Samo nekoliko sati uoči isteka 48-satnog ultimatuma, američki predsjednik Donald Trump iznenada je najavio odgodu vojnih udara na Iran, tvrdeći da su u toku “veoma intenzivni pregovori”.
U telefonskom razgovoru za CNBC, Trump je otišao i korak dalje, poručivši da je u Teheranu već ostvario jedan od svojih ciljeva, “promjenu režima”.
Nakon objave na mreži Truth Social u kojoj je najavio petodnevnu pauzu za vojne napade na iranska energetska postrojenja usljed “vrlo dobrih i produktivnih razgovora”, Trump je u razgovoru sa novinarem CNBC-a Joeom Kernenom izjavio da su SAD “veoma odlučne da postignu dogovor s Iranom”.
Američki predsjednik je insistirao na tome da se trenutni razvoj događaja u Iranu može opisati kao “promjena režima”, ističući: “Ovo je promjena režima jer su to sada potpuno drugačiji ljudi”.
Naglasio je da su razgovori s iranskim vlastima bili izuzetno intenzivni i da se nada postizanju “nečeg veoma suštinskog”.
“Iran očajnički želi postići dogovor, što bi se moglo dogoditi u roku od 5 dana ili prije. Nedavni pregovori s Iranom održani su sinoć”, istakao je.
Ovakav narativ predstavlja drastičan zaokret u odnosu na njegove izjave od prije samo tri dana, kada je u potpuno drugačijem tonu poručio: “Želimo da razgovaramo s njima, ali tamo nema nikoga za razgovor… i to nam se sviđa.”
Teheran oštro demantuje: “Ovo je psihološki rat”
Međutim, dok Trump najavljuje diplomatski proboj, iz Teherana stižu potpuno suprotne informacije. Iranski državni mediji, pozivajući se na neimenovanog “visokog sigurnosnog zvaničnika”, demantovali su navode o bilo kakvim razgovorima.
“Nije bilo nikakvih pregovora niti ih ima. Uz ovakvu vrstu psihološkog rata, niti će se Hormuški moreuz vratiti u prijeratno stanje, niti će biti mira na energetskim tržištima”, izjavio je iranski zvaničnik na Telegramu, odbacujući tvrdnje da su uspostavljeni direktni ili indirektni kontakti između Washingtona i Teherana. Slično su poručili i iz državnih novinskih agencija.
Vijest o potencijalnoj deeskalaciji i pauziranju napada odmah je izazvala reakciju globalnih tržišta. Američki dionički fjučersi su zabilježili rast, dok su cijene nafte naglo pale usljed nade da bi protok kroz Hormuški moreuz mogao biti ponovo uspostavljen.
Podsjetimo, Trumpov ultimatum, koji je isticao u ponedjeljak navečer po vašingtonskom vremenu, uslijedio je nakon što je Iran blokirao ovaj strateški ključni plovni put, kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina. Teheran je, s druge strane, preko predsjednika parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa upozorio da će ključna infrastruktura u Zaljevu biti “nepovratno uništena” ukoliko američke snage napadnu iranske elektrane.
