Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo USK-a u protekla 24 sata testirano je ukupno 257 uzoraka, od čega je potvrđeno 30 pozitivnih na koronavirus.
U protekla 24 sata u gore navedenom broju novozaraženih, sa područja Bihaća je 13 osoba, Bužima šest, Cazina četiri, Ključa i Bosanske Krupe po tri, te jedna sa područja Velike Kladuše. Kada su u pitanju dva smrna ishoda u proteklom mjerenom periodu od posljedica oboljenja Covid-19, radi se o jednoj ženskoj osobi sa područja Cazina i jednoj muškoj osobi sa područja Bosanske Krupe.
Na Infektivnom odjelu Kantonalne bolnice hospitalizirana su 48 pacijenata, od toga je 12 pacijenata na intenzivnoj njezi.
U protekla mjerenom periodu izliječeno je 37 osoba (36 sa područja našeg kantonu i jedna osoba iz populacije migranata i izbjeglica).
Američki kutak i Centar za održivi razvoj „COR“ Bihać organizovali su četverodnevnu edukaciju na aktuelnu temu medijske pismenosti.
Dostignuti nivo medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajući, rečeno je na završetku četverodnevne edukacije koja je upriličena u Američkom kutku, a koju je vodio Adis Nadarević, novinar i kolumnista. Kroz radionicu učesnicima je predočio trenutno stanje, te razmotrio razvojne potencijale u skladu sa definicijama i parametrima razvoja ove oblasti na nivou Evropske Unije, gdje se, kako potvrđuje sistem dobre prakse, medijska pismenost zagovara kao jedan od osnovnih mehanizama aktivnog građanskog sudjelovanja u društvenim procesima.
Mediji su veoma važni i ne samo u oblasti informisanja građana. Ne bi se trebali neodgovorno koristiti za širenje neistinitih sadržaja, govora mržnje ili za zloupotrebu ličnih podataka i korištenje autorskih djela bez dozvole. Kako bi se što bolje snašli u trenutnom stanju medija, potrebno je da građani imaju znanje i vještine, da poznaju tehnike provjere vjerodostojnosti izvora.
Neophodno je da nauče tražiti, vrednovati, koristiti, kreirati i plasirati informacije, a radi ostvarenja ličnih, društvenih i profesionalnih ciljeva, rečeno je uz ostalo na ovoj radionici.
Medijska pismenost, kako je naglašeno, povezana je sa osnovnim ljudskim pravima kao što su sloboda izražavanja i sloboda govora, te promoviše ljudska prava i podstiče građane na veću društvenu participaciju. Iza svega ovog leži nada da će se otvoriti opširnija rasprava o značaju medijske pismenosti za razvoj medija i društva.
Također se nadaju da će podstaknuti akademsku zajednicu, kreatore obrazovnih, ali i medijskih politika, te medijsku zajednicu, na veći angažman u razvoju medijske pismenosti.
Muzej Unsko-sanskog kantona (USK) pod tim imenom egzistira od 1996. godine, a objedinjuje mnogo ranije osnovane Regionalni muzej Pounja i Muzej “Prvog zasjedanja AVNOJ-a”. Ova ustanova je zapravo današnji čuvar i baštinik skoro 70 godina kulturno-historijske i muzejske tradicije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
“Regionalni muzej Pounja Bihać osnovan je 1953. godine kako bi se istraživalo, čuvalo i prezentiralo bogato kulturno-historijsko nasljeđe tog kraja. Muzej je djelovao na području sedam općina Bosanske krajine – Bihaća, Bosanskoga Grahova, Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca, Cazina, Titovog Drvara i Velike Kladuše. Današnja Javna ustanova Muzej Unsko-sanskog kantona u Bihaću predstavlja nastavak respektabilne muzeološke djelatnosti u kontinuiranom trajanju više od pola stoljeća – kazao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora Muzeja Unsko-sanskog kantona Dino Dupanović.
On navodi da u okviru JU Muzeja USK djeluje više stalnih muzejskih postavki – Stalna muzejska postavka Prvog zasjedanja AVNOJ-a, Spomen soba Osme krajiške NOU brigade, Stalna muzejska postavka Vrhovni štab NOV i POJ u vrijeme Bihaćke republike i najznačajniji objekat koji je ostao od srednjovjekovnog Bihaća Kapetanova kula u okviru koje se nalazi pet stalnih muzejskih postavki.
Naglasio je kako je u toku dugogodišnjeg rada Muzeja formirano više odjeljenja: historijsko odjeljenje, arheološko, etnološko, umjetničko i dokumentarističko odjeljenje. U posljednjih nekoliko godina napravljeni su i značajni infrastrukturni pomaci, dok je za naredni period najavljen i skorašnji projekat renoviranja i adaptacije Izložbenog salona Muzeja USK.
– Uspjeli smo dobiti određena sredstva i završiti nekoliko izuzetno značajnih projekata, među kojima su stalne muzejske postavke Osme krajiške NOU brigade i Vrhovnog štaba NOV i POJ u vrijeme Bihaćke republike. Na ljeto smo opremili i otvorili Kapetanovu kulu, odnosno postavili smo pet stalnih muzejskih postavki. Riječ je o postavkama – Duhovna i materijalna kultura Japoda Pounja, Stari gradovi Unsko-sanskog kantona, Ključ Bosne je Bihać, zatim Kapetanova divanhana i Stari gradovi Unsko-sanskog kantona u djelima likovnih umjetnika. Ubrzo bismo trebali sve pripremiti i kroz maksimalno dva mjeseca završiti renoviranje našeg izložbenog salona – dodao je Dupanović.
Muzej USK u naredne dvije godine podsjetit će i obilježiti godišnjice nekoliko vrlo važnih historijskih događaja za građane ovog dijela BiH, ali i cijele države.
– Već smo krenuli s pripremama za obilježavanje 80. godišnjice Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću. To stvarno moramo obilježiti posebnom privremenom muzejskom postavkom, kao i pratećim sadržajima, među kojima bi trebao biti i reprint knjige Bihaćka republika. Također, naredne godine obilježavamo i 30 godina od organiziranja otpora i osnivanja Petog korpusa Armije RBiH, pa ćemo se vjerovatno poslužiti i Ratnom zbirkom Petog korpusa koju posjedujemo. Nakon toga, 2023. godine obilježit ćemo 70. godišnjicu postojanja Muzeja i muzejskog rada na ovim prostorima. Radi se o obimnom poslu, tako da smo već krenuli s radom – riječi su v.d. direktora Muzeja USK Dupanovića.
Ponovljeno je i kako je pandemija koronavirusa uslovila značajno manji broj posjeta muzejskim postavkama, naročito kada su u pitanju posjetioci iz regiona. To se donekle normaliziralo u posljednjim mjesecima, međutim ono što posebno raduje je podatak da su sada sve češći gosti Muzeja mladi građani kantona i Bosne i Hercegovine.
Udruženje za oblasti voda i zaštitu okoliša ‘AQUASAN’ zagovara hitnu izradu i usvajanje strategije upravljanja muljem s postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda…
Ovaj problem mora se rješavati na nivou cijele države jer jedinice lokalne samouprave koje već imaju prečistače nemaju resurse da riješe i zbrinjavanje mulja kao krajnjeg produkta. Da on može biti itekako koristan pokazuju primjeri iz evropskh zemalja u kojima se koristi za poljoprivredu ili kao izvor enregije. Da to nije nemoguće postići i u našoj zemlji prezentirano je na nedavno održanoj konferenciji u Bosanskoj Krupi…
Proces u kojem se komunalni, ili druga vrsta otpada zbrinjava na deponijama ili spaljuje, polako postaje prošlost. Da bi BiH mogla primjenjivati nove tehnologije umjesto dosadašnjeg načina, u kojem se otpad ostavlja u prirodi, istaknuto je nedavno na konferenciji u Bosanskoj Krupi. Rješenje je jednostavno a i dostupno s obzirom da se može finasirati iz evropskih fondova.
Kako je rečeno na ovom stručnom skupu, Evropska komisija ne prihvata više deponije niti spalionice otpada, već preferira rješenja koja omogućuju uplinjavanje a samim tim im korist od otpada.
Upravo na bazi tog rješenja, uplinjavanje mulja mogla bi biti jedna od opcija i za prečistač otpadnih voda u Bihaću. Još uvijek nedostatak jasne strategije na nivou države doveo je do tog da ovo pitanje nije do kraja regulirano za razliku od EU u kojoj postoji čitav niz direktiva koja se bave obradom i ponovnom upotrebom mulja.
Prema riječima upućenih u ovu problematiku, otpadni mulj nije i ne mora biti smeće jer postoje tehnička rješenja i primjeri pozitivne prakse. Ono sto mi moramo, kako podsjećaju, jeste napraviti strategiju na bazi analize o kojim količinama i kvaliteti je riječ i onda na osnovu tehničkih procjena vidjeti koje je najbolje rjesenje.
Dok do tog ne dođe ovaj problem je ostavljen vodovodnim poduzećima koja nisu u stanju riješti ga sama, s obzirom da se stvaraju veće količine mulja a stručne analize njegovog sastava su preskupe da bi se radile bez ekonomski isplativog razloga. Iz Aquasan mreže u BiH upravo zato predlažu privremena rješenja dok se ne usvoji potrebna strategija o ovom pitanju na nivou države.
Prema zvaničnim podacima IRC-a, više od 40 miliona ljudi u 43 zemlje gladuje pod teretom teškog siromaštva i drugih neprilika. Ta brojka, kako govore zvanične informacije, nikada ranije nije bila veća. Također više ljudi nego ikad ranije, čak 80 miliona, prisiljeno je napustiti svoj dom zbog rata, nasilja ili ekonomskih problema. Najgora je situacija trenutno je u Afganistanu, Etiopiji i Jemenu a mnogo ne zaostaju ni druge države Afrike i Bliskog istoka…
U potrazi za boljim i sigurnijim životom brojni migranti i izbjeglice zaputili se ka Evropi. Na tom putu, tokom posljednje četiri godine, nalazi se naša država. Tačnije, Unsko – sanski kanton, gradovi Bihać i Velika Kladuša, koji su zbog svoj geografskog položaja, bili mjesta sa najvećim brojem ljudi u pokretu. Mnogi od njih su krenuli dalje, a neki su pak su još uvijek ovdje, zarobljeni između granica.
Uz Međunarodni dan migranata koji se danas obilježava podsjećamo na težak položaj u kojem se nalaze i pomoć koju trebaju. U decembru 2017. godine prvi migranti i izbjeglice su stigli u Unsko – sanski kanton, rutom preko Grčke i Srbije. U Bihać i Veliku Kladušu tada je stiglo tek nekoliko desetina ljudi u pokretu. Broj se povećavao iz dana u dan. U jednom trenutku 2019. i 2020. godine na ovom području je bilo i više od 10.000 migranata. Građani su bili u panici, uskraćeni za život na koji su navikli, vlasti izgubljene između ljudskosti, nadležnosti i zakona.
Slike i vijesti koje su ovdašnji mediji slali u svijet bile su na momente zastrašujuće. Požari, ubistva, pljačke, provale u objekte, život pod najlonima i u blatu u Trnovima, ljeto na Vučjaku i prošla zima na Lipi najteži su momenti migrantskog života ovdje. Tek ove godine država je preuzela odgovornost i počela bolje kontrolirati migracije.
U organizaciji Šahovskog kluba „Cazin“ i Euroinvest Muhić d.o.o, 23.12.2021 godine u Gornjoj Koprivni kod Cazina odigrat će se već tradicionalni šahovski turnir u prostorijama Motela Aladin.
Ono što je bitno napomenuti jeste da turnir ima internacionalni karakter i da sudjeluju igrači iz susjednih država.
Sistem takmičenja: Švicarski sistem, 11 kola, zajednički turnir za šahiste i šahistkinje. Primjenjivat će se Pravila Fide za brzi-blic šah.
Tempo igre: 5 minuta po igraču sa dodatkom 3 sek. po potezu za cijelu partiju.
Broj učesnika na turniru je ograničen na 60, a u slučaju većeg odziva igrača zbog ograničenosti prostora i provodjenja protivpandemijskih mjera, organizator će dati prednost učestvovanja prvo igračima koji su prijavu poslali na vrijeme i igračima sa većim rejtingom.
Prijave za turnir primaju se do 22.12.(srijeda) do 16 sati.
Prijavu možete slati na email: irfankarabegovic1@gmail.com ili SMS porukom na broj:062-649-451 (Irfan Karabegović). Pored imena i prezimena navedite datum rođenja, državu iz koje dolazite i rejting ako ga imate.
Brojni ugostitelji i obrtnici otvorili su vrata svojih kućica, a uz brojne sadržaje u ponudi je i ove godine klizalište za djecu koje će biti otvoreno do kraja januara iduće godine. Već od sutra građani će skoro svaku noć do nove godine uživati u svirkama i koncertima lokalnih, te poznatijih bh. bendova.
A u novogodišnjoj noći Bišćane će zabavljati bh. i regionalna muzička zvijezda Džejla Ramović.
U čemu će još građani Bihaća, ali i gosti moći uživati u narednim prazničnim danima otkrili su na današnjoj konferenciji za medije organizatori Bihaćke zimske priče.
“Mislim da naša nova pjesma, donosi neku vrstu emocije koju svako nosi u sebi. Ovakve se pjesme pišu „same od sebe“. Možda će neko reći da je stil, ovakav ili onakav, ali nisam o tome ni razmišljao, jednostavno smo je snimili za jedan dan. Vokal koji sam otpjevao prvi put, je ostao, i sve je što smo odsvirali bilo kao saliveno u ovoj pjesmi. Na snimanjima za spot je sve išto neuobičajeno glatko, bez ikakvih dosadnih problemčića, koje inače prate snimanje spotova. Interesantno je i to da sam prvu verziju pjesme snimio bez instrumenata, i meni je bila sasvim ok. Ali kad sam pustio raji iz grupe, morao je svako dati i dodati nešto u aranžman, tako da mi se sad ova nova verzija uvukla pod kožu.
U ovakvom vremenu, i prostoru na kojem živimo i sviramo, trenutno nam je ova pjesma nešto najiskrenije što bi mogli ponuditi, kao grupa i ja kao autor. Na snimanju smo koristili moju prvu gitaru, koju sam davno kupio. To je neka polu električna gitara, koja je nekad bila svijetlo smeđa, pa mi je onda stari prelakirao u crvenu boju, po mojoj želji. Nisam je dugo vidio ni svirao. Skupljala je prašinu negdje na tavanu, i eto sad je prvi put u svom dugom životu odsvirala nešto u studiju, i to sami početak ove pjesme. Na spotu je koristi Nero koji je i klavirista, basista, a i izvrsno svira akustičnu gitaru”- kaže Ado Iftić. “Spot za pjesmu smo snimali kod nas u Bosni , u Istri, i u Turskoj kod prijatelja u gradu koji se zove Manavgat.
Nadamo se da će se publici svidjeti nova pjesma grupe Camino Verde i da će poruka koju želimo poslati doći tamo gdje treba. Ovih dana ćemo izbaciti i par spotova za pjesme koje smo nekad svirali na početku karijere, po klubovima tog vremena. Biće tu obrada latino pjesama, romskih, domaćih i stranih, na naš način i sa originalnim aranzmanima, i to nas ovih dana i zaokuplja, kao i promocija naše nove pjesme.”- kaže Nero. Grupa Camino Verde ovom prilikom želi sve najbolje u novoj 2022 godini, da nam budete živi i zdravi i da naredne godine provedete što više vremena sa pravim prijateljima i najmilijima.
Selmiri Eminović je hitno potreban odlazak u Tursku. Selmira čim prije treba na operaciju zbog bubrega, a njen bubreg je otkazao tako da Selmira mora u Tursku radi presađivanja drugog bubrega.
Donatora za bubreg ima, ali financijski ne može otići u Tursku.
Za operaciju joj treba 18 000 EUR i zato molimo dobre, humane ljude da pomognu majki curice od 9 godina da ode da se izliječi.
