Krajem 2024. godine, nesvakidašnja akcija spasavanja u Kaliforniji postala je simbol hrabrosti i nesebičnosti.
Porodica Džonson-Martin spasila je 75-godišnju Robi Karpenter iz automobila prevrnutog u kanal.
Sve je započelo kada je šestogodišnja devojčica, igrajući se ispred kuće, videla nesreću i alarmirala svoje roditelje, Sajla Džonsona (28) i Ešli Martin (27).
Sajl je bez oklevanja preskočio ogradu i skočio u kanal dubok dva metra, dok ga je Ešli pratila. Kada su stigli do automobila, pronašli su gospođu Karpenter bez svesti, s glavom uronjenom u vodu.
Ubrzo su uz pomoć prolaznika, koji im je dao nož za sečenje sigurnosnog pojasa, uspeli da je izvuku na sigurno.
,,Bila je to trka s vremenom” izjavio je Sajl, koji je kasnije pohvaljen za izuzetan čin.
Robi Karpenter je zahvalila porodici, svesna koliko je njen život bio u opasnosti:
,,Da nije bilo njih, ne bih bila ovde danas.”
Kalifornijska saobraćajna patrola je javno pohvalila porodicu, nazivajući njihov postupak primerom prave hrabrosti.
Sajl Džonson, koji je i ranije pokazao sličnu spremnost u kriznim situacijama, trenutno je u procesu zapošljavanja za saobraćajnu patrolu.
Ova nesvakidašnja priča podseća nas na važnost brzog reagovanja i nesebičnosti. Kako je Ešli Martin izjavila:
,,Uvek treba da uradite ono što je ispravno, bez obzira na opasnost.”
Herojski čin ove porodice neće biti zaboravljen, a njihova priča ostaje inspiracija za sve nas.
BROJNE policijske snage su između Jadranskog i Jankomirskog mosta u Zagrebu i u tijeku je velika potraga za djetetom u Savi. Majka je policiji nešto iza 16 sati javila da je s djeteom ušla u Savu. Majci je pružena liječnička pomoć, a za djetetom se intenzivno traga.
“Danas oko 16:10 sati u koritu rijeke Save u blizini Jankomirskog mosta, prema navodima, ženska osoba je u rijeku ušla s djetetom u rukama. Njoj je pružena liječnička pomoć, dok se provode intenzivne mjere traganja usmjerene na pronalazak djeteta”, objavila je policija.
Neslužbeno, traga se za trogodišnjom djevojčicom.
Dignuti su dronovi i pretražuje se Sava. Na terenu su i HGSS, vatrogasci, civilna zaštita i Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb.
Majka je u bolnici pod nadzorom policije, angažiran odvjetnik
Odvjetnik Milko Križanović potvrdio je Indexu da ga je angažirala obitelj majke. Majka je, kazao nam je, u bolnici pod nadzorom policije.
“Zvala me njena obitelj s molbom za pravnu pomoć. Ona je pod nadzorom liječnika i policije. Sve su oči sada uprte u potragu. Nemam nikakavih podataka što se točno dogodilo, ali još uvijek vjerujem da će sve ovo imati sretan ishod”, rekao je odvjetnik Križanović Indexu.
U Teočaku kod Bihaća otkrivena do sada najveća plantaža marihuane. MUP USK
Potvrđena optužnica protiv Asima Samardžića (49), Nermina Hamidovića (43) i Senada Samardžića (46) iz Sarajeva.
Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv Asima Samardžića (49), Nermina Hamidovića (43) i Senada Samardžića (46) iz Sarajeva zbog osnovane sumnje da su kao članovi organizirane grupe ljudi počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopćeno je iz Tužilaštva USK.
Tužilaštvo je za sve optužene predložilo produženje pritvora nakon potvrđivanja optužnice jer smatra da postoje naročite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od 3 godine ili teža.
Podsjećamo, 15. avgusta 2024. godine je na području Teočaka u Bihaću, pronađena velika plantaža za uzgoj opojne droge cannabis s približno 3.000 stabljika. Izvršen je pretres i uviđaj pomenute lokacije, a slobode su lišena tri lica koja se na prijedlog Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona i po rješenjima suda nalaze u pritvoru od navedenog dana.
Tužilaštvo je nakon provedene istrage optužnicom stavilo na teret Samardžić Asimu da je djelovao kao organizator grupe, a Hamidović Nerminu i Samardžić Senadu da su djelovali kao članovi organizirane grupe koja je u periodu od početka 2024. godine do 15.avgusta 2024. godine, na području općine Rudo i grada Bihaća podigla i uzgajala zasad opojne droge cannabis.
Optužnicom je također predloženo trajno oduzimanje i uništenje pronađene droge, ali i oduzimanje drugih predmeta koji upotrijebljeni i namijenjeni učinjenju krivičnih djela.
Tužilaštvo u toku postupka planira saslušati više vještaka i svjedoka, te izvesti nekoliko desetina materijalnih dokaza.
Nakon održanog ročišta za produženje pritvora, u narednom periodu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivici pred Kantonalnim sudom u Bihaću.
Zagrebačka policija potvrdila nam je kako je imala dojavu o incidentu u 16.10 sati te kako za sada utvrđuju sve navode te dojave.
SVE SLUŽBE NA TERENU
U Zagrebu je trenutno u tijeku velika potraga uz Savu. Na terenu je i interventna policija.
Zasad su dignuti vatrogasci, civilna zaštita i HGSS. Kako neslužbeno doznajemo, više ekipa hitnih službi juri gradom i poslane su na razne lokacije diljem toka rijeke Save u Zagrebu. Aktivirane su ekipe s čamcima i dronovima s termovizijom s obzirom na to da su jako niske temperature, a na dijelovima pada i snijeg.
Zagrebačka policija potvrdila nam je kako je imala dojavu o incidentu u 16.10 sati te kako za sada utvrđuju sve navode te dojave. O čemu se točno radi, koga traže i što je dojavljeno nisu željeli komentirati dok ne utvrde činjenice.
MENADŽERICA Tea Franić (44), HDZ-ovka iz stožera Dragana Primorca koja se u posljednje vrijeme našla u središtu pozornosti zbog kontroverznih istupa i pravnih problema, suočena je s obaveznim odlaskom u zatvor nakon što joj je opozvana uvjetna kazna zbog neispunjavanja obveza psihijatrijskog liječenja.
Kako doznaje Jutarnji list, Policija je stigla pred njezina vrata kako bi provela nalog za uhićenje, no Franić je odbila otvoriti vrata stana. Policijska intervencija nije prošla neprimijećeno — dvojica policajaca, jedan u civilu i jedan u odori, strpljivo su čekala pred vratima, a susjedi su s velikim zanimanjem pratili situaciju.
Zaključala se u stan
Prema neslužbenim informacijama, Franić je ostala uporna unatoč policijskom kucanju, a večer prije naručila je dostavu hrane. Stanari zgrade komentirali su događaj, ističući kako razumiju situaciju. “Policija samo radi svoj posao”, kazao je jedan susjed, dodavši da je primijetio crni Mercedes menadžerice parkiran u garaži te naglasio kako je Franić uvijek bila prepoznatljiva po svom specifičnom ponašanju.
“Ne znam što da kažem o gospođi osim da je specifična persona”, rekao je jedan od susjeda.
Franić je prethodno dva puta tražila odgodu izvršenja zatvorske kazne, jednom zbog poslovnih obaveza, a drugi put zbog obrazovanja, no njezini zahtjevi nisu prihvaćeni. Sudac je odbio molbe, čime je iscrpila sve pravne mogućnosti izbjegavanja kazne.
Podsjetimo, Franić je ranije osuđena zbog prijetnji poduzetniku Nikici Jelaviću, a trenutačno se protiv nje vode još dva sudska postupka.
VJEROJATNI sljedeći njemački kancelar, predsjednik konzervativnog CDU-a Friedrich Merz, tvrdi da ima plan za spas posrnule njemačke industrije.
Njemačka ekonomska politika bila je “gotovo isključivo usmjerena prema zaštiti klime” tijekom vladavine kancelara Olafa Scholza, nedavno je rekao Merz tijekom predizbornog govora u zapadnom industrijskom gradu Bochumu. “Želim jasno reći ono što mislim: hoćemo i moramo to promijeniti.”
Scholz i Zeleni obećali ukinuti ugljen do 2030.
Njemačka ljevičarska koalicijska vlada, koja je pala u studenom zbog stalnih raskola oko potrošnje i ekonomskih reformi, obvezala se na, u idealnom slučaju, postupno ukidanje ugljena do 2030., osam godina prije službenog datuma. Kako bi ispunila taj cilj, koalicija – koja je uključivala Scholzovu Socijaldemokratsku stranku i Zelene – masovno je zagovarala obnovljive izvore energije te subvencionirala “zelene” energetske tvrtke kako bi im pomogla u postizanju klimatske neutralnosti.
Kao rezultat toga, Njemačka je industrijski lider Europske unije u proizvodnji zelene infrastrukture, s najviše pogona za proizvodnju solarne i vjetrotehnike. Ima druge po veličini pogone za proizvodnju dizalica topline, iza Italije.
Merz je, međutim, nagovijestio da će radikalno promijeniti kurs. Takva promjena kursa značila bi dramatičan odmak od dosadašnjeg smjera Njemačke, koja je zbog utjecaja Zelenih, između ostalog, ugasila nuklearne elektrane i tako uvelike povećala svoju ovisnost o ruskom plinu.
“Nismo spremni ugroziti njemačku industriju”
“Posljednjih godina dovoljno smo se često dogovarali o tome koji ćemo energetski resurs postupno ukinuti”, rekao je tijekom svog govora, spominjući i ugljen i nuklearnu energiju. “Ali sve dok nemamo zamjenu, ne dolazi u obzir rastvaranje onoga što imamo. Ako to nastavimo činiti, masovno ćemo ugroziti Njemačku kao industrijsku silu, a mi to nismo spremni učiniti.”
Merz i njegov konzervativni savez prema anketama imaju potporu od 31 posto, što ih stavlja u najbolju poziciju za vođenje sljedeće koalicijske vlade Njemačke nakon izbora u zemlji 23. veljače. Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je druga s potporom od 21 posto.
Problem za Merza je taj što će, s obzirom na snagu AfD-a, njegovi konzervativci gotovo sigurno morati vladati sa SPD-om ili Zelenima, strankama koje su gurale politike protiv koje se on protivi. Merz je odbacio mogućnost koalicije s AfD-om.
Skepsa prema “zelenom čeliku”
Tijekom svog posjeta Bochumu, Merz je također izrazio skepticizam prema usredotočenosti prethodne vlade na “zeleni čelik”, čeličane koju pokreće vodik dobiven iz obnovljive energije, rekavši u panel raspravi da “ne vjeruje da će brz prelazak na čeličane na vodik biti uspješan.”
ThyssenKrupp, nekadašnji nacionalni prvak u proizvodnji čelika, primio je oko 2 milijarde eura državnih subvencija 2023. kako bi ubrzao svoju transformaciju od proizvodnje koja emitira CO2 zamjenom čeličnih peći na ugljen novima na vodik.
U Bochumu je Merz rekao da je bolja ideja hvatanje ugljika kako bi ublažile emisije koje proizvode čeličane, umjesto da ih potpuno izbjegne pomoću vodika.
Merzova najveća briga oko vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora je – cijena. No stručnjaci upozoravaju da hvatanje ugljika, tehnologija koja troši puno struje električne energije, također ima visoku cijenu i još nije dostupna u opsegu potrebnom za dekarbonizaciju sektora čelika.
Zeleni i SPD se protive
Robert Habeck, kancelarski kandidat Zelenih, usprotivio se Merzovim komentarima o čeličanama na vodik. “Nitko ne bi trebao vjerovati da čelik proizveden iz električne energije i energije ugljena još uvijek ima šanse na svjetskom tržištu”, rekao je Habeck novinarima u utorak.
Čelnici SPD-a također su kritizirali Merza.
“Svatko tko sada želi uzvratiti poziv uništit će investicije vrijedne milijarde eura i desetke tisuća radnih mjesta”, izjavila je za njemačku novinu Stern Anke Rehlinger, premijerka jugozapadne pokrajine Saarland, u kojoj je industrija čelika ključni sektor.
Njemačka industrija u ozbiljnoj krizi
Podsjetimo, njemačka industrija suočava se s ozbiljnom krizom posljednjih mjeseci, što se očituje u porastu broja stečajeva i masovnim otpuštanjima radnika. Prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, broj stečajnih postupaka u 2024. porastao je za 16.8% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih deset godina. Posebno su pogođeni sektori prometa, skladištenja, građevinarstva i ugostiteljstva.
Velike njemačke kompanije najavljuju značajna smanjenja radne snage. Primjerice, proizvođač autodijelova Schaeffler planira ukinuti 4700 radnih mjesta, od čega 2800 u Njemačkoj, zbog slabe potražnje u automobilskoj industriji. Slično tome, Continental namjerava do 2028. smanjiti broj zaposlenih za 7150, s više od trećine otpuštanja predviđenih u Njemačkoj.
Nije problem samo u autoindustriji
Automobilski div Volkswagen suočava se s padom potražnje, što je dovelo do viškova od preko 500.000 neprodanih vozila. Kao odgovor, kompanija razmatra zatvaranje najmanje tri pogona i ukidanje desetaka tisuća radnih mjesta u Njemačkoj. Ovi potezi izazivaju zabrinutost među zaposlenicima i sindikatima, koji strahuju za budućnost radnih mjesta i regionalnu ekonomiju.
Osim automobilske industrije, i drugi sektori bilježe negativne trendove. Prema istraživanju instituta ifo, sve manje njemačkih kompanija planira zapošljavati, dok sve više njih razmatra otpuštanja. Posebno su pogođene industrije metala, proizvođači automobila i njihovi dobavljači, kao i trgovački sektor. Ovi pokazatelji upućuju na daljnje pogoršanje gospodarske situacije u zemlji.
ARHITEKT Greg Chase na društvenim je mrežama objavio fotografiju kuće koju je projektirao, a koja je preživjela požare u Los Angelesu. Kuće u susjedstvu su izgorjele, no ova je ostala stajati. Objasnio je zašto.
Što je sve pomoglo?
“Ovdje su pomogli neki naši dizajnerski odabiri. Ali smo imali i sreće”, napisao je uz fotografiju kuće. U komentarima je otkrio da je kuća nakon požara potpuno očuvana te da se u njoj može živjeti. “Bio sam već unutra, može se živjeti u njoj”, dodao je.
No words really – just a horror show. Some of the design choices we made here helped. But we were also very lucky. pic.twitter.com/kpqfiRj49M
“Pomoglo vam je to što uz kuću nema vegetacije”, poručio je jedan korisnik X-a, a Chase se složio te dodao da nije odmoglo ni to što je jedna kuća uz ovu srušena dva tjedna ranije.
Pojasnio je i da kuća ima krov otporan na vatru, zidne ploče otporne na vatru, nije bilo ventilacijskih otvora ni streha na krovu, a prozori su izrađeni od kaljenog stakla. Tvrdi da je pomoglo i to što je kuća ograđena betonskim zidom. “Trebat će samo zamijeniti par staklenih ploča i to je to”, kaže.
“I plinomjer je bio zaštićen. Ništa tu nije sreća, nego pametna gradnja”, tvrdili su drugi.
Susjedov automobil uz kuću potpuno izgorio
Mnoge je šokiralo što je susjedov automobil izgorio, a kuća ostala neokrznuta. “Susjed je netom prije požara pomaknuo svoj auto na prilaz. To bi mogao biti razlog i zašto mu je kuća izgorjela”, smatra.
Obitelj se u tu kuću uselila prije 6 mjeseci.
Malibu
Sličan prizor i u Malibuu, gdje je uz autocestu Pacific Coast izgorio čitav niz kuća. No, među njima, jedna je ostala stajati. Ta skoro netaknuta vila u Malibuu vrijedna 9 milijuna dolara pripada Davidu Steineru, umirovljenom magnatu gospodarenja otpadom iz Teksasa i oženjenom ocu troje djece.
Nije slučajnost
Dok su kuće oko nje spaljene do temelja, luksuzna trokatnica ostala je prkosno stajati. Tajkun tvrdi da to nije slučajnost, a ni sreća. Naime, kuća je dizajnirana tako da izdrži potrese te ima ultra-čvrstu konstrukciju, uključujući kamene zidove i zidove od smjese gipsa, vapna i zemlje, vatrootporni krov i stupove zabijene 15 metara u stijenu ispod kako bi izdržala velike valove, pošto se nalazi odmah uz ocean.
U noći sa 13. na 14. januara Čaršijska džamija u Prijedoru ponovno je bila meta vandalskog napada, potvrđeno je iz Islamske zajednice. Ovaj incident dolazi nešto više od mjesec dana nakon što je isti objekat bio napadnut, a tom prilikom nastradao je i imam Omer ef. Redžić.
Ovaj čin je ponovo izazvao zabrinutost među povratnicima, koji se već decenijama poslije rata suočavaju sa osjećajem nesigurnosti i neadekvatnom reakcijom nadležnih institucija.
Povjereništvo Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina-Prijedor održalo je hitnu sjednicu te oštro osudilo napad i pozvalo nadležne institucije entiteta Republika Srpska, posebno Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, da što prije rasvijetle ovaj slučaj.
– Očekujemo od MUP-a RS da uloži sve napore kako bi se ovaj slučaj, kao i prethodni napadi na Islamsku zajednicu i njene uposlenike, u potpunosti rasvijetlio. Oštre sankcije prema počiniocima su nužne kako bi se spriječilo dalje ponavljanje ovakvih vandalskih činova. – izjavio je Feni Edin Šupuković, predsjednik Povjereništva.
Upozorio je na kako ovakvi napadi povratnicima šalju poruke nesigurnosti i straha.
– Ovakvi incidenti ozbiljno dovode u pitanje sposobnost institucija da zaštite povratnike, koji su jedna od najosjetljivijih kategorija građana u Bosni i Hercegovini – dodao je Šupuković.
U svjetlu posljednjih događaja, Povjereništvo Regionalnog odbora SDA Bosanska Krajina-Prijedor poziva gradonačelnika Prijedora, Slobodana Javora, te Forum za bezbjednost grada da jasno i nedvosmisleno osude ove napade.
– Njihova javna reakcija je ključna za slanje poruke povratnicima da nisu sami i da je sigurnost svih građana prioritet – zaključeno je na sjednici Povjereništva.
