Diplomatski kanali užareni, ali ključna pitanja i dalje bez konačnog rješenja.

Sve više pokazatelja upućuje na to da bi dugotrajni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana napokon mogli dovesti do mirovnog sporazuma, pri čemu Pakistan ima ključnu posredničku ulogu.

Prema informacijama Al Jazeere, u rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa i završetku sukoba, koji je odnio hiljade života, očekuje se „veliki pomak“.

Pakistanski zvaničnici vjeruju da je postignut stvarni napredak prenošenjem poruka između dviju strana, čime se pokušavaju premostiti razlike zbog kojih je propala ranija runda pregovora u Islamabadu.

Optimizam je porastao u srijedu kada je visoka pakistanska delegacija, predvođena komandantom vojske Asim Munirom, doputovala u Teheran.

Prema navodima iranske televizije, Munir je rukovodstvu u Teheranu prenio poruke iz Washingtona, a primio ga je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, izrazivši zahvalnost na „gostoprimstvu i dijalogu“. Cilj ove posjete je priprema terena za drugu rundu američko-iranskih pregovora.

Novinar Al Jazeere, Osama Bin Javaid, koji prati pregovore, navodi da delegati neprestano razmjenjuju poruke između Vašingtona i Teherana te da se očekuje „veliki proboj na nuklearnom frontu“.

Glavni kamen spoticanja ostaje trajanje zabrane obogaćivanja uranija, kao i sudbina 440 kilograma visoko obogaćenog uranija u posjedu Irana.

„Znamo da su obje strane zaglavile na rasponu između pet i dvadeset godina zabrane obogaćivanja, a rješenje se nalazi negdje na sredini. Postoji više opcija za 440 kilograma uranija – od slanja u inostranstvo trećoj strani do njegovog osiromašivanja na prirodni oblik do tri posto“, ističe Bin Javaid.

Izvori tvrde da je postignut značajan napredak i da bi Pakistan mogao uspješno uvjeriti Teheran na pristanak.

Trenutni napori dolaze nakon što su pregovori u Islamabadu završeni tokom vikenda bez dogovora o okončanju rata. Posrednici sada traže kompromis oko tri ključna pitanja: iranskog nuklearnog programa, kontrole nad Hormuškim moreuzom (koji je Teheran efektivno zatvorio, izazvavši skok cijena nafte) te kompenzacije za ratnu štetu.

Sukob, koji su 28. februara pokrenuli SAD i Izrael, rezultirao je smrću više od tri hiljade ljudi u Iranu, što je izazvalo iranske osvetničke napade na zaljevske zemlje. Sukob je ponovo rasplamsao i rat između Izraela i Hezbollaha u Libanu, gdje su izraelske snage ubile više od dvije hiljade ljudi od 2. marta.

Iako je prekid vatre od 8. aprila zaustavio direktne okršaje SAD-a i Irana, izraelski napadi na Liban se nastavljaju.

Pakistanska posrednička misija dio je „dvostruke strategije“. Dok vojno rukovodstvo razgovara s Teheranom, pakistanski premijer Shehbaz Sharif započeo je regionalnu turneju koja uključuje Saudijsku Arabiju, Katar i Tursku. Cilj je neutralizacija takozvanih „kvaritelja dogovora“ – frakcija u Washingtonu, Teheranu te posebno Izraelu, za koji analitičari tvrde da „ne želi mirovni sporazum i teži permanentnom ratu u regiji“.

Diplomatski napori dobili su dodatni vjetar u leđa optimističnim izjavama američkog predsjednika Donald Trumpa, koji je u utorak navečer izjavio da se svijet treba pripremiti za „nevjerovatna dva dana“ te naglasio da je rat s Iranom „veoma blizu kraja“.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je da su razgovori u Pakistanu „produktivni“ te da bi se naredna runda pregovora mogla održati u Islamabadu. S druge strane, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei potvrdio je da su „brojne poruke razmijenjene preko Pakistana“.

Ipak, situacija je i dalje izuzetno krhka. Američka pomorska blokada iranskih luka, započeta nakon završetka pregovora u Islamabadu, ostaje na snazi u Hormuškom moreuzu. United States Central Command saopćio je da je do srijede vraćeno devet plovila.

Iranska vojska osudila je blokadu kao direktno kršenje prekida vatre od 8. aprila, a novinska agencija Fars izvijestila je da je jedan sankcionisani iranski supertanker uspio proći kroz moreuz uprkos blokadi.

Komandant Iranske združene vojne komande, Ali Abdollahi, uputio je oštro upozorenje: ukoliko SAD ne ukinu blokadu, Iran će uzvratiti potpunim prekidom trgovine kroz Crveno more, Omanski i Perzijski zaljev.
(face.ba)

Najveći napredak očekuje se u rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa, što je godinama bila nepremostiva prepreka.

Svijet s nestrpljenjem iščekuje ishod diplomatske drame koja se odvija iza zatvorenih vrata, a sve je više dokaza da bi višemjesečni pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli rezultirati historijskim mirovnim sporazumom.

Uz ključno posredovanje Pakistana, rješenje decenijskog sukoba i nuklearne krize nikada nije bilo bliže, a optimizam je dodatno podgrijao američki predsjednik Donald Trump izjavom da je rat s Iranom veoma blizu kraja.

Glavni preokret dogodio se dolaskom visoke pakistanske delegacije u Teheran, koju predvodi komandant vojske Asim Munir. On je iranskom rukovodstvu prenio direktne poruke iz Washingtona, dok je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio da se dijalog odvija u atmosferi uzajamnog uvažavanja.

Dok vojno rukovodstvo Pakistana premoštava razlike između Teherana i Washingtona, premijer Shehbaz Sharif pokrenuo je regionalnu turneju po Saudijskoj Arabiji, Kataru i Turskoj kako bi osigurao podršku ključnih igrača i spriječio pokušaje opstrukcije sporazuma.

Najveći napredak očekuje se u rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa, što je godinama bila nepremostiva prepreka. Pregovarači trenutno traže kompromis oko trajanja zabrane obogaćivanja uranija, a rješenje se nazire u rasponu između pet i dvadeset godina.
Također, na stolu je sudbina 440 kilograma visoko obogaćenog uranija. Razmatra se nekoliko opcija, od slanja zaliha trećoj strani u inostranstvo do procesa osiromašivanja uranija na nivo od tri posto, čime bi se eliminisala mogućnost njegove upotrebe u vojne svrhe.

Osim nuklearnog pitanja, posrednici pokušavaju usaglasiti stavove o tri kritične tačke koje su ranije dovele do zastoja. Prva je kontrola nad Hormuškim moreuzom, čije je zatvaranje uzrokovalo potrese na svjetskom tržištu nafte.

Druga se odnosi na isplatu kompenzacije za ratnu štetu nastalu tokom sukoba koji je počeo krajem februara, a treća na trajni prekid vatre koji bi obuhvatio i širi regionalni kontekst, uključujući sukobe u Libanu.

Iako su izjave iz Bijele kuće i Teherana ohrabrujuće, situacija na terenu ostaje napeta. Američka pomorska blokada iranskih luka i dalje je na snazi, što iranska vojska smatra direktnim kršenjem dogovorenog prekida vatre. Teheran je uputio oštro upozorenje da će, ukoliko blokada ne bude ukinuta, uzvratiti potpunim prekidom trgovine kroz Crveno more i Perzijski zaljev.

Naredna dva dana smatraju se presudnim za konačnu potvrdu sporazuma koji bi mogao okončati rat u kojem su već stradale hiljade ljudi.
(SB)