Home Blog

Obilježena 84. godišnjica stradanja Hrvata Krnjeuše

Na mjesnom katoličkom groblju u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca danas je banjolučki biskup mons. Željko Majić predvodio misu zadušnicu posvećenu žrtvama iz ove župe.

Kako je naveo historičar Franjo Jurić, 9. i 10. augusta 1941. godine, u Krnjeuši i okolnim zaseocima ubijeno je više od 300 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima 72 žene i 49 djece mlađe od 12 godina. Među ubijenima je, prema njegovim navodima, bio i tadašnji župnik don Krešimir Barišić, koji je zajedno s trojicom sjemeništaraca, nakon mučenja, živ bačen u zapaljenu katoličku crkvu.

Jurić navodi da preživjelim Hrvatima ovog kraja nakon Drugog svjetskog rata nije bio dopušten povratak na njihova ognjišta, te da su na ta područja doseljavani stanovnici srpske nacionalnosti. Ističe da se o ovom događaju u bivšoj Jugoslaviji nije smjelo javno govoriti niti ga istraživati, te da je do danas identificirano 278 ubijenih.

U svojoj objavi Jurić podsjeća i na stradanje Bošnjaka Ljutočke doline nakon događaja u Krnjeuši, kada je ubijeno ili nestalo oko 3.000 ljudi, te na slične događaje iz 1992. godine. Zaključuje da je “važno čuvati sjećanje na ove događaje radi sadašnjih i budućih generacija”.

Putin: Primirje u zamjenu za punu kontrolu nad ukrajinskim oblastima

Nastavljaju se nagađanja o mirovnom summitu o Ukrajini između američkog predsjednika Donalda Trumpa (79) i Vladimira Putina (72) sljedeće sedmice na Aljasci.

Još u četvrtak činilo se kao da je Trumpov pregovarač Steve Witkoff (68) postigao napredak tokom svog sastanka s Putinom.

Prema informacijama Bilda, čak ni prije mirovnog summita 15. augusta, Kremlj nije odstupio od svog maksimalnog zahtjeva da potpuno kontroliše pet ukrajinskih regija Donjeck, Luhansk, Zaporižje, Herson i Krim prije nego što oružje utihne.

Ruska strana je samo predložila “sektorske prekide vatre” – poput međusobnog odricanja od napada na energetska postrojenja ili velike gradove iza prvih linija fronte.

Međutim, Putin ni pod kojim uslovima ne želi zaustaviti velike ruske ofanzive duž fronte – iako su SAD zauzvrat predložile ukidanje sankcija protiv Rusije i sklapanje novih ekonomskih sporazuma.

Trump je čak predložio “razmjenu teritorija”, koja bi Rusiji omogućila da zadrži dijelove okupiranog Donbasa u zamjenu za odricanje od daljnjeg teritorija (što je ukrajinski predsjednik kategorički odbio).

I još gore: Trumpov posebni izaslanik Witkoff navodno je potpuno krivo shvatio neke od ruskih izjava i pogrešno ih protumačio kao Putinov ustupak. Pogrešno je protumačio ruski zahtjev za “mirnim povlačenjem” Ukrajinaca iz Hersona i Zaporižja kao ponudu “mirnog povlačenja” Rusa iz tih regija.

“Witkoff ne zna o čemu priča”, rekao je za Bild zvaničnik ukrajinske vlade. Ovu procjenu, prema informacijama Bilda, dijele i zvaničnici njemačke vlade.

Prema izvještaju, u četvrtak navečer održan je konferencijski poziv između predstavnika američke vlade – uključujući posebnog izaslanika Witkoffa, državnog sekretara Marca Rubija (54) i potpredsjednika JD Vancea (41) – i evropskih partnera. Kako je Bild saznao, američka strana doživljena je kao haotična i nejedinstvena, prenosi Jutarnji list.

To je prvenstveno bilo zbog Witkoffa, čije su primjedbe o njegovu razgovoru s Putinom u Kremlju u srijedu doživljene kao zbunjujuće. On sam se Evropljanima činio preopterećenim i nekompetentnim kada su raspravljali o teritorijalnim pitanjima u Ukrajini.

Očito je također došlo do neslaganja između Witkoffa i Rubija oko sljedećih koraka, jer je državni sekretar naglasio da bi Evropljani trebali biti uključeni u daljnji proces, dok su Vance i Witkoff samo htjeli obavijestiti Evropu o rezultatima Trumpovih daljnjih koraka, piše Bild.

(Vijesti.ba)

Ramiza iz Bihaća: ‘Nemam ništa da jedem, samo su dvije stvari u frižideru, pogledaj slobodno’

Prije šest godina mi je kuća izgorjela. Sreća niko nije bio u kući, da je bio, ne bi se spasio.

Ramiza Halilagić u samom centru Bihaća trenutno živi sama i s minimalnim primanjima. U očima ove uplakane, krhke i skromne žene smo vidjeli njenu tugu koja se nakupljala godinama. Iako nam sve nije željela ispričati jer nije navikla da joj drugi pomažu, naša ekipa ju je posjetila i donirala jednokratnu pomoć zahvaljujući našim donatorima.

Hvala vam što ste došli, hvala dobrim ljudima. Ne znam šta da kažem, ja sam u dugovima, došli su računi za režije a ja ne mogu platiti. Imam puno godina ne mogu ni raditi. Živim u ovoj kući koja je izgorena, to se desilo prije šest godina. Ja ništa ne mogu da popravim, nemam sredstava, imam sinove, ma ne mogu ni oni da sebi pomognu a kamoli meni. Suprug mi je preminuo, ostala sam sama, teško je. U frižideru imam samo dvije stvari, pogledaj slobodno, ništa ne jedem, nemam šta. Danas uzmem jedem, sutra mislim šta ću. S jednim obrokom dnevno živim, baš tako. Nemam se čime pohvaliti i nemam s kim progovoriti. Navečer mi je najgore, ne mogu ni spavati ustanem dva-tri puta, misli mi ne daju da sklopim oči, ali nekad sama sebe tješim – priča Bišćanka Ramiza.

(hayat.ba)

U Crnoj Gori podignut spomenik četničkom zločincu

CRNOGORSKI predsjednik Jakov Milatović zatražio je hitno uklanjanje spomenika četničkom zapovjedniku iz Drugog svjetskog rata i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, javlja Anadolu. Milatović zahtijeva hitno postupanje Općine Berane, u kojoj je postavljen spomenik, kao i djelovanje Vlade, policije i tužiteljstva.

“Crna Gora mora pokazati da je dosljedna u obrani svojih temeljnih antifašističkih vrijednosti”, poručio je predsjednik. Pozvao je nadležne institucije da odmah poduzmu sve zakonske mjere, odnosno da se utvrdi odgovornost i da se bez odgode ukloni spomenik.

“Podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizira fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju te masovne zločine nad civilima, predstavlja izravan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore”, naveo je Milatović.

“Antifašizam nije samo povijesna činjenica, nego je živo i važeće opredjeljenje naše države, jasno utemeljeno u Ustavu i zakonima”, dodao je.

Uhićen 59-godišnjak

Ministarstvo kulture Crne Gore obaviješteno je da je bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura, u selu Gornje Zaostro kod Berana danas postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, četničkom zapovjedniku iz Drugog svjetskog rata, poznatom po suradnji s okupatorima i masakrima nad civilima.

Oglasio se i crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. “Svakim veličanjem Pavla Đurišića, čovjeka koji se, dokumentirano, hvalio operacijom ‘potpunog uništenja muslimanskog življa’ i brojem od ‘do 8000 ostalih žrtava: žena, staraca i djece’, gura se prst u oko obiteljima žrtava, antifašističkoj i građanskoj Crnoj Gori te našoj europskoj perspektivi”, upozorio je.

U međuvremenu, iz Osnovnog državnog tužiteljstva u Beranama potvrdili su za Vijesti.me da je policija uhitila 59-godišnjeg V.D. te podnijela prijavu zbog kaznenog djela povrede i nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Tko je Pavle Đurišić?

Đurišić je do Travanjskog rata 1941. godine između Sila Osovine i Kraljevine Jugoslavije bio aktivni časnik jugoslavenske vojske. Međutim, kasnije postaje jedan od važnijih ljudi od četničkoj hijerarhiji. Tijekom 1943. postrojbe pod njegovim zapovjedništvom izvršavaju pokolje nad muslimanima Bosne, Hercegovine i Sandžaka.

Iako je koristio nacionalističku retoriku, znao je surađivati i s okupatorima. Tako su njegove snage često imale logističku podršku Talijana i Nijemaca kako bi uništile partizanske jedinice. U travnju 1945. ustaše su ga zarobile i ubile.

(index.hr)

Nilhan Begić potpisao za FK Velež Mostar: Priča o upornosti, skromnim uslovima i velikom uspjehu

Trener Goran “Gogi” Piralić podijelio je objavu povodom velikog uspjeha svog mladog golmana Nilhana, koji je potpisao za FK Velež Mostar.

U objavi ističe koliko je truda, znoja i odricanja bilo potrebno da se dođe do ovog trenutka – od treninga u neuslovnim dvorištima i na pijesku, preko staza u Borićima, tribina Jedinstva, pa sve do dvorane HSC arene. Ipak, uprkos skromnim uslovima, Nilhan je uporno trenirao, slušao savjete i nikad nije odustajao.

„Ponosan sam na svog ‘Neuera’. Nije bilo lako – bilo je oscilacija, prepreka, padova – ali izdržali smo sve“, poručuje trener Piralić, naglašavajući da ovakvi uspjesi nisu slučajnost, već rezultat upornosti i vjere u proces.

Na kraju, trener Nilhanu poručuje da nastavi svojim putem, ostane miran i pametan, uz poruku: „Tvoj trener je uvijek tu da te gura i vjeruje u tebe.“

Ova priča još jednom potvrđuje da se i iz skromnih sredina može stići do velikih sportskih visina.

Promovirana knjiga “Krvlju ispisana sloboda” Refika Kaukovića – svjedočanstvo herojske borbe čete “Hamza” i 505. viteške brigade

Nakon promocije u rodnom Bužimu, u okviru manifestacije „Slobodarski dani viteškog grada Bužima”, večeras je i u Cazinu upriličena promocija knjige “Krvlju ispisana sloboda”, autora Refika – Refke Kaukovića.

Brojni Cazinjani, prijatelji i saborci iz jedinica ratnog sastava 5. korpusa Armije BiH, ispunili su dvorane u kojima je Kauković zakazao predstavljanje svoje knjige, koja je zapis o časnoj oslobodilačkoj borbi krajiških branitelja.

Promociji su bili prisustvovali i premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić sa kantonalnim ministrom za pitanja boraca i RVI Almirom Tutićem.

-Ponosni smo što smo pomogli izdavanje ove knjige, autorsko djelo ratnika, Refika Kaukovića, koji je nosilac ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Ovaj ponosni pripadnik 505. viteške brigade, proslavljene čete „Hamze”, nakon 30 godina odlučio je podijeliti vlastitu priču, ostaviti novim generacijama zapis o junačkoj borbi za odbranu BiH i ratnicima, herojima, kaže premijer Hušić.

Knjigu je autor bazirao na svojim ratnim dnevnicima i donosi njegove ratne priče, svjedočenja o događajima i ljudima, herojima čete „Hamza“ 505. viteške brigade 5. korpusa.

Kako sam Kauković kaže knjigom” Krvlju ispisana sloboda” želio je podijeliti i tugu i radost, i ponos preživjelih heroja iz proteklog rata i doprinijeti čuvanju sjećanja na heroje odbrane koji su živote dali za slobodu rodnog kraja i države BiH.

Srpkinja koja radi sezonu u Malom Lošinju pokazala što muči sve konobare nakon posla

SRPSKA tiktokerica Bojana Topalović, koja trenutno radi sezonski u Malom Lošinju, nasmijala je pratitelje posljednjim videom na društvenoj mreži.

“Što rade konobari kad dođu kući s posla”, napisala je. Snimila se kako je legla u krevet, htjela zaspati, a onda se sjetila kako je zaboravila odnijeti kečap za stol u restoranu u kojem radi. “Ne znam postoji li konobar kojem se ovo nije dogodilo”, poručila je.

“Dugo godina sam radila kao konobar, i sjećam se kad je gužva i netko tu traži čašu vode, još kečapa ili još jednu malu porciju nečega, a ti potpuno zaboraviš. I onda se sjetiš te random informacije u nekom trenutku kad već odeš s posla”, dodala je. Pogledajte video:

@bojana_iz_vijetnama Ne znam da li postoji konobar kojem se ovo nije desilo 😂 Dugo godina sam radila kao konobar, i sećam se kad je gužva i neko tu traži čašu vode, još kečapa ili još jednu malu porciju nečega a ti potpuno zaboraviš 🙈. I onda se setiš te random informacije u nekom momentu kad već odeš sa posla. Kome se ovo već desilo? #konobar #sezona #kafić #restoran ♬ original sound – Bojana iz Vijetnama

Pratitelji su joj u komentarima pisali da se takve stvari događaju u svakom poslu. “Još kad se probudim gledam oko sebe jesam li sve naplatio”, glasio je jedan komentar. Drugi pratitelj je poručio: “Mama me htjela odvesti psihijatru kad je ušla u sobu, a ja sam rekao ‘dva duga, jedan kratki, limunada'”.

Pozitivne strane rada na sezoni

Bojani je ovo peta sezona u Hrvatskoj. U nedavnom videu je nabrojala pozitivne strane rada na sezoni.

“Ljudi često znaju pričati da su poslodavci loši, da su plaće male i uvjeti rada nisu neki. Ja sam imala poslodavce gdje nisam bila skroz zadovoljna, ali imala sam i odlične. Čak i onda kad mi je bilo loše, bilo mi je u redu, jer sam znala za što štedim novac i što sve mogu za samo par mjeseci rada godišnje. Uvijek sebi kažem, pa ljudi plaćaju da dođu ovdje na 7 dana, a ja mogu biti ovdje cijelo ljeto, i još dobivam plaću”, započela je.

@bojana_iz_vijetnama Ljudi često znaju pričati da su poslodavci loši, da su plate male i uslovi rada da nisi neki. Ja sam imala poslodavce gde nisam bila skroz zadovoljna, ali imala sam i odlične. Čak i onda kad mi je bilo loše, bilo mi je ok, jer sam znala za šta štedim novac, i šta sve mogu za samo par meseci rada godišnje. Uvek sebi kažem, pa ljudi plaćaju da dođu ovde na 7 dana, a ja mogu biti ovde celo leto, i još dobijam platu 😀 Prijateljstva, uspomene, izlasci, nova poslovna iskustva stvarno nemaju cenu. Svako novo iskustvo je dobro, uvek nešto novo naučiš. Najgore je sedeti kod kuće i nikad ne probati ništa. Hrvatska je ove godine izdala preko 100.000 radnih dozvola stranim državljanin a, a ako tražite posao na sezoni, najbolje je da krenete da tražite u februaru. #hrvatska #sezona #sezonskirad #sezonskiposao #letovanje #leto ♬ original sound – Bojana iz Vijetnama

“Prijateljstva, uspomene, izlasci, nova poslovna iskustva stvarno nemaju cijenu. Svako novo iskustvo je dobro, uvijek nešto novo naučiš. Najgore je sjediti kod kuće i nikad ne probati ništa. Hrvatska je ove godine izdala preko 100.000 radnih dozvola stranim državljanima, a ako tražite posao na sezoni, najbolje je da krenete tražiti u veljači”, dodala je.

U videu je dodala da su joj ljeta na sezoni bila najljepša. Stekla je prijatelje, zaljubila se i zaradila za putovanja i život u Aziji preko zime. Bojana, naime, zimi radi kao profesorica engleskog u Vijetnamu. “Sreća je stvar izbora. Nije do okolnosti i ljudi, do tebe je”, zaključila je.

Zimi radi u Vijetnamu

Inače, Bojana zimi radi kao profesorica engleskog u Vijetnamu. Ljeta provodi u Hrvatskoj. “Da mi je netko rekao da ću raditi petu sezonu u Hrvatskoj, povjerovala bih. Od svih mjesta na svijetu, more u Hrvatskoj mi je najljepše. Nadam se da ću ubuduće dolaziti samo na ljetovanje, ali i sada sam sretna; mogu raditi, uštedjeti i otići na plažu nekoliko puta tjedno”, poručila je nedavno.

@bojana_iz_vijetnama Da mi je neko rekao da ću raditi petu sezonu u Hrvatskoj… Poverovala bi 😀 Od svih mesta na svetu, more u Hrvatskoj mi je najlepše. Nadam se da ću u budućnosti dolaziti samo da letujem, ali i sad sam srećna; mogu da radim, uštedim, a odem do plaže par puta nedeljno. Smeštaj, hrana i kako je ovde u nekom od sledećih videa. Ako imate još neki predlog pišite. #sezonskiposao #sezonahrvatska #sezona #posaonamoru ♬ Delightful Day – Randy McGravey

Prošle godine je radila u Vrsaru u Istri.

“Radiš 8, 10, 12 sati na dan, kako kad. Imaš jedan dan tjedno slobodno i taj dan izbjegavaš mjesto gdje radiš u širokom luku. Posao kao posao, mora se odraditi. Nisam oduševljena, ali sam zadovoljna zaradom. Hrana i smještaj su osigurani od strane poslodavca, što je jedini način na uštedite novac kad dođete”, objasnila je tad.

(index.hr)

Detalji zločina kod Bosanskog Šamca: Ilići došli u goste pa pobijeni

Foto: Arhiv

Policija traga za Rankom J. zbog sumnje da je danas oko 19 sati ubio Nedeljku i Gorana Ilića iz Batkuše, opština Bosanski Šamac, saznaje Provjereno.

Kako saznaje Provjereno, Ranko J. večeras se dovezao ispred porodične kuće Milutina Trifunovića, kojeg je ranio pucajući iz vatrenog oružja, a zatim hicima u glavu usmrtio Iliće, nakon čega je pobjegao.

Nesrećni Ilići su bili u gostima kod Milutina Trifunovića.

Policija i Žandarmerija opkolili su lice mjesta, sve raspoložive snage su na terenu.

(Vijesti.ba)

Nova oprema za GSS, Unsko-sanske šume i CZ USK vrijedna preko 280.000 KM

Na platou aerodroma Golubić u Bihaću Kantonalna uprava civilne zaštite Unsko-sanskog kantona danas je upriličila prezentaciju i primopredaju materijalno- tehničkih sredstava koja su, iz sredstava CZ USK, nabavljena za potrebe Kantonalnog štaba civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja Unsko- sanskog kantona.

Opremu su na korištenje predali Nijaz Hušić, premijer, ujedno i komandant Kantonalnog štaba CZ i Dževad Livaković, direktor Uprave CZ USK.

Za Gorsku službu spašavanja, Bihać nabavljene su radne uniforme, vozilo kvad i dvije auto prikolice vrijednosti 50.000 KM i dron sa termalnom kamerom vrijednosti 13.000 KM.

Za Unsko-sanske šume nabavljena su vatrogasna odijela i oprema vrijednosti 13.400 KM.

Za potrebe Civilne zaštite nabavljen je kamion (94.000 KM), agregat ( 12.000 KM) čamac sa prikolicom ( 58.000 KM) te za operativni centar CZ repetitor i radio uređaji vrijednosti 50.000 KM kao i dodatna oprema potrebna službama zaštite i spašavanja.

Vlada USK kroz Kantonalnu upravu Civilne zaštite posebno vodi računa o tehničko- materijalnom opremanju službi zaštite i spašavanja i pružamo punu podršku sistemu civilne zaštite, kako je planirano i Strategijom razvoja Unsko- sanskog kantona, kazao je premijer Hušić.

Obilježena godišnjica deblokade Bihaćkog okruga: Premijer Hušić odao počast herojima Krajine

U okviru obilježavanja Dana grada Cazina, jučer je održana tradicionalna manifestacija „Pečat slobodi“, posvećena godišnjici deblokade ratnog Bihaćkog okruga. Ova historijska prekretnica iz odbrambeno-oslobodilačkog rata iz 1990-ih, obilježena je prigodnim programom i prisustvom brojnih građana, zvaničnika i veterana.

Kako portal “Biscani.net” saznaje, premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić obratio se okupljenima s porukom zahvalnosti i ponosa, naglašavajući važnost 6. augusta kao datuma koji simbolizira otpor i pobjedu.

– Mi smo, s ponosom, uzeli 6. august kao datum na koji ćemo slaviti grad Cazin, slaviti slobodu i pobjede bosanske armije. Danas je godišnjica deblokade Krajine, historijskog događaja koji je označio kraj 1201 dana agresorske blokade. Taj period obilježili su pokušaji da nas slome, da nestanemo. Ali ovdje se ne zna za poraz – samo za pobjede, istakao je premijer Hušić.

Posebnu zahvalnost uputio je borcima, komandantima i svim braniteljima koji su, kako je rekao, „svojom hrabrošću ugradili temelje slobode Bosne i Hercegovine“.

Manifestacija „Pečat slobodi“ ostaje jedan od ključnih događaja u sklopu Dana grada Cazina, podsjećajući na herojstvo i odlučnost Krajišnika u najtežim vremenima novije historije.