Da li djeca imaju jači imuni sistem za borbu protiv koronavirusa ili je sama bolest manje agresivna kod djece nego kod odraslih? Više o tome u nastavku…

Koronavirus i djeca su jedna od gorućih tema u medijima i na društvenim mrežama – da li je javnost u BiH ugrožena, kako zaštititi sebe i mališane.

Naime, u susjednoj Hrvatskoj danas je potvrđen prvi slučaj ozloglašenog koronavirusa, kineski državljani u Sarajevu su hospitalizovani i pod prismotrom zbog sumnje na ovo oboljenje, a Doktor Rusmir Baljić je na današnjoj konferenciji izjavio da “više nije pitanje da li će korona doći u BiH, hoće sigurno” (Više na LINKU).

Pored toga, na društvenim mrežama pojavila informacija da su se djeca Osnovne škole “Grbavica II” iz Sarajeva vratila s ekskurzije iz Italije s povišenom temperaturom te da roditelji strahuju od koronavirusa, piše Radio Sarajevo.

Jedan od statusa na društvenim mrežama uznemirio je javnost: “Poslati djecu u školu koja su dan ranije došla iz Milana…

Djeca su danas (ponedjeljak, op. a.) došla u školu s temperaturom od 40 stepeni. Ko je trebao da reaguje? Zašto da sada roditelji druge djece strepe? Pa i da je obični virus, djeca bi trebala biti kući”.

Direktor ove škole Sabahudin Dino Bakalo je za Radio Sarajevo izjavio da ne treba dizati paniku, da su se svi javili Epidemiološkom savjetovalištu i dobili su upute šta trebaju uraditi ukoliko budu osjećali zdravstvene probleme.

“Nijedno dijete nije bolesno, niko nema simptome Koronavirusa niti bilo koje bolesti. Nema potreba za širenjem panike. Dobio sam nekoliko skrinšotova sa FB da neko ima temperaturu od 40 stepeni. Imamo grupu za razmjenu informacija, a roditelji su zadržali djecu kući.” Kompletan tekst možete pročitati na ovom LINKU.

Htjeli-ne htjeli, panika se putem medija neminovno širi i roditelji nastoje da se informišu o simptomima koronavirusa i svim relevantnim podacima koje im mogu pomoći da se zaraza izbjegne.

Ono što donosi eventualnu utjehu jeste podatak naučne studije koja tvrdi da je među zaraženima na globalnom nivou tek mali broj djece.

Da li je tačno da djeca teže oboljevaju od koronavirusa i zašto?

Medijska kuća BBC pisala je nedavno na temu koronavirus i djeca, te tekst prenosimo u cijelosti:

Vest o tome da je novorođenčetu u Kini 5. februara, 30 sati po rođenju, dijagnostikovan korona virus, brzo je obišla svet.

Ono je najmlađi pacijent do sada sa dijagnozom novog virusa od koga je do sada preminulo više od 1.000 ljudi i zaraženo više od 40.000 – uglavnom u Kini, ali je virus registrovan i u više od 30 država.

Međutim, među zaraženima je tek nekoliko djece.

Najnovija studija o epidemiji objavljena je u Žurnalu Američke medicinske asocijacije i poziva se na analizu pacijenata u bolnici u Vuhanu – gradu epicentru zaraze.

Kako je navedeno, nešto više od polovine zaraženih virusom ima između 40 i 59 godina, a samo 10 odsto pacijenata mlađe je od 39.

„SLUČAJEVI OBOLJELE DJECE SU VRLO RIJETKI”, NAVODE ISTRAŽIVAČI. ZAŠTO JE TO TAKO?

Koronavirus i djeca: Niska učestalost kod dece

Postoje brojne teorije, ali medicinski eksperti nemaju konačan odgovor na to zašto je potvrđeno samo nekoliko slučajeva zaražene djece.

„Iz razloga koji nisu sasvim jasni, čini se da djeca ili odoljevaju infekciji ili nisu ozbiljno inficirana”, kaže za BBC Jan Džons, profesor virusologije na Univerzitetu u Redingu.

To bi moglo da znači da djeca imaju blaži oblik bolesti, da imaju simptome koji se ne pogoršavaju – pa zbog toga ne idu kod ljekara, nisu hospitalizovana i da nema više prijavljenih slučajeva.

Natali Mekdermot, predavačica na Univerzitetskom koledžu u Londonu je sa tim saglasna.

„Djeca starija od pet godina i tinejdžeri obično imaju imunitet koji je prilično spreman za borbu protiv virusa”, kaže ona. „Mogu da budu zaraženi, ali da imaju blaži oblik bolesti ili da ne pokazuju simptome infekcije.”

Postoji presedan za ovako nisku učestalost kod djece – raniji korona virusi poput Sarsa, koji je takođe krenuo iz Kine 2003. godine i od koga je umrlo 800 ljudi, odnosno 10 odsto od ukupnog broja inficiranih, takođe je bio vrlo rijedak među decom.

Stručnjaci iz američkog Centra za kontrolu bolesti su 2007. godine identifikovali 135 pedijatrijskih slučajeva Sarsa, ali „među djecom ili adolescentima nije bilo smrtnih slučajeva”.

Koronavirus i djeca: Da li su novogodišnji praznici u Kini zaštitili djecu?

Mekdermot smatra i da djeca možda nisu bila izložena virusu koliko i odrasli – širenje zaraze počelo je tokom proslave Kineske nove godine, kada su škole zatvorene.

Skoro sve kineske provincije odlučile su da škole ostanu zatovrene, a u nekima će tako biti do kraja februara.

„Odrasli imaju veću vjerovatnoću da se ponašaju kao zaštitnici i da djecu sklone iz kuće ako je neko inficiran.”

Ona misli da ovakva slika može da se promijeni kako se „bolest bude širila i povećavao se rizik od izloženosti zajednice”.

Međutim, dosadašnje brzo širenje bolesti nije praćeno porastom pedijatrijskih slučajeva.

Još jednom, Sars je ponudio presedan: istraživači Centra za kontrolu bolesti koji su analizirali slučajeve oboljele djece i otkrili su da djeca mlađa od 12 godina imaju manju potrebu za bolničkim liječenjem.

Koronavirus i djeca: Da li virus ima teži efekat po odrasle nego po djecu?

Iako je potvrđeno nekoliko slučajeva inficirane djece, medicinski naučnici ne misle da je razlog za to što djeca nisu oboljela.

Vjerovatnije objašnjenje glasi da ovakve bolesti kod odraslih imaju veći broj simptoma i mnogo ozbiljnije posljedice nego kod djece, poput varičela.

„To se događa verovatno zato što djeca imaju neku vrstu imuniteta na koronavirus”, rekao je za BBC Endru Friman, stručnjak za infektivne bolesti na Kardid Univezitetu.

„Razlog bi mogao da bude i to što zvaničnici ne testiraju djecu bez ili sa blagim simptomima”, rekao je.

Krstl Doneli, naučnica na statističkoj epidemiologiji na Univerzitetu Oksford i Imperijal koledžu London, slaže se sa tim i navodi podatke o epidemiji Sarsa u Hongkongu.

„Zaključak naših kolega bio je da je kod male djece postojao manje agresivan klinički tok bolesti – pa su bila manje pogođena.”

Prethodne bolesti

Odrasli sa drugim oboljenjima koje utiču na njihov imuni sistem – dijabetes ili srčana oboljenja, na primjer – ranjiviji su na ovakve vrste bolesti.

„Upala pluća – jedna od posljedica koronavirusa – može da utiče na one sa oslabljenim imunološkim sistemom, jer su već lošeg zdravlja ili pred kraj života”, objasnio je Jan Džons.

„TO SE DOGAĐA SA GRIPOM I DRUGIM RESPIRATORNIM INFEKCIJAMA.”

Otkriveno je da oko polovine analiziranih pacijenata u istraživanju ima druge hronične bolesti.

Koronavirus i djeca: Ali zar nisu djeca poznata po tome da šire viruse?

Djeca su zapravo tipično sklona tome da zakače i prenesu viruse – i često su superkliconoše, navodi Jan Džons.

„Ona prenose respiratorne bolesti vrlo lako, kao što svako s djecom u jaslicama zna”, kazao je.

Mogli smo da očekujemo da na listama zaraženih i umrlih od novog korona virusa vidimo veliki broj djece, ali to se jednostavno ne događa u ovom trenutku.

Možda zato što djeca imaju jači imuni sistem za borbu protiv virusa ili je sama bolest manje agresivna kod djece nego kod odraslih, pa djeci nije potrebna medicinska pomoć, ne rade se testovi i nisu registrovani slučajevi.

Više rada na razumijevanju trenutne zaraze moglo bi da da jasniju sliku o ovome.

Razlog za to što su djeca malo oboljela mogao bi da bude i to što su efikasno izolovana time što su škole zatvorene i što ih roditelji štite. U svakom slučaju to ćemo znati kada se djeca širom Kine vrate u škole.

Koronavirus i djeca: Kako se zaštititi – prevencija i simptomi

Koronavirus pripada porodici respiratornih virusa koji mogu uzrokovati različite bolesti, od obične prehlade do teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i bolesti poznate kao respiratorni sindrom Bliskog istoka, piše Centar zdravlja.

Simptomi zaraze koronavirusom najčešće podrazumijevaju: povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj i otežano disanje.

Iako je poznato šta je koronavirus i da uzrokuje upalu pluća, način prenošenja još uvijek nije poznat. Sumnja se da se korona virus širi kapljičnim putem – kašljanjem, kihanjem i govorom, a razdoblje inkubacije iznosi i do 14 dana.

Virus se može prenijeti s čovjeka na čovjeka ili sa životinje na čovjeka, zato je jako važno poštovati mjere opreza koje je raspisala Svjetska zdravstvena organizacija:

nošenje maske preko usta u slučaju zaraze
izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje pate od akutnih respiratornih infekcija
izbjegavanje bliskog kontakta s domaćim i divljim životinjama na područjima pogođenima virusom
često pranje ruku, pogotovo nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima i boravka u njihovoj okolini
termička obrada mesa i jaja
stavljanje maramice preko usta prilikom kihanja i kašljanja
U slučaju pojave simptoma koji upućuju na respiratorne bolesti prije, za vrijeme ili nakon putovanja, WHO upućuje putnike da potraže ljekarsku pomoć.

PREVENCIJA JE KLJUČ SVEGA, STOGA STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA BI TREBALI REDOVNO PRATI RUKE I ČUVATI SE OD KORONAVIRUSA NA ISTI NAČIN KAKO SE ČUVATE I OD SEZONSKIH BOLESTI.

Preuzeto sa: mamaklik.com

Više saznajte na izvornom linku: Redakcija – Zašto je malo registrovanih slučajeva oboljenja od koronavirusa kod djece / (lolamagazin.com).
– Ovo je čitanje RSS vijesti.