Na poziv članova Udruženja RVI paraplegičara USK su Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona i Samir Jašaragić, ministar za pitanja boraca i RVI u Vladi USK, u prostorijama Udruženja, prisustvovali dodjeli antidekubitus madraca za članove udruženja.
Alaga Pašić, predsjednik Udruženja RVI paraplegičara zahvalio se premijeru Ružniću i ministru Jašaragiću koji su pokazali razumijevanje za potrebe ove populacije za kvalitetnim ortopedskim pomagalima.
Nakon što je Vlada USK na prijedlog Ministarstva privrede dala saglasnost na konačnu rang listu korisnika sredstava nakon provedenog Javnog poziva po Odluci o kriterijima i postupku dodjele sredstava odobrenih u Budžetu Unsko sanskog kantona za 2021. godinu putem Ministarstva privrede iz programa za podršku udruženjima i komorama, jučer je ministrica privrede Samra Mehić potpisala ugovore sa korisnicima sredstava.
Delegacija Gradske organizacije SDA Bihać posjetila je upravu javnog preduzeća Aerodrom Bihać te na licu mjesta informirala se o dinamici radova na realizaciji ovog najvećeg kapitalnog projekta na području Grada Bihaća.
Nakon što je Vlada Federacije BiH izdvojila 25 miliona KM uz prethodno doznačenih preko 10 miliona KM, što će obuhvatiti izgradnju prve faze, menadžment ovog preduzeća osigurao je pet miliona KM kako bi se nastavila započeta eksproprijacija zemljišta, a što je prije svega omogućeno odlukom Vlade Federacije BiH na nedavnom zasijedanju. Vlasnici zemljišnih parcela njih 174, na lokaciji izgradnje aerodroma, u narednom periodu mogu očekivati poziv za sastanak radi konkretnih dogovora u skladu sa važećim procedurama. O ovim ali i drugim aktivnostima delegaciju GO SDA Bihać upoznao je direktor JP Aerodrom Bihać, Anel Hadžić.
Predsjednik GO SDA Bihać, dr.Emir Šabić izrazio je zadovoljstvo što se napokon došlo do momenta kada će i naši sugrađani iz mjesnih zajednica Golubić, Sokolac i Privilica, između ostalog, direktno osjetiti pogodnosti od ovog projekta sa jedne strane, dok će sa druge strane indirektno i privredna aktivnost na području Bihaća također polučiti određene pozitivne efekte u prometu dobara i usluga.
Prilikom obilaska lokacije, Edin Felić, predsjednik Kluba vjećnika SDA izrazio je zadovoljstvo urađenim i obećao podršku vijećnika SDA u gradskom vijeću i u narednom periodu te istakao da je to njihova obaveza kao i inicijatora pokretanja ovog kapitalnog projekta.
Hamdija Abdić, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH istakao je da je izgradnja aerodroma u Bihaću jedan od značajnijih projekata za Federaciju BiH ali i za cijelu BiH. Ovom prilikom je izrazio zadovoljstvo urađenim u protekla dva mjeseca i aktivnostima JP Aerodrom Bihać te također najavio još intenzivniji rad federalnih zastupnika SDA s područja USK-a u narednom periodu na realizaciji započetih ali i planiranih projekata kao što je ovaj, a koji će imati snažan utjecaj na turistički, privredni i svaki drugi razvoj ovog dijela BiH.
U praznične dane u Krajini, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini, naši sugrađani se vraćaju iz inozemstva u svoju državu svojim kućama, ali isto tako i svojim najbližima gdje se ustvari najbolje osjećaju i najbolje odmore. To su dani kada se veseli, obilazi porodica i prijatelji, organizaraju se razni susreti ili, kako to neki znaju reći, pune se baterije za nove radne i životne pobjede.
Tako je jučer u Cazinu organiziran sportski susret prijatelja jednom nogometnom utakmicom na kojoj su se susreli naši ljudi, koji su svojim duhom i životom još uvijek ovdje, iako žive i rade izvan naše jedine Bosne i Hercegovine.
Radi se o veterenima, koji su imali namjeru da se odigra nogometna utakmica između ekipa Vinarija Zadro (domaćina) i gostiju koji bi nosili naziv “Dijaspora BiH”, ali s obzirom da su iz organizacije smatrali da su prvi i drugi domaćini osigurali su žute i plave majice sa nazivom “Svi smo mi BiH – Lana Pudar” u znak podrške našoj šampionki, ambasadorici, prvakinji i neponovljivoj Lani Pudar.
Na jučer održanoj 18. sjednici Gradskog vijeća Bihać sa 18 glasova usvojen je Nacrt Budžeta Grada Bihaća za 2022. godinu u iznosu od 30.969.172 KM.
Uz Nacrt je usvojen i zaključak kojim se obavezuje gradonačelnik i gradske službe da se od strane Gradske uprave Bihaća prema višim nivoima vlasti apliciraju i kandidiraju prvenstveno projekti visokog nivoa pripremljenosti, odnosno projekti čija realizacija je planirana programima JU Zavod za prostorno uređenje Bihać usvojenim od strane Gradskog vijeća, te za koje postoji pripremljena projektna dokumentacija.
Vijećnici su također usvojili i Odluku kojom se utvrđuje se privremeno finansiranje Grada Bihaća za period 01.01.-31.01.2022. godine, do donošenja Budžeta Grada Bihaća za 2022. godinu. Privremeno finansiranje Grada Bihaća za period 01.01.-31.01.2022. godine utvrđeno je u iznosu od 1.201.124 KM.
U sali Medžlisa Islamske zajednice Bihać održan je poludnevni seminar za mlade na temu „Pripreme za brak“ u organizaciji Savjetovališta za brak i porodicu u saradnji sa Mrežom mladih istoimenog medžlisa.
Haris-ef. Dedić, koordinator Mreže mladih, u uvodnom dijelu se zahvalio mladima na dolasku i istakao važnost ove teme i potrebe za saradnjom ova dva odjela pri Medžlisu Islamske zajednice Bihać.
Zineta Horozović, koordinatorica Odjela za brak i porodicu i voditeljica Savjetovališta za brak i porodicu Medžlisa Bihać, također se zahvalila prisutnima i upoznala ih sa radom Savjetovališta, predstavila tim, program i pojedine usluge te sve mogućnosti koje kao mladi imaju za planiranje braka i u vlastitom radu i oblikovanju formiranih obrazaca u porodici porijekla.
„Izbor bračnog druga i ašikovanje“ tema je predavanja koju je prezentirala mr. Šuhra Terzić, koordinatorica Odjela za brak i porodicu Muftijstva bihaćkog i savjetnica teolog pri Savjetovalištu za brak i porodicu. Ona je ovom prilikom napravila paralelu između nekadašnjeg tzv. ašikovanja i današnjeg upoznavanja i veze momka i djevojke, te navela njihove dobre i loše strane. O izboru bračnog druga referirala se na ajete i hadise o ovoj temi i izvukla osnovne smjernice za jednu od najvažnijih životnih opredjeljenja.
Mladi su aktivno učestvovali u radionici na temu „Asertivna komunikacija kao temelj kvalitetnog bračnog života“ koju je vodila mr. Nejra Nesimović, savjetnica psiholog i psihoterapeut pri Savjetovalištu za brak i porodicu. Objasnila je tri vrste komunikacije te aktivirala prisutne radom u grupama na ovu važnu temu sa ciljem osvještavanja pravilnog načina komunikacije među supružnicima kao osnovnim alatom za kvalitetan brak.
„Planiranje braka: Zajedništvo i individualizam“ bila je tema zadnje radionice ovog seminara koju je vodila Zineta Horozović.
– Uz stalni lični rast i razvoj, pronalaženje vlastite životne misije, planiranje kratkoročne i dugoročne budućnosti te aktivnim radom već prije braka privlačimo osobu sličnih afiniteta što olakšava dalje procese. Radionica sa pogledom iz budućnosti otkrila je osnovne duhovne alate koje nam vjera u startu pruža kako razvod braka ne bi bio moguća opcija za rješenje problema koji nastupe u braku. Atmosfera u sali je bila posebna, topla, pozitivna i sa puno humora. Mladi su uživali u svakom trenutku i aktivno uzimali učešće u svim temama koje su po njihovim reakcijama potrebne mladima danas – istakla je voditeljica.
U 2022. godini planiran je niz seminara u organizaciji Savjetovališta za brak i porodicu sa nekoliko prioritetnih ciljnih grupa na temama koje su od važnosti za duhovno i mentalno zdravlje pojedinca i zajednice.
Dok su u predmetu Diploma istražitelji imali jedan dokumentovani slučaj u rukama, Tužilaštvo za slučaj Pero ima više od 60 priznanja.
Kantonalni sud u Bihaću ukinuo je prvostepenu presudu protiv osumnjičenih za trgovinu školskim diplomama koje se vezuju za istraživački rad portala Žurnal iz 2018, kada je novinarka Azra Omerović dokumentovala kupovinu diplome od Senada Pehlivana. Diploma je izdana u školi Multilingua osnivača Šemsudina Habibovića, dok je osumnjičena bila i Nejra Šabić, direktorica iste škole u Sanskom Mostu.
U krivičnom predmetu poznatom pod nazivom Diploma Općinski sud u Sanskom Mostu je u junu ove godine prvostepenom presudom osudio Senada Pehlivana na kaznu zatvora od 14 mjeseci, Šemsudin Habibović je osuđen na dvadeset mjeseci zatvora, dok je Nejra Šabić osuđena uslovno na zatvorsku kaznu od osam mjeseci, s rokom provjere od tri godine.
DA JE PERO JEDINO….
Kantonalni sud je uvažio žalbu odbrane i naložio ponovno suđenje pred Općinskim sudom u Sanskom Mostu. Odluka je obrazložena procesnim povredama koje su načinjene tokom suđenja i izricanja prvostepene presude.
Istovremeno, u Krajini se vodi istraga pod nazivom Pero o još većem predmetu trgovinom diplomama, koja se odnosi na rad škole Vita plus u Cazinu. Radi se o dva različita predmeta, međutim, još se iščekuje podizanje optužnice za ovaj drugi predmet gdje istraga traje već nekoliko godina.
– Da je to jedini predmet na kojem radimo, mi bismo ga već priveli kraju. Ali ide u dobrom pravcu, saslušali smo veliki broj ljudi koji su kupili diplome i oni su to potvrdili, u više od 60 slučajeva, kazao nam je Adnan Tulić, zamjenik glavne kantonalne tužiteljice u Bihaću.
Nezvanično, protiv visoke međunarodne škole Vita plus bit će podignuta optužnica zbog trgovanja fakultetskim diplomama, dok će zbog obimnosti predmeta istraga biti nastavljena kod trgovine srednjoškolskim diplomama.
– Trenutno je taj predmet u fazi vještačenja radi utvrđivanja pranja novca, jer su ti ljudi plaćali prilične iznose za te diplome, kazao nam je Tulić.
FINANSIJSKA VJEŠTAČENJA
Njegov kolega koji je vodio predmet Diploma Senad Ljubijankić napustio je Tužilaštvo jer je imenovan za sudiju, što u Tužilaštvu smatraju ogromnim dobitkom. Ipak, predmet Diploma Tužilaštvo USK-a morat će nastaviti novim snagama.
– Presuda jeste ukinuta i vraćena Sudu u Sanskom Mostu, ali ne zbog nezakonitih dokaza. Zapravo je Sud tražio iscrpnije obrazloženje. Mi vjerujemo da će biti potvrđena presuda u tom predmetu. Kada će on početi, mi ne znamo, ali ne vjerujemo da će biti zakazan u ovoj godini. U svakom slučaju, suđenje će ići mnogo brže jer se prihvataju svi ranije izvedeni dokazi, kazao nam je Tulić.
Poznajući rad Tužilaštva USK-a i Adnana Tulića, koji vodi predmet Pero, može se očekivati da će biti mnogo fokusirani na finansijski aspekt ovog krivičnog djela, koje potkopava temelje svake države.
Prema navodima iz optužnice u predmetu Diploma, novinarka Azra Omerović ju je stekla za 17 dana, a morala je da je plati 2.500 KM. Iako to još zvanično nije potvrđeno, pretpostavlja se da je i u drugom krivičnom predmetu bila otprilike ista cijena diploma.
Finansijsko vještačenje i istraga o pranju novca koja se trenutno vrši tek će da utvrdi razmjere ovog nelegalnog posla. Međutim, kako ni u manjem predmetu iz Sanskog Mosta nije odmah potvrđena prvostepena optužnica, Tužilaštvo mora temeljito pristupiti ovim predmetima.
Njihov cilj je granica Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, zemljom EU za koju se nadaju da će služiti kao usputna stanica. Ruta je, kažu humanitarni radnici, postala privlačna jer službenici metodično utvrđuju uobičajenije rute kroz Grčku ili Italiju, piše Politico.
Afganistanci su, kako su rekli, već neko vrijeme potaknuti krenuti ka odredištima u Evropi, otkada su Talibani počeli zauzimati njihova mjesta i prije nego što su preuzeli vlast u avgustu.
Ali je jedan od Afganistanaca. U pokretu je četiri mjeseca otkako je napustio svoj dom u Lowgaru, u blizini Kabula. Sada, konačno blizu hrvatske granice, priprema se za svoj prvi pokušaj prelaska u EU s porodicom.
“Kao prozapadnjačka porodica, morali smo otići ili žene moje porodice ne bi imale šanse”, rekao je Ali, koji je dao samo svoje ime zbog straha od odmazde protiv svoje porodice u Afganistanu.
Međutim, radnici za ljudska prava upozoravaju da još nema dovoljno kreveta za privremeni smještaj tražitelja azila. I migranti svjedoče da ih odbijaju – možda ilegalno – na sve nasilniji način.
Nova opasnost humanitarne granične krize
“Postaje još teže ovih dana, koliko god se trudio”, rekao je Ramin, 29-godišnji Afganistanac koji je otišao prošle godine kada su se Talibani zatvorili u njegov rodni grad.
Postoji opasnost, upozoravaju radnici za ljudska prava, nadolazeće humanitarne granične krize – još jedne za kontinent koji se s njima bori godinama.
“Hladno vrijeme je velika opasnost”, rekla je Kathy James iz Medical Volunteers International, lokalne grupe koja pomaže migrantima u Velikoj Kladuši, kod Bihaća, piše Politico.
“Ljudi, uključujući malu djecu, često su ostavljeni, izloženi su i nemaju gdje sigurno spavati. Ova zima neće biti drugačija.”, dodaje ova humanitarka.
Balkanska ruta i „Game“ ponovo u „igri“
U posljednje tri godine Afganistanci su bili najčešći tražitelji azila na bosansko-hrvatskoj granici – mikrokozmos od pola miliona Afganistanaca koji su podnijeli zahtjev za zaštitu unutar EU.
Hiljade Afganistanaca koji su posljednjih godina pokušali ući u Hrvatsku jednostavno su se vratili, deportovani su zbog ilegalnog prelaska granice. Mnogi jednostavno započnu proces iznova, tražeći drugo mjesto uz granicu. To je ples naprijed-nazad, lokalno poznat kao „Game“.
Međutim, nije svaka deportacija nužno legalna. Prema međunarodnom pravu, migranti imaju pravo podnijeti zahtjev za azil, a uskraćivanje tog prava često se naziva “odbijanjem”. Godine 2020. više od 110 migranata svjedočilo je odbijanju prelaska granica EU, a neki su tvrdili da je ponižavajuće postupano ili mučeno 1.656 ljudi. Izvještaje je prikupila Mreža za praćenje nasilja na granicama, nezavisna grupa nevladinih organizacija i udruženja koja prati kršenje ljudskih prava na granicama EU.
Hrvatska vlada priznala je potrebu rješavanja nasilnih odbijanja prelaska granice, obećavajući provedbu novih mjera. No, nekoliko migranata kaže da je ta praksa samo pojačana od sredine avgusta, jer su se zemlje EU počele brinuti zbog masovnog egzodusa iz Afganistana.
Nakon što je Kabul pao, a zapadni saveznici napustili Afganistan ove jeseni, lokalni stručnjaci za migracije počeli su se brinuti da će hrvatsko- bh. granica biti opet cilj migranata.
“Prošle zime svjedočili smo sve većem broju porodica s malom djecom koji prelaze bosansko-hrvatsku granicu”, rekla je Sara Kekus iz Centra za mirovne studije Zagreb.
“Ove godine, imajući u vidu situaciju u Afganistanu i još uvijek nepostojanje sistema evakuacije u EU za sve one koji bježe od talibanskog režima, nema razloga očekivati drugačiju situaciju.“, istakla je.
I dok službeni podaci pokazuju ukupni pad broja migranata koji prelaze Hrvatsku od 2016. — s obzirom na dodatne političke prepreke na svakoj granici na tom putu — balkanska ruta ponovno postaje privlačna: sve se više smatra sigurnijom od prelaza koje vode u Italiju i Grčku .
“Kako srednjomediteranska ruta izgleda sve opasnija u očima migranata, privlačnost prema putu u Evropu kroz istočnu granicu ponovno raste”, rekao je Daniele Bombardi, koordinator za jugoistočnu Evropu Caritasa, dobrotvorne organizacije koja radi s migrantima na Balkanu.
“Nakon zatvaranja nekoliko kampova u Bosni, broj raspoloživih mjesta se smanjio”, rekao je Bombardi. “Organizovaniji, planirani pristup omogućio bi dostojanstvenije upravljanje tim tokovima.”
Bosanskohercegovački zvaničnici u novembru su ponovo otvorili Lipu, novoizgrađeni izbjeglički kamp koji finanansira EU na periferiji Bihaća, samo nekoliko kilometara od granice, navodi Politico.
Objekat je bio zamjena za onaj koji je Međunarodna organizacija za migracije podigla u martu 2020., s ciljem izvlačenja tražitelja azila iz neformalnih naselja u šumama dok je pandemija harala diljem svijeta. No, taj „hitni“ smještaj izgorio je tek nekoliko mjeseci kasnije, neposredno prije nego što je bio predviđena za zatvaranje zbog nedostatka osnovnih usluga.
„Živjeti u krugu“
Ali i Ramin dvoje su ljudi uhvaćenih u ciklusima prelaska granice, u beskrajnom „Game“-u. Devetnaestogodišnji Ali, relativno je pridošlica, dolazi sa svoje tri sestre i majkom.
Boji se da neće uspjeti preći prije nego što nastupi duboka zima, oprezan zbog mogućnosti da će morati kampovati vani nakon što ga odbiju. A kao jedini muškarac koji putuje s četiri žene, Ali je rekao da osjeća poseban teret.
Ramin, s druge strane, pokušava ući u Hrvatsku više od godinu dana.
U protekla dva mjeseca 29-godišnjak je pokušao preći i iz Bihaća i iz Velike Kladuše. Svaki put, rekao je, hrvatska policija mu je zaplijenila telefon i novac prije nego što ga je poslala natrag u Bosnu. Cilj mu je doći do svoje supruge u Francuskoj i na kraju se ponovno povezati s roditeljima u Njemačkoj, koji su evakuisani iz Kabula sa zapadnom nevladinom organizacijom.
Za sada čeka u privremenom prihvatnom centru u Ušivku, kod Sarajeva, glavnog grada BiH. Unatoč nemirnim mjesecima uzaludnih pokušaja da dođe do EU, Ramin izražava optimizam – on je sretniji, rekao je, od onih koji nisu u službenoj ustanovi za migrante.
Ipak, ne predstoji im lagan put. Mnoge su porodice požurile preći dok je ljeto jenjavalo, bojeći se da će granični prelazi postati gušći i da zvaničnici pripremaju nove mjere. Za samce, mogućnost prelaska postaje gotovo nemoguća, reklo je nekoliko migranata.
“Odbacivanja su sve češća i nasilnija”, rekao je Ramin. “Smišljamo nove rute, one ne funkcionišu uvijek, ali možemo razmijeniti informacije s onima koji dolaze u područje nakon nas.”
Poteškoće ipak neće odvratiti Ramina, Alija ili druge. Neuspjeh će samo dovesti do štete, rekao je Bombardi, iz Caritasa.
“Tvrđava Evropa se nikada neće uspjeti potpuno zapečatiti”, dodao je. “Takav pristup je upravo stvorio dodatne patnje koje se mogu savršeno izbjeći.”
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić i zastupnica u Skupštini USK Ilda Alibegović danas su, sa predstavnicima Udruženja penzionera, posjetili JP “Unsko-sanske šume” i razgovarali sa upravom poduzeća.
Zastupnica Alibegović i premijer Ružnić posebno se zalažu za pomoć ovom udruženju koje skrbi o građanima treće životne dobi.
U ovom, konkretnom slučaju podržali su predstavnike penzionera u njihovom zahtjevu da se već sad dogovori prioritet za penzionere Unsko-sanskog kantona pri nabavci ogrjevnog drveta kako bi, u narednoj poslovnoj godini, Unsko-sanske šume pravovremeno isporučile ogrjev dogovoren za potrebe članova Udruženja penzionera.
Ministarstvo obrazovanja USK danas je organiziralo potpisivanje memoranduma na osnovu kojih će finansirati projekte za mlade i one koji se tiču obrazovanja odraslih…
Namjera Ministarstva je zadržati mlade ljude i pomoći da, oni koji to žele, prekvalifikacijom pronađu posao na tržištu rada. Sredstva Ministarstva su dobila ministarstva, lokalne zajednice, komore, organizacije, udruženja i strukovne škole. Ulaganjem u obrazovanje, koje je i stub svakog društva, odnosno u projekte najbolji je način da se mladim ljudima pruži perspektiva u njihovoj zemlji, tj. da se prema potrebama tržišta prekvalifikuju i na koncu dobiju zaposlenje, istaknuto je.
