Objava Bišćanina Nedžada Beganovića na društvenoj mreži Facebook, u kojoj je označio i portal Biscani.net, otvorila je pitanje zakonitosti nove naredbe ministra unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Adnana Habibije (SDP), kojom se policijskim službenicima Uprave policije MUP-a USK zabranjuje nošenje brade.
Beganović je uz svoju objavu priložio fotografiju dokumenta pod nazivom „Naredba o izmjeni Naredbe o pravilima i uputama ponašanja policijskih službenika Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona“, koji nosi datum 13. oktobar 2026. godine, potpis ministra Adnana Habibije i službeni pečat.
U Gati pronađeno oko 2 kilograma kanabisa i 100 grama kokaina: Za 31-godišnjaka iz Velike Kladuše predložen pritvor
2
Ko će s kim u vlast u USK? Musić, Habibija, Duraković i Jusić o koalicijama i političkoj budućnosti Krajine
3
Zašto je prof. dr. Nedžad Grabus dobio ogromno povjerenje u izboru za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Prema sadržaju objavljenog dokumenta, mijenja se član 6. stav (3) ranije naredbe, a nova odredba glasi:
„Policijski službenik ne može nositi bradu, a njegova kosa i brkovi moraju biti kratki i uredni“.
U članu 2. navedeno je da naredba stupa na snagu narednog dana od dana donošenja, odnosno 14. oktobra 2026. godine, te da će biti objavljena u Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona.
Beganović: Ovakve mjere zadiru u osnovna ljudska prava
Reagujući na ovu naredbu, Nedžad Beganović smatra da zabrana nošenja brade otvara ozbiljna pitanja poštivanja osnovnih ljudskih prava, posebno slobode vjeroispovijesti.
Prema njegovom mišljenju, ovakva mjera direktno utječe na policijske službenike muslimanske vjeroispovijesti kojima nošenje brade predstavlja vjersku praksu i tradiciju.
Beganović u svojoj objavi podsjeća da pokušaji uvođenja obaveze potpunog brijanja policijskih službenika nisu novost u Bosni i Hercegovini, ali i da je Ustavni sud BiH već razmatrao ustavnost slične zabrane.
Ujedno navodi primjere policijskih službi u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Kanadi, gdje je, prema njegovim navodima, nošenje uredne brade dozvoljeno, uključujući i slučajeve u kojima ona predstavlja dio vjerskog identiteta.
„Moderni bezbjednosni sistemi funkcionišu na principu inkluzivnosti, a ne diskriminacije. Ograničavanje prava na nošenje brade pod krinkom ‘neutralnosti’ ili ‘estetskih pravila’ u suprotnosti je sa evropskim standardima i važećim odlukama Ustavnog suda BiH“, poručio je Beganović.
Ustavni sud BiH već je ukinuo zabranu nošenja brade policijskim službenicima
Posebno je značajno da se Beganović u svojoj objavi pozvao na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2017. godine.
Provjerom navoda koje je Beganović iznio, potvrđeno je da je Ustavni sud BiH 30. novembra 2017. godine, u predmetu U 8/17, zaista donio odluku kojom je ukinuo odredbu Pravilnika o nošenju uniforme Granične policije BiH koja je propisivala obavezu brijanja brade.
Ustavni sud BiH utvrdio je da apsolutna zabrana nošenja brade predstavlja povredu prava na privatni život i slobodu vjere, zaštićenih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Ova odluka posebno je značajna u kontekstu nove naredbe ministra Adnana Habibije, jer se i njome propisuje potpuna zabrana nošenja brade policijskim službenicima, bez izuzetaka navedenih u objavljenom dokumentu.
Iako se odluka Ustavnog suda BiH iz 2017. godine odnosila na Graničnu policiju BiH, njena pravna argumentacija predstavlja važan osnov za preispitivanje opravdanosti i ustavnosti sličnih ograničenja u drugim policijskim agencijama.
Zašto potpuna zabrana, a ne pravila o urednosti brade?
Nova naredba otvara pitanje zbog čega je propisana potpuna zabrana nošenja brade, umjesto mogućnosti da se njen izgled, dužina i urednost regulišu odgovarajućim pravilima, kao što je to već učinjeno za kosu i brkove.
Također, postavlja se pitanje jesu li prilikom donošenja naredbe razmatrani standardi zaštite ljudskih prava, ranija sudska praksa i eventualni sigurnosni razlozi koji bi mogli opravdati ovakvo ograničenje.
Posebno je zanimljivo da se novom odredbom dopušta nošenje kratkih i urednih brkova, dok se nošenje brade u potpunosti zabranjuje, bez obzira na njenu dužinu, izgled ili urednost.
Ostaje otvoreno i pitanje može li ovakva odredba izdržati eventualnu pravnu provjeru, imajući u vidu da je Ustavni sud BiH već odlučivao o gotovo identičnom pitanju u drugoj policijskoj agenciji.
Očekuje se pojašnjenje MUP-a USK
S obzirom na sadržaj dokumenta koji je izazvao reakciju građanina, ali i raniju odluku Ustavnog suda BiH, bilo bi značajno da Ministarstvo unutrašnjih poslova USK javnosti pojasni razloge donošenja ove naredbe.
Posebno se nameće pitanje na osnovu kojih stručnih, sigurnosnih ili drugih kriterija je donesena odluka o potpunoj zabrani nošenja brade te je li prilikom njenog donošenja uzeta u obzir odluka Ustavnog suda BiH iz 2017. godine.
Portal Biscani.net prenosi sadržaj dokumenta koji je javno objavljen na društvenim mrežama, uz napomenu da njegova autentičnost i službena objava još nisu nezavisno potvrđene.
Ukoliko se potvrdi autentičnost naredbe, ostaje ključno pitanje: zbog čega se uvodi apsolutna zabrana nošenja brade kada je Ustavni sud BiH već utvrdio povredu ustavnih prava u slučaju slične zabrane?
Izvor za sudsku odluku: Ustavni sud BiH, predmet U 8/17.
