Zbog neiskorištenih kredita: BiH za četiri godine platila 10,12 miliona KM penala

Faktor.ba

BiH je u periodu od 2014. do 2017. platila 10,12 miliona KM penala odnosno naknade za odobrena, a neangažirana kreditna sredstva.

Novac koji je otišao u “džepove” mnogobrojnih međunarodnih kreditora svakako je mogao biti kvalitetnije upotrijebljen u brojne projekte koji su na čekanju, a trebali su biti finansirani odobrenim kreditima.

Na kraju 2017. bilo je ukupno 2,63 milijarde KM neangažiranih kredita. Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, najviše penala BiH je platila Evropskoj banci za obnovu razvoj, Njemačkoj razvojnoj banci, MMF-u te nekolicini drugih kreditora.

Energetski projekti

Od blokiranih projekata za koje nije povučen novac, po iznosu plaćenih penala izdvajaju se energetski projekti poput Vjetroelektrane Podveležje, Vjetroelektrane Mesihovina i Hidroelektrane Janjići. Također, značajan iznos penala je plaćen jer nisu povučena kreditna sredstva odobrena za Projekat obilaznice Brčko.

Iako je kredit za vjetroelektranu Podveležje odobren još 2014, ugovor za izgradnju je potpisan tek početkom 2017. godine. Investitor je Elektroprivreda BiH, a kredit od 126,78 miliona KM odobrila je Njemačka razvojna banka (KfW). U periodu od 2014. do 2017. BiH je platila 965 hiljada KM penala jer nisu povučena odobrena kreditna sredstva. Vjetroelektrana Podveležje trebala bi biti instalisane snage 48 MW, što je dva i po puta više nego Hidroelektrana Vranduk, čija je gradnja nedavno počela. Za Federaciju su ove investicije važne i zbog ulaganja u obnovljive izvore energije. Kredit je inače odobren uz tri godine grace perioda koji će i isteći dok ne počne gradnja.

Što se tiče Vjetroelektrane Mesihovina, u periodu od 2014. do 2017. plaćeno je 1,24 miliona KM penala na neiskorištena kreditna sredstva. Ovaj projekat Elektroprivrede HZHB pokrenut je još 2004. godine. Izgrađen je u centralnom dijelu Općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje blizu 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6.000 kilovat sati godišnje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom blizu 27.500 domaćinstava.

Za hidroelektranu Janjići je od 2015. do 2017. plaćeno 433.000 KM penala. Za ovaj projekat KfW je odobrio 58 miliona KM kredita. Kako piše na stranici Elektroprivrede BiH, u toku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te izrada Elaborata tehničkog rješenja priključka na prijenosnu mrežu. Nakon toga slijedi izrada glavnog projekta.

Izgradnja puteva

Jedan od projekata na koji su plaćeni izuzetno visoki penali je Projekat obilaznice Brčko. U periodu od 2015. do 2017. zbog nepovlačenja novca od kredita kojeg je odobrio EBRD plaćeno je čak 1,48 miliona KM penala. Projekat je u međuvremenu počeo sa realizacijom ali svakako ne planiranim tokom. Krajem prošle godine kompletirano je bilo oko 70 posto grubih radova i potrošena polovina kredita vrijednog 55,5 miliona KM.

U 2017. je plaćeno i 67.069 KM penala EBRD-u zbog kašnjenja u povlačenju sredstava za projekat Gradske saobraćajnice Sarajevo. Po istom osnovu je u 2016. plaćeno 29.557  a u 2015. godini 71.800 KM.

Razlog spore provedbe projekata

Realizacija energetskih projekata u BiH je izuzetno kompliciran proces koji dovodi do kašnjenja u povlačenju sredstava. “More” propisa i zakona stoje kao prepreka investitorima. Jedno od najboljih objašnjenja labirinta u koji investitori budu uvučeni dao je Miralem Čampara, direktor firme Energy3, koji je aktivno radio na projektu vjetroelektrane Podveležje.

Naime, još 2005. počela su istraživanja energetskog potencijala vjetra na tom lokalitetu. Završene su faze istražnih radnji potencijala, klime prostora, lokacijskih uvjeta za izgradnju, te odabran tip i proizvođač vjetroturbina. Uprkos odluci Vlade HNK o dodjeli koncesije, kantonalno Ministarstvo privrede nije pristupilo zaključivanju ugovora o koncesiji. Energy3 je zbog odugovlačenja i nemogućnosti pokretanja narednih koraka, uvjetovanih koncesionim ugovorom, pretrpilo značajnu štetu (isticanja važnosti već ishodovanih dozvola i saglasnosti, povećanja troškova projekta, rasta neostvarene dobiti i sl.), tako da je bio prinuđen pristupiti zakonskoj zaštiti prava putem nadležnog suda. Sud je predmet okvalifikovao  kao odgovornost vlasti zbog nezaključenja ugovora o koncesiji i zahtjevom za djelomičnu nadoknadu štete.

Energy3 je nakon višestrukih razgovora sa  Ministarstvom prihvatio da po treći put  ispostavi zahtjev za koncesiju uključujući i partnera koji je spreman da  preuzme i finansira projekat i izgradnju vjetroelektrane. Međutim, Ministarstvo je kroz Pravilniku o prijedlogu, dokumentaciji i postupku za dodjelu koncesije za zemljište za izgradnju energetskih objekata putem samoinicijativne ponude zakompliciralo sa uvjetima neharmoniziranim sa drugim energetskim propisima u FBiH,  koji nisu izraz  ni pozitivnih propisa i prakse u EU.

– Stvorili su se zapravo okolnosti da se sve ponovo vrti u krug kao “kvaka 22” (da bi dobili jedno rješenje – ugovor o koncesiji, mora se ispuniti drugo – urbanistička saglasnost, kojemu je preduvjet posjedovanje prvog!) – objašnjavao je Čampara svoje probleme.

Ovo je samo jedna od mnogobrojnih priča gdje energetske projekte koče administrativne prepreke, a što u konačnici rezultira i u plaćanju penala međunarodnim kreditorima.



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...