Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) postavila je danas do 16 sati rok za dostavljanje izjašnjenja zvaničnika koji su na Općim izborima 2026. godine osvojili mandate u zakonodavnim organima, ali istovremeno obavljaju funkcije u izvršnoj vlasti.
Riječ je o izabranim predstavnicima koji se moraju izjasniti o prihvatanju osvojenih mandata, odnosno podnijeti zahtjev za njihovo privremeno stavljanje u mirovanje ukoliko namjeravaju nastaviti obavljati postojeće izvršne funkcije.
Amar Dizdarić predložio promjenu naplate odvoza smeća u Bihaću: Samci i velike porodice ne bi trebali plaćati isto
2
Nova većina preuzela Gradsko vijeće Bihać: Emir Mujić predsjedavajući, Edin Goretić smijenjen
3
Camino Verde i prijatelji objavili spot “Digni glavu, nisi sam” posvećen NK Jedinstvo
Uz odgovarajuće izjave i zahtjeve, CIK-u su obavezni dostaviti i dokumentaciju kojom potvrđuju imenovanje na funkciju koju trenutno obavljaju.
Do sada zaprimljen 21 zahtjev za mirovanje mandata
Prema informacijama koje je jučer saopćio član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović, do jučerašnjih jutarnjih sati evidentiran je ukupno 21 zahtjev za privremeno mirovanje osvojenih zakonodavnih mandata. Istovremeno, četvorica delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odlučila su podnijeti ostavke na dosadašnje pozicije kako bi mogla preuzeti mandate osvojene u Predstavničkom domu državnog parlamenta.
Među zvaničnicima koji su zatražili mirovanje mandata nalaze se gradonačelnici i načelnici Pala, Odžaka, Bosanske Krupe, Ilidže i Zenice.
Zahtjeve su dostavila i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, četiri ministra u Vijeću ministara BiH, kao i pojedini članovi entitetskih i kantonalnih vlada. S druge strane, dvije osobe koje su obavljale izvršne funkcije u Vladi Unsko-sanskog kantona odlučile su podnijeti ostavke kako bi preuzele mandate u zakonodavnoj vlasti.
CIK je, osim toga, zaprimio jednu izjavu o odbijanju mandata u Skupštini Posavskog kantona, kao i 20 ostavki koje se odnose na mandate u gradskim i općinskim vijećima, odnosno skupštinama.
Prvi put se primjenjuju nova pravila Izbornog zakona
Ovogodišnji postizborni proces specifičan je i po tome što se prvi put primjenjuju zakonske odredbe koje izabranim zvaničnicima omogućavaju da privremeno zadrže pravo na osvojeni zakonodavni mandat, iako nastavljaju obavljati funkciju u izvršnoj vlasti.
Takva mogućnost uvedena je izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su stupile na snagu u martu 2024. godine.
Prema novim pravilima, izabrani zvaničnik koji ostaje na izvršnoj funkciji može zatražiti mirovanje zakonodavnog mandata, umjesto da ga se trajno odrekne. Za vrijeme mirovanja njegovo mjesto u odgovarajućem zakonodavnom tijelu privremeno popunjava sljedeći kandidat s iste redovne ili kompenzacijske izborne liste, u skladu s propisanim postupkom dodjele mandata.
Mirovanje počinje petog dana nakon podnošenja zahtjeva Centralnoj izbornoj komisiji BiH, a u pravilu ne može trajati kraće od šest mjeseci.
Povratak u parlament moguć nakon prestanka izvršne funkcije
Zakonske odredbe predviđaju i mogućnost ponovnog aktiviranja mandata nakon što zvaničniku prestane funkcija u izvršnoj vlasti. U tom slučaju dužan je u roku od osam dana od prestanka izvršne funkcije podnijeti zahtjev CIK-u za ponovno aktiviranje zakonodavnog mandata.
Centralna izborna komisija potom ima najviše 15 dana da razmotri zahtjev i donese odgovarajuću odluku. Na ovaj način omogućeno je da izabrani predstavnici, nakon završetka angažmana u izvršnoj vlasti, nastave obavljati zakonodavnu funkciju na osnovu mandata osvojenog na izborima.
Istovremeno, tokom njihovog odsustva zakonodavna tijela mogu funkcionirati s popunjenim poslaničkim i zastupničkim mjestima.
Nakon formiranja parlamenata slijede posredni izbori
Izjašnjavanje izabranih zvaničnika i rješavanje statusa njihovih mandata dio su šireg procesa uspostavljanja vlasti nakon Općih izbora održanih u oktobru ove godine. Nakon što budu konstituirana zakonodavna tijela na odgovarajućim nivoima vlasti, uslijedit će provođenje posrednih izbora za popunjavanje domova naroda i drugih tijela koja se ne biraju neposrednim glasanjem građana.
Predstoji izbor 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zatim 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH te 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske. Nakon završetka ovih procedura slijedi i izbor predsjednika te dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.
Današnji rok za izjašnjavanje izabranih zvaničnika tako predstavlja jedan od važnih koraka u utvrđivanju konačnog sastava zakonodavnih institucija i nastavku procesa formiranja vlasti na osnovu izbornih rezultata iz 2026. godine.
federalna.ba
