donijeli, a koja predviđa budžet za poljoprivredu od 130 miliona KM. Uz ovolika izdvajanja mi nismo ni blizu napretka, a to su pokazale i godine unazad”.

Bićo dodaje kako se, uz ovakvo stanje, u budućnosti može očekivati samo smanjenje broja zaposlenih u poljoprivredi.

“Ljudi koji povećavaju proizvodnju u poljoprivredi, kažnjavaju se zbog inspekcija i kontrola, i to obrtnici koj su zaposlili nove ljude i povećali prozvodnju. Naša poljoprivreda će biti sahranjena ako država ne zaštiti domaću proizvodnju i ne poveća izdvajanja za poljoprivrednike”, ističe Bićo.

U Crnoj Gori, koja je daleko manja država od BiH i koja gotovo i nema razvijenu poljoprivredu, budžetska izdvajanja za ovaj sektor iznose više od 52 miliona eura, odnosno više od 102 miliona KM.

Hrvatska je prije ulaska u Evropsku uniju imala budžet za poljopriredu od milijardu KM i danas je poljoprivreda ove zemlje čvrsto na nogama, podsjeća direktor sarajevske mljekare Milkos, Adin Fakić.

Kako kaže Fakić, poljoprivreda u BiH je ekstenzivna, a najveći razlozi za to su što se budžet za poljoprivredu godinama ne mijenja i ostaje na veoma niskom nivou.

“Hrvati su proizvodili 750 miliona litara mlijeka godišnje, a danas proizvode 400 miliona litara mlijeka. Imali su 23.000 farmera, a danas imaju 9.000 farmera. Dakle, shodno tome, BiH koja je potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i koja narednog 1. februara 2020. godine otvara svoje granice za uvoz proizvoda iz EU, time potpisuje konačnu presudu poljoprivrednicima u BiH. Dosta je pogrešna percepcija o poljoprivredi u BiH. Govori se o poljoprivrednicima koji stalno nešto traže, a u suštini, nije riječ o tome. Dakle, bh. poljoprivrednik nije konkurentan poljoprivredniku iz EU zbog poslovnog ambijenta u BiH koji je veoma težak za raditi u odnosu na njegove konkurente iz EU”, pojašnjava nam Fakić.

BiH će preplaviti uvozni proizvodi

Direktor sarajevske mljekare kaže kako je očigledno da Vlada FBiH ne vidi stanje u poljoprivredi onakvim kakvo ono zaista jeste.

“Na stranicama Reformske agende nema ni riječi poljoprivreda. Federalno ministarstvo poljoprivrede pokazivalo je inicijativu i želju da se stvari promijene. Međutim, zbog nepostojanja koncenzusa na federalnom nivou vezano za poljoprivredu, nije došlo do povećanja budžeta koji bi sigurno doveo do investicija i zapošljavanja u poljoprivredi. Sam budžet za poljoprivredu nije bio temu, niti je poljoprivreda bila tema Reformske agende, a kao što možemo vidjeti, ona nije predmet ni naredne godine. Usvojena je srednjoročna strategija pojoprivrede u FBiH kroz koju su planirana izdvajanja značajnih sredstava po godinama, ali ništa se nije desilo. Iz kojeg razloga se pravi strategija koja se neće poštovati”, pita se Fakić, alaudirajući na federalne vlasti.

Potpunom primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bh. poljoprivrednici smatraju kako će naše tržište preplaviti strani uvozni proizvodi koji su jeftiniji. Nakon potpisivanja SSP-a, iz EU su dali vremena bh. poljoprivrednicima da urade određene zahvate koji bi im osigurali konkurentnost u odnosu na poljoprivrednike iz EU. Međutim, Fakić nam kaže kako će naša država teško odgovoriti pritisku izvana.

“Litar mlijeka proizveden u BiH košta 0,80 KM, a litar mlijeka proizveden u Mađarskoj 0,40 KM. Razlika je dupla. Mađarski mljekari će u BiH izvesti proizvod jeftiniji od proizvoda u BiH, a razlog za to je nekonkurentnost bh. poljoprivrednika koji imaju mali budžet, ne mogu podići kredite nikako, a i ako ga podignu, kamatna stopa je komercijalna… Bh. poljoprivrednici nemaju dostupna grant sredstva kroz EU fondove, a mi smo zadnjih deset godina izgubili 300 miliona KM grantova jer se vlasti u BiH nisu mogle dogovoriti kako da dođu do tih sredstava”, rekao nam je Fakić.

Poljoprivrednici kažu kako je država BiH obavezna činiti nešto na poboljšanju uslova njihovog rada, u skladu sa svojim mogućnostima.

Kao rezultat politike neinvestiranja, Fakić naglašava kako imamo masovan odlazak ljudi koji su apsolutno nezadovoljni stanjem u kojem žive i rade.

Tome svjedoče i podaci Agencije za statistiku u BiH koji kažu kako je BiH za pet godina ostala bez čak 349.000 stanovnika, odnosno bez 11,4 posto populacije.

Bh. poljoprivrednici već godinama ističu koliko je privredna djelatnost kojom se bave važna i prioritetna za sve zemlje EU, ali, čini se, kako je za vlasti putpuno nebitna.

Podsjećamo, budžet u FBiH još nije usvojen zbog čega su poljoprivrednici nedavno najavili kako će izaći na proteste. Njima je četvrti kvartal poticaja ostao neisplaćen, a zakonski mora biti najkasnije do aprila. Međutim, ako ne bude usvojen budžet, neće biti nikakvih isplata. Poljoprivrednici stoga ističu kako su spremni na radikalne mjere i blokade ulica.

Izvor: Klix.ba



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...