Trojica policajaca Irfan Budimlić i Džafer Oraščanin iz Policijske stanice Cazin te Edis Nuspahić iz PU Bihać bili su Budimlićevi svjedoci, a Osman Vikić iz Bihaća svjedočio je u korist Tužilaštva.

Edis Nuspahić, koji je radio na istrazi o ubistvu, rekao je da je s austrijskog mobilnog broja iz grada Filaha, a koji je pripadao Suadu i Rasemi Merdanić iz Bihaća, na dan ubistva advokatice Koričić 13. februara 2015. godine poslan SMS u kojem je stajalo: ”Jesam li te upozorio da je ne napadaš, podmetnuo si joj bombu, gledam na TV-u kako te hapse, sad si sve izgubio.”

Ovu poruku u Bihaću dobio je Suadov šurjak Zijad Zanačić, ali i jedna žena u Srebreniku, koja je to prijavila policiji.

– Suad Merdanić negirao je da je slao poruku takve sadržine, dok je Zanačić izjavio da je, čim je dobio SMS, isti i obrisao – ispričao je Nuspahić.

U unakrsnom ispitivanju odbrane Nuspahić je kazao da se istraga nije širila ni prema Merdaniću ni prema Zanačiću.

Vikić je dao iskaz o uzimanju izjave od Emira Pajazetovića iz Velike Kladuše, koji je ležao u istoj ćeliji u KPZ-u „Luke“ u Bihaću s optuženim Budimlićem.

– Pajazetović je izjavio da mu je optuženi Budimlić nudio 5.000 KM da, kada izađe iz zatvora, pretuče tužiteljicu Azru Ibrahimpašić – ispričao je Vikić.

Prema riječima Almina Handanagića, direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a, po okončanju tenderske procedure krenut će se sa distribucijom prvih e – iskaznica koje će biti podijeljene penzionerima i pripadnicima boračke populacije.

Kašnjenje financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona, koji je usvojen tek 31. marta, potom procedura oko usvajanja plana javnih nabavki Zavoda, te sprovođenja  tenderske procedure razlozi su kašnjenja u izradi i distribuciji e-iskaznica. Realizaciju projekta dodatno je usporila i procedura nabavke softvera za e -iskaznicu, koja je u međuvremenu završena. Trenutno je u toku  nabavka palstičnog materijala za  e – iskaznice. Tenderska procedura traje 45 dana i odmah po okončanju može se krenuti s distribucijom.

Elektronska iskaznica će sadržavati sve podatke o pacijentu, historiju njegove bolesti, terapiju i lijekove koje koristi, kao i podatke da li posjeduje uredno zdravstveno osiguranje. Projekat vrijedan 200 hiljada KM finanasirao je Zavod zdravstvenog osiguranja USK-a i završni je stadij informatizacije zdravstva. Procesom informatizacije zdravstvenog sistema kartoni i knjižice postat će prošlost.

Informacija je proslijedjena Skupstini USK na razmatranje a nastava u KSC od sutra se moze odvijati normalno, izvijestio je Muhamed Ramic, ministar obrazovanja u Vladi USK.

Premijer USK Husein Rošić ističe da je Vlada u ovom slučaju imala obavezu zaštiti interese đaka i njihovih roditelja.

Vlada USK utvrdila je na današnjoj sjednici Nacrt Strategije razvoja obrazovanja USK za period 2017-2022. Cilj Strategije je utvrđivanje pravaca razvoja obrazovanja u narednih 5 godina i to predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, a u skupstinsku proceduru je upucena uz prijedlog premijera za odrzavanjem tematske sjednice Skupstine USK .

Kako je javio čitatelj portala, razlog saobraćajne nesreće je klizav kolovoz. Za sada nemamo informacija o eventualno povrijeđenima, dok je na vozilima pričinjena materijalna šteta.

Nakon uviđaja koji vrše pripadnici PU Bihać, bit će poznate okolnosti koje su dovele do saobraćajne nesreće.

Utvrđeno je da u obuhvatima navedenih naselja postoji izvjestan broj nelegalnih priključenja fekalnih voda iz domaćinstava na kolektore oborinske kanalizacije što dovodi do nakupljanja i ispuštanja fekalnih voda direktno u rijeku Unu. JP „Vodovod“ d.o.o. je odmah pristupio aktivnostima na otkrivanju nelegalnih priključaka u cilju sprječavanja daljnjeg ispuštanja fekalnih voda u kolektore oborinske kanalizacije.

Podsjećamo da je projektom KfW izgrađen saparatni sistem kanalizacije, odnosno razdvojene su oborinske vode od fekalnih, te je dužnost građana da izvrše adekvatno priključenje svojih oborinskih i fekalnih voda.
Nažalost, pojedini građani svojim su nesavjesnim ponašanjem doveli do ovih pojava i Gradska uprava Bihaća će zajedno s JP „Vodovod“ d.o.o. i komunalnom inspekcijom pri Gradskoj upravi učiniti maksimalne napore da se ovakve pojave spriječe.

U narednom periodu JP „Vodovod“ d.o.o. će izvršiti obilazak svih objekata u naseljima Hatinac i Bakšaiš-Kralje s ciljem detekcije nelegalnih priključenja na oborinsku kanalizaciju. Nakon evidentiranja ovakvih priključaka vlasniku objekta dat će se rok da odspoji svoje fekalne vode sa oborinske kanalizacije. Ukoliko se vlasnik ogluši, uključit će se nadležna komunalna inspekcija.

Ovim putem apeliramo na građane da priključke na novoizgrađenu kanalizaciju ne izvode sami, već da se obrate JP „Vodovod“ d.o.o. radi dobijanja potrebnih saglasnosti i utvrđivanja tačnih pozicija priključaka na oborinsku i fekalnu kanalizaciju.

Informacije o uslovima i načinu priključenja građani mogu dobiti svakim radnim danom u prostorijama JP „Vodovod“ d.o.o. ili na tel 037/ 318-250.

KABINET GRADONAČELNIKA

Saopštenje našeg sugrađanina Damira Mašića povodom zatvaranja domaće radinosti “Deda” od strane porezne inspekcije.

Dana 29. 08. 2017 porezna inspekcija je zapečetila našu malu radnju koja se bavi proizvodnjom tradicionalnog peciva, odnosno lepinja. Inspektori predvođeni Brankom Jakšin, pod izgovorom da nemamo fisikalnu kasu zapečetili su radnju. I pored toga što postoji jasan dokaz, zakon koji štiti domaće radinosti od fisikalizacije, odnosno daje im olakšicu.

Domaća radinost nije podložena fisikalizaciji po Zakonu iz 2010. godine. Ja vjerujem da je inspekcija radila, kako oni kažu, “svoj posao”. Lično, mogu reći da mi je drago jer ako rade svoj posao, uskoro možemo očekivati i zatvaranje velikih dužnika!? Napokon u ovoj pravnoj zemlji da se čini nešto pozitivno, a ja sam kao mali obrtnik bio na meti prvi.

Zanemarićemo to, što sam ja pekarom prehranjivao četveročlanu porodicu i da drugih primanja nemamo. Proizvodom koji košta pola marke, ja sam plaćao sve obaveze i imao sve potrebne papire za rad. Ponavljam, na stotine domaćih radinosti u ovom kantonu su oslobođeni fisikalizacije, pa tako i ja.

Naravno dok se žalba prihvati, dok ja ponovo otvorim, pitanje mog posla sa obzirom na gubitak mušterija je upitan. Ipak i to zanemarujem i ako je otvorim ubrzo ću da zatvorim radnju pa odem uskoro za Njemačku. Tako valjda žele nadležne institucije i vlast nedozvoljavajući da pošteno zaradimo svoj kruh. Prije nego što ćemo otvoriti našu malu lepinjaru, ja sam na birou rada bio više od 10 godina. Kada sam otvorio firmu od države nisam tražio poticaje, niti od vlasti pomoć. Da me nisu ubijedili da rade svoj posao, zasigurno bih pomislio kako moraju opravdati da nešto rade, pa zatvaraju nas male privatnike.

Kako bilo da bilo, halalim svima, ponajviše poreznoj koja se pokazala kao ispravna državna institucija koja radi “svoj posao”. Hvala svim našim mušterijama, koji su našu lepinju voljeli i cijenili. Hvala svima koji su me podržali, jer sa te vaše pola marke prehranjivao sam djecu. Volim ovu zemlju, ali u njoj nema mjesta za nas obične građane, koji žele pošteno raditi i živjeti.

Iz Zavoda su naglasili da će sa stabilizacijom vremenskih prilika doći i do poboljašanja kvaliteta vode, ali zamućenje izvorišta i pitke vode česta je pojava u Bihaću prilikom većih padavina i problem koji se mora sistematski rješavati.

Stručna javnost, ali i građani ovaj problem najčešće pripisuju najvećem izvorištu Klokot, odnosno bivšem vojnom aerodromu “Željava” i tzv. sedamnaestom jezeru koje se nalazi u Nacionalnom parku “Plitvička jezera” u susjednoj Hrvatskoj.

Aerodrom “Željava” – nekada vojno čudo, sada ekološki problem

Položaj aerodroma “Željava” i podzemnog objekta “Klek” u bivšoj državi je izabran za gradnju poslije opsežnih studija pri čemu se najviše vodilo računa o njegovom geostrateškom značaju. Geomorfološki sastav Plješevice bio je idealan za takvu vrstu objekata ali se nije vodilo računa o ekologiji.

Aerodrom “Željava” sam po sebi je od samog početka bio veliki zagađivač okoline jer je iz aviona isticalo je mnogo hidro ulja. To je ulje koje se koristi u trafoima, a njegova toksičnost je vrlo jaka.

Poslije miniranja aerodroma, od strane JNA na početku rata, namjerno su ostavljene ogromne bačve kerozina jer su vjerovatno računali da će pojačati efekat miniranja, ali nekim čudom taj  kerozin nije izgorio već se samo prosuo.

Pored svega ne smijemo zaboraviti pomenuti freon koji je korišten u sistemima za hlađenje, a nakon miniranja aerodroma freon je isticao iz tunela i stvorio tri oblaka koja su se danima izvijala iznad Plješevice.

Sve ovo možda i ne bi bilo katastrofalno da se ovi tuneli ne nalaze iznad izvorišta pitke vode među koje spadaju naši Klokot i Privilica.

Poznato je da postoji velika vjerojatnost da je za vrijeme prošlog rata u Bosni i Hercegovini krško područje moglo biti ugroženo svim tim opasnim otpadom. To je navelo sarajevski Geo institut na istraživanja potencijalnih izvora zagađivanja u krškom području Bosne i Hercegovine, osobito na zagađenja polikloriranim bifenilima (PCB).

Poliklorirani bifenili – PCB spadaju zajedno s DDT, HCH i HCB u skupinu pesticida – insekticida. Biološki se teško razgrađuju i veoma su rastvorljivi u mastima. Obzirom da su veoma teško zapaljivi, u velikoj mjeri su se primjenjivali u izradi izolirajućih, hidrauličnih i ulja za hlađenje, u proizvodnji transformatora kao i velikih i malih kondenzatora. Procjenjuje se da je ukupno između 1929. i 1989. godine proizvedeno oko 2 milijuna tona PCB-a.

Značajnije razine PCB-a nađene su u uzorcima tla sakupljenim na ulazu u tunel bivšeg vojnog aerodroma “Željava”. To ukazuje da je razliveno ulje s PCB-om potiče od oštećenih uređaja unutar tunela, a ne izvana.

PCB se mogao infiltrirati kroz kraške stijene i pojaviti u jakim krškim izvorima oko Bihaća, posebno u Klokotu iznad kojeg se “Željava” i nalazi. U uzorcima tla pokraj izvora Klokot utvrđeno je da postoje koncentracije PCB-a.

Uništavanjem te zračne luke, pored materijalne štete napravljena je i velika ekološka katastrofa čije posljedice građani Bihaća možda i danas trpe.

Sedamnaesto jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Problem kanalizacije Nacionalog parka Plitvička jezera prisutan je 60 godina, ali je zadnji par godina posebno intezivan, te mu hrvatski i domaći mediji u zadnje vrijeme posvećuju sve više pažnje.

Prirodna sabirna jama na Plitvicama nalazi se svega 70 metara od najbližih kuća i nekoliko stotina metara od ulaza 1 u nacionalni park. Sto metara prije same jame nalazi se objekat koji filtrira gusti otpad od rijetkog, sav rijetki otpad odlazi u tu sabirnu jamu.

Mještani su ovu jamu na Plitvicama nazvali 17- tim jezerom Nacionalnog parka i po svemu sudeći ona dikretno utiče na kvalitet voda u izvorištu Klokot.

– Početkom 2000-tih  u jamu su ubacivali boju i ta boja ja izbila u samom Klokotu, rijeka nedaleko od Bihaća, rekao je za medije je Tomislav Špehar, mještanin sela Rastovača.

Nakon odluke Vlade RH o osnivanju javnog poduzeća NP Plitvička jezera 1992. godine izrađen je Program rada sa smjernicama zaštite, održavanja, prezentiranja, korištenja i promicanja Nacionalnog parka Plitvička jezera. U tom je programu, između ostalog, navedeno da u NP treba na siguran i kvalitetan način riješiti vodoopskrbu i posebno odvodnju otpadnih voda. Od tad je prošlo gotovo četvrt stoljeća i još ništa nije urađeno.

Potrebno temeljito istraživanje

Početkom ove godine, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Bihaća Armin Amidžić (GS) pokrenuo je Incijativu za ispitivanje prisustva polikloriranih bifenila u zemljištu vodozahvatnog područja i kakvoće voda sa izvorišta pitke vode na području Grada Bihaća, te zatražio provođenje stručnog ispitivanja koje bi potvrdilo ili otklonilo ove sumnje.

Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove Grada Bihaća odgovorila je da Grad Bihać putem te službe učestvuje u prekograničnom projektu “Izrada studije uspostave zaštitnih zona izvorišta Klokot presječenih međudržavnom granicom” koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj, a koji sadržava aktivnosti, odnosno ispitivanja koja su predmet inicijative.

Konkretne aktivnosti na terenu predviđene ovim projektom još uvijek nisu otpočele, ali ohrabruje činjenica da će se problemu pristupiti sistemski i studiozno.