Entitetske vlasti Republike Srpske zatražile su od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da pokrene postupke protiv više bivših visokih oficira Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), pod sumnjom za ratne zločine u Bosanskoj Posavini. Taj zahtjev izazvao je oštre političke reakcije u Zagrebu, posebno zbog činjenice da dolazi iz kruga vlasti s kojima Hrvatska, a posebno predsjednik Zoran Milanović, njeguje javno bliske odnose.
Prema neslužbenim podacima RTL-a, među imenima koja su dostavljena Tužilaštvu BiH nalaze se bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH Damir Krstičević, generali Mijo Jelić i Stanko Sopta, ali i ranije osuđeni general Tihomir Blaškić. Na listi se navodi i preminuli Mate Laušić, bivši načelnik Uprave vojne policije OSRH, kojeg se, prema tvrdnjama medija, dovodi u vezu s ratnim zločinima u zatvoru Lora.
Tužilaštvo BiH nije željelo potvrditi konkretna imena, ali je za RTL poručeno da “rade na predmetima ratnih zločina iz perioda rata u BiH.”
Optužnice su, prema tvrdnjama više izvora, već ranije dostavljene Hrvatskoj, ali su tek sada dospjele u javnost. Ironija cijele situacije leži u činjenici da je upravo Zoran Milanović prvi javno govorio o njima – i to na obilježavanju Dana Hrvatske vojske, kada je izjavio:
“Nakon 30 godina dolaze nove optužnice koje se temelje na presudi šestorici iz BiH. To je politička zloupotreba… Dosta je.”
Milanovićev nastup dodatno je zakompliciran jer ukazuje na događaje iz 1993. godine, dok izvori koji poznaju sadržaj optužnica tvrde da se one odnose na ofanzive iz oktobra 1992. u okolini Dervente i Bosanskog Broda.
Penzionisani general Ljubo Ćesić Rojs izjavio je:
“Terete najviše zapovjednike Operativne grupe Bosanska Posavina i niže. To su zadnji dani.”
Dodao je da su “četiri optužnice stigle 2. maja” i da ima informacije iz prve ruke.
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić rekao je da nema podatke o imenima, ali je naglasio:
“HV je imao pozitivnu ulogu u BiH, oslobodili su BiH i kome to nije jasno – taj falsificira historiju.”
General Ante Gotovina također je reagovao, istakavši da “nema razloga za zabrinutost” i ocijenio:
“To su političke igre. Hrvatska vojska je svoje zadaće obavila vojnički i po pravilima.”
Iako srpski političari često poriču zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, sada vlasti RS-a traže krivičnu odgovornost zbog ratnih dešavanja u Posavini. Ostaje pitanje – da li je riječ o iskrenom pokušaju pravnog gonjenja ili još jednom političkom manevru u regionalnoj igri moći?
Krvava historija Bosanske Posavine
Bosanska Posavina, naseljena većinom Hrvatima i Bošnjacima, bila je jedno od najkrvavijih ratišta u prvim mjesecima 1992. godine. Taj prostor uz rijeku Savu – s gradovima poput Bosanskog Broda, Dervente i Modriče – bio je strateški koridor za Vojske Republike Srpske i tadašnju JNA.
Hrvatske i bošnjačke snage, uključujući HV, HVO i lokalnu Teritorijalnu odbranu, pokušale su odbraniti ovo područje. Nakon početnog uspjeha, VRS uz podršku iz Srbije – tenkovima, avionima i artiljerijom – preuzima kontrolu u oktobru 1992. godine. Gubitak teritorije izazvao je burne reakcije u Hrvatskoj i ostavio ozbiljne posljedice po civilno stanovništvo.
Godinama kasnije, spekuliše se da je Posavina možda “trgovana” u tajnim dogovorima Zagreba i Beograda, u zamjenu za priznanje BiH i stabilizaciju juga Hrvatske. Iako nikad dokazano, ta priča i dalje izaziva podjele.
Zločini nakon okupacije
Nakon što su srpske snage preuzele Posavinu, započeo je val zločina nad nesrpskim civilima. Hiljade Hrvata i Bošnjaka su protjerane, sela spaljena, a brojni civili zatvoreni u logore kao što su Silos i Poljari u Derventi, gdje su zlostavljanja i ubistva bila svakodnevnica.
Organizacije za ljudska prava i Haški tribunal dokumentovali su te zločine: sistematska mučenja, masovna ubistva, silovanja i prisilna raseljavanja.
U kontekstu ovih historijskih činjenica, današnje optužnice postavljaju mnoga pitanja – ne samo o odgovornosti, već i o političkim motivima koji stoje iza njih.
(crna-hronika.info)
