Postizborna politička preslagivanja na višim nivoima vlasti očigledno su se odrazila i na političke odnose u Bihaću. Današnja dešavanja u Gradskom vijeću pokazala su da dosadašnja vijećnička većina više ne funkcioniše kao na početku mandata, ali i da pokušaji uspostavljanja nove većine zasad nisu dali rezultat.
Za danas je prvobitno bila sazvana vanredna sjednica Gradskog vijeća na kojoj se trebalo raspravljati o problematici knjiženja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Velhovu, pitanju koje zahtijeva hitno rješavanje. Međutim, sjednica nije održana jer je predlagač povukao materijal, u okolnostima neizvjesne podrške vijećničke većine.
Ko će s kim u vlast u USK? Musić, Habibija, Duraković i Jusić o koalicijama i političkoj budućnosti Krajine
2
Ministar Habibija zabranio policajcima nošenje brade: Ustavni sud BiH već je ukinuo sličnu zabranu
3
Otac osuđen na 10 godina zatvora zbog spolnog zlostavljanja maloljetne kćerke
Odmah nakon toga uslijedio je pokušaj političkog preslagivanja kroz još jednu vanrednu sjednicu Gradskog vijeća, iza čijeg sazivanja su stajali vijećnici SDA, SDP, NES-a i NiP-a.
Iako su uspjeli osigurati sazivanje sjednice, predloženi dnevni red sa samo jednom tačkom – razrješenje i imenovanje Komisije za izbor i imenovanja – nije dobio potrebnu većinu. Za njegovo usvajanje glasalo je 15 vijećnika, što nije bilo dovoljno.
Ovakav rasplet jasno ukazuje na to da koalicija POMAK-a, SDP-a, NiP-a i Stranke za BiH, koja je činila većinu na početku mandata, više ne djeluje u dosadašnjem sastavu.
Istovremeno, današnji neuspjeli pokušaj pokazuje da ni politički akteri koji nastoje uspostaviti novu većinu još uvijek nemaju osiguranu potrebnu podršku.
Iako bi takav rasplet situacije, odnosno formiranja većine bez POMAK-a, odnosno kontra aktuelnog gradonačelnika, značio samo blokadu rada, jer se većina odluka na Gradskom nivou GV ne može donositi bez sagalasnosti gradonačelnika.
Sve upućuje na to da su se politički odnosi i preslagivanja nakon Općih izbora, prvenstveno na kantonalnom i višim nivoima vlasti, počeli prenositi i na lokalni nivo. Time se otvara pitanje budućeg sastava vijećničke većine, ali i stabilnosti rada Gradskog vijeća u narednom periodu.
Ipak, najveći problem današnjih dešavanja jeste činjenica da je pitanje prečistača u Velhovu, zbog kojeg je prvobitno i sazvana vanredna sjednica, potpuno palo u drugi plan.
Umjesto rasprave o konkretnom problemu i pronalaska hitnog rješenja, u fokusu su se našli politički odnosi, kadrovska pitanja i pokušaji uspostavljanja nove vijećničke većine.
Ostaje da se vidi kako će se u narednom periodu razvijati odnosi unutar Gradskog vijeća Bihać, ko će osigurati stabilnu većinu i hoće li politička preslagivanja dodatno usporiti donošenje odluka važnih za funkcionisanje Grada i njegovih javnih preduzeća.
Dok se političke stranke bave formiranjem novih većina, problemi zbog kojih je Gradsko vijeće sazvano ostaju neriješeni.
