Kraj godine
Ranije je Vlada FBiH osigurala dva miliona KM. U Upravi JP „Aerodrom Bihać“ sa zadovoljstvom su primili odluku Vlade, čime, kako je rečeno, ovo postaje sve realnija priča. Kako kažu, studija izvodljivosti i idejno rješenje aerodroma Bihać, kao i manji infrastrukturni radovi, trebali bi biti gotovi do kraja godine.
Amerikanac koji je zavolio Bihać: Bosanski govori kao maternji, navija za Zmajeve i godinama se vraća na Unu
2
Tvrdnje o platama u ZZO USK izazvale reakcije: Administracija zarađuje i dvostruko više od pojedinih doktora
3
Bišćanka ostvarila dječiji san: Talentovana Hadžihajdarević zaigrala na Evropskom prvenstvu u dresu Bosne i Hercegovine
– To je preduvjet za početak izvođenja radova. Napravili smo prvi korak i sada valja zasukati rukave i iskoristiti doznačena sredstva – kaže direktor „Aerodroma“ Elvedin Sedić.
On kaže da će glavni projekt biti finansijski, infrastrukturni i kadrovski pokazatelj izgradnje aerodroma, te da se do tada ne može precizirati koliko će tačno koštati i ko će finansirati glavne radove. U Upravi „Aerodroma“ dodaju da razmišljanja idu i u pravcu da projekt bude realiziran u vlastitom aranžmanu, uz pomoć federalnih i kantonalnih vlasti.
Ambiciozni planovi
I dok se “vrti” priča o milionima i planovima o aerodromu u gradu na Uni, mnogi strahuju da je ovo još jedan projekt za “predizbornu i jednokratnu upotrebu”.
Tako se na društvenim mrežama vrti slika “aerodromske zgrade” – oronule kuće bez fasade, koja je još jednom posvjedočila da “slika govori više no hiljadu riječi”, odnosno najbolje opisuje realno stanje, koje nikako ne potvrđuje ambiciozne najave i planove “teške” desetine miliona maraka.
Bišćanima koji mjesecima, a u nekim dijelovima grada, poput Viničke ulice, godinama hodaju po raskopanim ulicama, gdje vlasti nikako da završe radove, priča o aerodromu još je u domenu naučne fantastike.
Niskobudžetne kompanije
Gradnja aerodroma Bihać bi, prema prvim procjenama, trebala stajati oko 26 miliona KM. Trebao bi zadovoljavati potrebe turista i drugih komercijalnih letova, koji bi bili prihvatljivi za niskobudžetne kompanije.
