Stari Grci ovaj su praznik zvali Panurgy. Igrali bi zabavne ritualne igre u čast boga Pana, zaštitnika stada, šuma, polja i njihove plodnosti. Prema drevnom mitu, Pan je bio veseli momak, koji je obožavao provoditi vrijeme u šumi svirajući flautu i pokušavajući zavesti lokalne nimfe svojim velikim kopitima. Što se tiče modernijih korijena ovog praznika, postoje mnoge legende povezane s imenom svetog Valentina.

Za svetog Valentina najpopularnija je priča o kršćanskom propovjedniku koji je 269. godine vjenčao rimske legionare s njihovim voljenim ženama usprkos tome što je bilo zabranjeno i kažnjivo smrću. Naime, kako bi sačuvao vojni moral, car je proglasio zakon s kojim zabranjuje legionarima da se vjenčaju jer je vjerovao da će oženjeni muškarac prije razmišljati o svojoj ženi i porodici, nego o carstvu i borbi. Sveti Valentin razumio je nevolju ratnika i pokušavao im je pomoći na sve moguće načine. Mirio je posvađane, pisao ljubavna pisma umjesto njih, darivao cvijeće mladim ženama i provodio tajna vjenčanja za vojnike. Kada je Klaudije II. saznao za to, naredio je da se svećenik zatvori i ubrzo zatim pogubi.

Prema legendi, dok je Valentin još bio u svojoj ćeliji, slijepa kćerka od zatvorskog čuvara zaljubila se u njega. Valentin, koji je dao zavjet na celibat, nije joj mogao uzvratiti osjećaje. Ipak, prije pogubljenja, 13. februara, napisao joj je dirljivo pismo, u kojem je priznao svoje istinske osjećaje. Djevojka je primila pismo tek nakon pogubljenja i ako je vjerovati legendi, riječi ljubavi koje su joj čitali drugi dovele su do izlječenja njene sljepoće. Tako je nastala tradicija pisanja ljubavnih pisama baš na 14. februara.

Više saznajte na izvornom linku: Redakcija – Znate li kako je nastalo Valentinovo? / (azra.ba).
– Ovo je čitanje RSS vijesti.