Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, Odsjek za bosanski jezik i književnost Pedagoškog fakulteta u Bihaću , upriličio je predavanje o važnosti i ulozi bosanskog jezika u nastavi i obrazovanju, ali i o njegovoj upotrebi u svakodnevnom životu. Pri tom je naglašeno da uprkos njegovom negiranju od strane pojedinih političkih struktura, bosanski jezik nikada nije bio upitan.
U Bosni i Hercegovini nikada se nije govorilo drugim jezikom osim bosanskim, a svim njegovim negatorima, najbolji odgovor je naučno djelo, knjiga, publikacija, naučni skup, kaže nam profesorica Pedagoškog fakulteta u Bihaću, Samra Mujanić.
Maida Vojić iz Bihaća ruši predrasude: Zavarivanje je njena profesija i velika ljubav
2
Amar Dizdarić predložio promjenu naplate odvoza smeća u Bihaću: Samci i velike porodice ne bi trebali plaćati isto
3
Nova većina preuzela Gradsko vijeće Bihać: Emir Mujić predsjedavajući, Edin Goretić smijenjen
Dodaje da je bosanski jezik postojao i onda, kada su u vrijeme bivše Jugoslavije uveli naziv „srpsko – hrvatski“. Pa ipak u manjem bh. entitetu, bošnjačka djeca se ne mogu izjasniti da uče bosanski jezik.
Naučni skupovi su jako bitni kako bi potvrdili kontinuitet bosanskog jezika, a koji možemo pratiti još od Srednjeg vijeka, o čemu najbolje govori Povelja Kulina Bana, pisana bosančicom, ističe magistar historije, Dino Dupanović.
Još jedna negativna pojava, odnosi se na činjenicu da u današnje vrijeme, djeca koja su rođena u Bosni i Hercegovini, više poznaju strani nego maternji jezik…
(rtvusk.ba)
