Javna polemika o stanju zdravstva u Unsko-sanskom kantonu, otvorena nakon tematske emisije BiscaniNET-a, dobila je novi nastavak. Nakon što je direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja USK Ermin Goretić komentirao izlaganje gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića o zdravstvu, oglasio se Ibrahim Dizdarić i otvorio niz pitanja upravo o radu Zavoda kojim Goretić rukovodi.

U tematskoj emisiji BiscaniNET-a učestvovali su Mustafa Ružnić (NES), Elvedin Sedić (PoMaK), Asmir Ćufurović (SDA) i Almin Hopovac (SDP), a dio razgovora odnosio se na stanje u zdravstvu Unsko-sanskog kantona.

Na isječak iz emisije u kojem je Sedić govorio o ovoj oblasti reagovao je Goretić, direktor ZZO USK i član NES-a.

„Jesam NES i s ponosom sam to! Dosta te je! Prestani obmanjivati narod“, poručio je Goretić Sediću, nakon čega je iznio niz kritika na račun PoMaK-a i upravljanja zdravstvenim ustanovama tokom 2024. i 2025. godine.

Goretić se posebno osvrnuo na bolovanja i troškove ZZO USK po tom osnovu, a govorio je i o vlastitom povratku na posao u Kantonalnoj bolnici nakon što je ranije smijenjen s direktorske pozicije.

Njegov komentar nije ostao samo na zdravstvu. Kritike je proširio na desetogodišnje upravljanje Bihaćem, gradske infrastrukturne probleme, turizam i prioritete gradske vlasti.

Dizdarić Goretiću: A šta je sa Zavodom kojim rukovodite?

Nakon Goretićevog istupa oglasio se Ibrahim Dizdarić, kojeg je skupštinska većina od 16 zastupnika u augustu imenovala za premijera USK. Međutim, Mladen Lonić (SDP), jedini zastupnik iz reda srpskog naroda i šef Kluba Srba u Skupštini USK, pokrenuo je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, tvrdeći da srpski narod nije adekvatno zastupljen prilikom donošenja odluka o promjeni vlasti. Ustavni sud FBiH naknadno je utvrdio da je vitalni nacionalni interes srpskog naroda povrijeđen, poništio odluke donesene na vanrednoj sjednici Skupštine 10. augusta, uključujući odluke vezane za promjenu Vlade, nakon čega je na njenom čelu ostao Mustafa Ružnić.

Dizdarić je u svojoj objavi prvo govorio o Ružnićevoj Vladi i obnovi Doma zdravlja Bihać, a zatim se direktno osvrnuo na Goretićev komentar.

„Dobro je da se na ovu temu oglasio i aktuelni direktor ZZO USK, ali se do sad nikako nije osvrnuo na ustanovu kojom rukovodi. Ustanovu s najvećim platama u USK, a možda i u BiH“, napisao je Dizdarić.

Postavio je zatim pitanje rezultata konkursa ZZO USK iz augusta i septembra, kao i visine primanja u Zavodu.

Dizdarić pita smatra li Goretić opravdanim da se, kako tvrdi, iz sredstava zdravstvenog osiguranja zaposlenima u administraciji Zavoda isplaćuju plate veće od 5.000 KM dok građani mjesecima čekaju pojedine zdravstvene usluge.

Ali tu nije stao.

Najavio je da će tek govoriti o Zavodu zdravstvenog osiguranja USK, rezultatima revizije i poslovanju Zavoda, povećanim troškovima bolovanja i ortopedskih pomagala, korištenju službenih vozila i resursa Zavoda, informatizaciji pojedinih segmenata, ali i navodima o mogućoj fiktivnoj potrošnji lijekova s esencijalne liste i ortopedskih pomagala.

Riječ je o ozbiljnim tvrdnjama koje je iznio Dizdarić i koje ovom objavom nisu dokazane niti potvrđene od nadležnih institucija. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li direktor ZZO USK odgovoriti na konkretne navode i pitanja koja su mu javno upućena.

Zašto se Dizdarićevo ime ponovo sve češće spominje?

Dizdarićevo novo istupanje posebno je zanimljivo u trenutnom političkom kontekstu USK.

Njegovo imenovanje za premijera u augustu podržala je većina od 16 zastupnika. Međutim, nakon postupka pred Ustavnim sudom FBiH i utvrđene povrede vitalnog nacionalnog interesa, odluke tadašnje vanredne sjednice Skupštine su poništene, a na čelu Vlade ostao je Mustafa Ružnić.

Ipak, Dizdarićevo ime u javnosti i političkim krugovima ponovo se spominje u kontekstu mogućeg budućeg premijera USK. Hoće li se to zaista dogoditi zavisit će prije svega od rezultata predstojećih izbora i toga ko će nakon njih moći okupiti potrebnu skupštinsku većinu.

Razlog zbog kojeg njegovo ime privlači dodatnu pažnju jesu i potezi koje je povukao tokom kratkog perioda u kojem je obavljao poslove premijera.

Dizdarić je ukinuo takozvanu premijersku „zlatnu karticu“ s iznosom od 15.000 KM, ukinuo naknade članovima Vlade za rad u komisijama i Kolegiju, smanjio broj savjetnika i ograničio korištenje službenih vozila. Najavljivao je da se na tome neće stati te da bi isti principi trebali biti primijenjeni i na kantonalne institucije, zavode, javne ustanove i preduzeća.

Upravo zato njegova današnja poruka direktoru ZZO USK dobija dodatnu političku težinu. Dizdarić sada javno otvara upravo pitanja troškova, primanja i korištenja resursa u jednom od najvećih kantonalnih zavoda.

Da li će na tome ostati ili će, kako je najavio, javnosti ponuditi dokumente i konkretnije podatke o ZZO USK, tek će se vidjeti.

Podsjećamo, Ibrahim Dizdarić je 2. septembra 2026. godine gostovao u studiju BiscaniNET-a, gdje je govorio o političkoj situaciji u USK, odluci Ustavnog suda FBiH, ulozi Mladena Lonića i okolnostima pod kojima je prihvatio funkciju premijera. Govorio je i o onome što je zatekao u Vladi USK, trošenju javnog novca, službenim vozilima, zdravstvu, sigurnosti, sportu, ekonomiji i radu kantonalnih institucija.

Cijeli intervju s Ibrahimom Dizdarićem pogledajte u nastavku.

2.092
prije 46 minuta