Historičar dr. sc. Franjo Jurić osvrnuo se na postupak koji se vodi pred Ustavnim sudom Federacije BiH nakon što je zastupnik Mladen Lonić (SDP BiH), kao jedini zastupnik iz reda srpskog naroda u Skupštini Unsko-sanskog kantona, pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na sjednici održanoj 10. augusta.
Jurić u svojoj analizi, koju je naslovio „Mlađin veto, drugi put“, naglašava da je potrebno odvojiti Lonićevo ustavno pravo da pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa od političkog pitanja na koji je način taj mehanizam iskorišten.
Dizdarić u studiju BiscaniNET-a objavio dokumente: Pokazao rješenja o razrješenju pet savjetnika i listing „zlatne kartice“
2
Bajro Dedić prozvao Mladena Lonića: “Volio bih čuti njegov stav o veličanju presuđenog ratnog zločinca”
3
Vijećnik Adnan Lipovača podnio krivičnu prijavu zbog sumnji na nezakonitosti i političko zapošljavanje u JP „Vodovod“ Bihać
Kako navodi, Lonićev osnovni argument odnosio se na neadekvatnu zastupljenost srpskog konstitutivnog naroda u skupštinskim tijelima, prvenstveno Komisiji za izbor i imenovanja.
Jurić smatra da takav proceduralni prigovor nije beznačajan, ali ukazuje na pitanje koje se otvorilo nakon što je zaštita vitalnog nacionalnog interesa obuhvatila i druge odluke sa sjednice, uključujući smjenu prethodne i imenovanje nove Vlade USK.
„Ako je problem bio u sastavu skupštinske Komisije za izbor i imenovanje, jer u istoj nije bilo predstavnika srpskog naroda, Loniću se zamjera zašto se vitalni nacionalni interes provlačio kroz čitavu sjednicu i na odluke koje neposredno nisu pitanje nacionalne ravnopravnosti?“, navodi Jurić.
Posebno se osvrnuo na navode da je, nakon Lonićevog prigovora na sastav Komisije, ponuđeno da upravo on bude uključen u to skupštinsko tijelo.
„Ako su ovi navodi točni, onda se otvara sasvim legitimno političko pitanje: je li cilj bio zaštita institucionalne zastupljenosti srpskog naroda ili blokiranje političke promjene vlasti?“, napisao je Jurić.
Istovremeno upozorava da se iz toga ne može izvesti pravni zaključak da je Lonić zloupotrijebio institut vitalnog nacionalnog interesa.
„To, međutim, nije isto što i pravni zaključak da je mehanizam zloupotrijebljen. O tome moraju odlučivati nadležna tijela“, naglasio je.
Jurić Lonićev potez posmatra kroz tri nivoa: ustavni, proceduralni i politički.
Na ustavnom nivou, prema njegovom mišljenju, Lonić ima pravo koristiti ovaj mehanizam ukoliko smatra da su ugrožena prava srpskog konstitutivnog naroda i samo pokretanje procedure ne predstavlja političku zloupotrebu.
Međutim, na proceduralnom nivou Jurić ponovo otvara pitanje obima Lonićevog zahtjeva.
„Ako je moguće otkloniti problem uključivanja predstavnika srpskog naroda u Komisiju za izbor i imenovanje Skupštine USK-a, a taj prijedlog je odbijen, onda treba objasniti zašto se išlo prema mnogo širem blokiranju skupštinskih odluka?“, navodi Jurić.
Treći aspekt je politički. Jurić smatra da je Lonićev potez proizveo ogromne političke posljedice jer je promjena vlasti zakomplicirana, a konačno razrješenje spora prebačeno je na Ustavni sud FBiH.
Na kraju zaključuje da je Lonić koristio legitiman ustavni mehanizam, ali da je opravdano postavljati pitanje njegove širine.
„Zastupnik Mladen Lonić iskoristio je legitiman ustavni mehanizam, ali je sasvim opravdano politički propitivati je li njegov opseg primjene bio razmjeran stvarnoj zaštiti interesa srpskog naroda“, zaključio je Jurić.
Prema njegovim riječima, odluka Ustavnog suda FBiH trebala bi prije svega biti u interesu svih građana Unsko-sanskog kantona.
