Žene zastupljenije u kantonima, ali ne i u državnom parlamentu

Biscani.net

Danas je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama! I ovaj 25. novembar žene u Bosni i Hercegovini dočekuju u društvu u kojem se o nasilju ne govori glasno i podređenijem položaju u skoro svim sferama života.

Nasilje nije i ne smije biti privatna stvar i potrebno je uključiti kompletno društvu u suzbijanje nasilja, prvenstveno nad ženama i djevojčicama. Prvi korak je ravnopravnije društvo u svim svojim segmentima, a u BiH su napravljeni mali koraci na Općim izborima, u oktobru ove godine.

Nakon potvrđenih rezultata Centralne izborne komisije, uvidom u osvojene mandate na svim nivoima vlasti, primjetno je povećanje broja žena u zakonodavnoj vlasti u odnosu na prethodne četiri godine. Međutim, kada govorimo o višim nivoima vlasti, entitetskim i državnim parlamentima, primjetan je pad participacije žena. Devet parlamentarnih mjesta koja su ranije pripadala parlamentarkama, zauzet će parlamentarci. U Predstavničkom domu PSBiH sjedit će dvije žene manje, u istoimenom domu u Federaciji BiH jedna, a u Narodnoj skupštini RS-a čak šest žena manje u odnosu na prethodne četiri godine.

Na kantonalnim nivoima, četverogodišnji mandat obilježit će znatno povećanje broja žena u kantonalnim skupštinama. U svih deset kantonalnih skupština sjedit će 43 žene više, a najznačajnije povećanje zabilježeno je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje će u novom sazivu skupštine biti četrnaest žena, što je približno polovini ukupnog broja zastupnika/ca. Bosansko-podrinjski kanton jedini je koji će u ovom sazivu imati manje žena nego u prethodne četiri godine. U ovom kantonu izabrane su četiri zastupnice, jedna manje u odnosu na prethodni sastav skupštine.

Entitetom Republika Srpska, po prvi put od 1998. godine, predsjedavat će žena. Predsjednik/ca Federacije BiH ne bira se direktnim putem, tako da postoji mogućnost da po prvi put u historiji BiH imamo dvije žene predsjednice na entitetskim nivoima.

Povećan broj žena u kantonalnim skupštinama može se pripisati i izmjenama izbornog zakona iz 2016. godine, kada se cenzus unutar kandidatske liste povećao sa 5% na 20%, a odranije je obavezno da manje zastupljen spol bude na jednom od prva dva mjesta na izbornoj listi, odnosno da od prvih pet mjesta na listi, dva moraju pripasti manje zastupljenom spolu. Obzirom da izabrani predstavnici/e još nisu preuzeli svoje mandate, postoji mogućnost da se broj žena na svim nivoima vlasti dodatno poveća ili neznatno smanji.

Rezultati izbora pokazuju da su žene zastupljenije na nižim nivoima vlasti, što može biti dobra polaznica za izgradnju ravnopravnijeg društva. Na važnost izgradnje ravnopravnijeg društva ukazano je i kroz Izbornu gender lektiru inicijative M1 – Prava za mlade, u kojoj su predložene smjernice za izradu političkih programa koji se zalažu za veću participaciju žena u izvršnim vlastima i ravnopravnost spolova..



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...