Centar za promociju civilnog društva je danas priredio stručni forum o državnoj imovini koji je okupio eksperte iz civilnog sektora i državnih institucija, te državne parlamentarce i brojne predstavnike diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, uključujući i OHR. Razlog za održavanje skupa pod nazivom „Vrijeme za dogovor: Državna imovina u BiH“ leži u činjenici da se diskusija o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom vodi isključivo unutar političke arene, bez neophodne transparentnosti i uključenosti građana kojeg zahtijeva savremena demokratija.
Na ovo je ukazala i direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda koja je naglasila da je pitanje državne imovine svedeno na isključivo političku dimenziju, bez vođenja računa o njegovim društenim, ekološkim, razvojnim, ekonomskim, pravnim i drugim dimenzijama. „Činjenica je da se ovo pitanje ne tretira u skladu sa načelima participativne demokratije, što je postalo praksa u našem političkom životu. Činjenica je i da danas na ovom forumu imamo više predstavnika ambasada nego zastupnika i delegata u državnom parlamentu, što dovoljno govori o njihovoj svijesti o važnosti ove teme i dijaloga sa organizacijama civilnog društva“, kaže Daguda.
Šefica Apelacionog odjeljenja Ustavnog suda BiH Mensura Karasalihović i pravobraniteljica BiH Almina Pilav su prisutnima objasnile pravnu pozadinu i dosadašnju dinamiku dešavanja u vezi državne imovine, a naročito je zanimljivo bilo čuti činjenicu da državno pravobranilaštvo trenutno ima preko 2,000 predmeta koji se tiču državne imovine, što je imajući u vidu kapacitete i resurse pravobranilaštva ogroman izazov.
Ti izazovi imaju konkretne implikacije za građane, o čemu su frapantne informacije iznijeli Emina Veljović iz Aarhus centra u BiH, te Mario Ćosić iz neformalne grupe građana iz Mostara. Oni su naveli brojne konkretne primjere zloupotreba ovlaštenja i uzurpacije državne imovine od strane lokalnih vlasti širom BiH.
Na forumu su predstavnici civilnog društva spomenuli i konkretne primjere nezakonitog raspolaganja državnom imovinom, a čule su se i kritike na rad Komisije za državnu imovinu BiH koja ne funkcioniše od 2016. godine. Zastupnici Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović su u tom smislu kao jedno od rješenja spomenuli formiranje stručnog tijela za raspolaganje državnom imovinom koje bi zamijenilo očito nefunkcionalnu i politiziranu Komisiju. Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović je skrenuo pažnju i na zloupotrebe ovlaštenja i nelegalno korištenje državne imovine od strane nižih nivoa vlasti, te napomenuo da ni Koridor Vc ni buduća južna plinska interkonekcija nisu ostvarivi bez adekvatnih rješenja ovog pitanja.
Generalni zaključak stučnog foruma jeste da opći zakonodavni okvir postoji kroz Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je odredio titulara, definirao pojmove državne imovine i napravio mapu puta za uspostavu jedinstvenog registra, te način raspolaganja i eventualne raspodjele među nivoima vlasti. Na kraju, forum je dokazao izrazitu neophodnost dijaloga koji korijen ima u potrebama i stavovima građana i u kojem se sučeljavanju stručna mišljenja i činjenice, a ne bilo čiji partikularni interesi. U takvom dijalogu se može kreirati daleko bolja atmosfera za donošenje konačnih i preciznih rješenja u interesu Bosne i Hercegovine, svih njenih sastavnih dijelova i svih njenih građana i građanki.
