Analiza: „Agrokomerc“ pred stečajem, šta može napraviti privremeni stečajni upravnik

mojusk.ba
Objavljeno je -Općinski  sud  u Bihaću je  po prijedlogu 6 predlagača  iz  Cazina i Velike Kladuše  da se  nad  imovinom pravnog  lica D.D. „Agrokomerc“ iz Velike Kladuše otvori stečajni  postupak donio  rješenje kojim  je za privremenog stečajnog upravnika imenovao dr.sc. Šefika  Smlatića, jednog se federalne  liste stečajnih upravnika, inače doktora ekonomskih nauka iz oblasti analize proizvodnje i proizvodnih kapaciteta. On je  posljednjih mjeseci u bihaćkom “Kombiteksu” vodeći stečajni postupak  “napravio posao”  jer je 20 kompanija kupilo  resurse ove firme za  oko 5,5 miliona KM a povjeriocima i radnicima su otišli  ovi novci. U ovom  trenutku  ukupna masa namirenja  u nekadašnjem   bihaćkom  gigantu je blizu 40 posto.  Kladuška kompanija   je  daleko  veći izazov.

Sudija  bihaćkog  suda Aladin Bajrić nije mogao  na osnovu podnesene  dokumentacije ocijeniti da li postoje svi neophodni uslovi za  otvaranje stečaja  nad  nekadašnjim prehrambenim divom, pa  će taj  zadatak  u skladu sa  Zakonom o stečajnom postupku  obaviti privremeni stečajni upravnik Smlatić. On ovaj  zadatak treba  uraditi do 13. oktobra.

Smlatićev  zadatak  prema sudskom rješenju biće da , osim što će ocijeniti da li je stečaj neminovan,  između ostalog, izvrši  uvid  u poslovne knjige i dokumentaciju  dužnika, da li imovina stečajnog dužnika može  pokriti troškove stečajnog postupka te  da li se poslovanje D.D. „Agrokomerc“ može u cjelini ili djelimično organizirati  dok traje stečajni postupak.

–         Ukoliko bude  neophodno,uradiću  i kontrolu poslovanja  dužnika i eventualno kontrolu izvršene privatizacije- kazao je  za  „Avaz“ privremeni stečajni upravnik D.D. „Agrokomerc“.

Ova je kompanija  u zadnjih šest godina napravila gubitak od 70,4 miliona KM.

Ekonomski stručnjaci  pošteno bi vam rekli da , kada bi  „skenirali“ poslovne bilance  „Agrokomerca“,  uopće ne bi bilo  dileme da  li bi se odlučili da predlože stečaj  umjesto  famoznog Zakona o finansijskoj konsolidaciji  privrednih društava u FBiH.

Stečaj –da, a  ovaj Zakon, koji je u svojoj očajnoj praksi    poslužio  kao državna poluga za dodatno urušavanje   privrednih društava zasigurno –ne.

Nema nijedne federalne kompanije koja je  nešto hajrovala  sa apsurdnim   propisom  za detaljno pustošenje ionako uništenih  resursa federalnih firmi.

Stečaj bi bio  jedino moralno, profesionalno i zakonsko rješenje koje bi osiguralo zaštitu imovine unutar ,ali posebno van BiH kao i isplatu svih obaveza (banke, dobavljači, plate zaposlenih, direktni i indirektni porezi) koji u stečaju nose naziv „prava povjerilaca bez obzira kojem redu pripadali.

Izbjegavajući stečaj, pogodovalo se krajnje upitnim igrama i interesima povlaštenih grupa i pojedinaca koji su zarad sopstvenih ciljeva žrtvovali ogromne vrijednosti D.D.. „Agrokomerc“ izvan BiH jer su nezaštićene postale mete organiziranih kriminalnih grupa koje su se okomile na ono što su krajiški ljudi stvarali i gradili cijeli svoj radni vijek.Da su postojale zdrave snage u političkim krugovima i svijest o potrebi da se sačuva ovaj gigant, zaštite radnička prava i interesi, stečaj bi bio otvoren  najkasnije krajem 2005 godine, kad je stupio na snagu Zakon o stečajnom postupku FBiH.

Zašto je apsurdan  Zakon o financijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH i njegova  Uredba o postupku financijske konsolidacije privrednih društava   u slučaju“Agrokomerc“? Pa, zato što je  poslužio da se  „Agrokomerc“  potpuno „zakonito“ dovede u stanje u kojem će mu se zadati završni udarac! On je omogućio pojedincima i određenim grupama da se  putem „legalnih postupaka“ domognu se imovine a da u isto vrijeme hiljade radnika ostanu i bez svojih plata i bez riješenog radnog staža, a da se hiljade povjerilaca izigra! Zakon o finansijskoj konsolidaciji  privrednih društava u FBiH   napravljen je smišljeno  da  se u skladu sa njim  proda sve što se moglo prodati, jer se ,po njemu, sve moglo staviti na doboš što nije u funkciji 36 mjeseci!?

Zakon je predvidio potrebu da se provede jedan kranje složen postupak što i jest provođenje finansijske konsolidacije. To je  krajnje složen i zahtjevan ekonomsko-pravni proces za što je bilo potrebno imenovati istinske menadžere i kadrove koji predstavljaju vrh struke u svojim branšama. No, u BiH na vodeća mjesta  u javnim kompanijama se postavljaju skoro isključivo stranačaki podobnjakovići, pa ni „Agrokomerc“  nije bio  u tome izuzetak.

Ono što je na nedvosmislen način naglašeno kao ključni razlog za donošenje ovog Zakona, svodilo sa na uspostavljanje likvidnosti i solventnosti u poslovanju dužnika uz obavezu da se povjeriocima namire njihova potraživanja pod povoljnjijim uslovima od onih koji bi bili da je pokrenut stečaj. No, postupak finansijske konsolidacije nije bio obavezujućeg karaktera! On je cijelo vrijeme ovisio od odnosa dužnika i povjerioca. Ako ne dođe do usaglašavanja interesa, ukoliko i jedan povjerilac ne pristane da sklopi sporazum o konsolidaciji duga, ne prihvati ugovor o reprogramiranju duga od strane povjerioca, postupak restrukturiranja dužnika morao je da se prekine kao i dalja primjena Zakona o financijskoj konsolidaciji privrednih društava i da se podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.No, to nije činjeno.

Izvještaji koje je uprava D.D. „Agrokomerc“ Velika Kladuša dostavljala Vladi Federacije BiH govore najbolje o  neuspjehu  „projekta“  ovog  apsurdnog  Zakona. Mnogi povjerioci  su ozbiljno oštećeni za vrijeme trajanja ove agonije ove ,  imovina  „Agrokomerca“ značajno je  smanjena, a onda je  „apsolviran“ rok  od 36 mjeseci da bi se moglo prodavati ono što se nikako nije smjelo prodavati, proizvodnji pogoni prije svih. Ostaje pitanje na koje trebaju odgovoriti  direktori i članovi Nadzornog odbora ove kompanije a koje glasi:

Zašto su i zbog kakvih interesa primjenjivali ovaj Zakon iako su znali i morali znati da takvom poslovnom politikom nanose ogromne gubitke D.D.. „Agrokomerc“ Velika Kladuša ostvarajući drugima imovinsku korist na štetu ovog privrednog društva?  

Egzaktni podaci o poslovanju  D.D. „Agrokomerca“  govore sve. Ostvareni gubici u zadnjih 6 godina iznose: 70.388.834  KM. Ono što je posebno interesantno i sa aspekta ekonomske struke veoma teško razumljivo ogleda se u činjenici da troškovi po osnovu plata zaposlenih u pravilu predstavljaju značajan iznos obaveza koje opterećuju poslovanje jer su oni u kategoriji fiksnih troškova. Analogno tome, ako se smanjuje broj zaposlenih trebalo bi da  dolazi do smanjenja gubitaka. No u „Agrokomercu“ u kome je sve bilo naopako, i ovaj je pokazatelj doživio  nevjerovatnu metamorfozu. Naime, gubici u D.D. „Agrokomerc“ Velika Kladuša sa ukupnim brojem uposlenih u 2012. godini od  440 radnika iznosili su 11.774.366,00 KM a,   2016. godine sa svega 218 zaposlenih, odnosno duplo manje , knjiženi gubitak iznosio je nevjerovatnih  13.725.229 KM!??



0

Zadnje diskusije / FORUM

Anketa

Da li se osjećate sigurno u vlastitom gradu ?

Loading ... Loading ...