Profesor međunarodnih odnosa i međunarodnog prava Jasmin Hasić smatra da bi eventualna pobjeda Studentske liste na izborima u Srbiji mogla otvoriti prostor za drugačije političke odnose u regionu, ali upozorava da promjena vlasti u Beogradu ne bi nužno značila i radikalan zaokret u vanjskoj politici Srbije.
Gostujući u emisiji “Novi dan” na televiziji N1, Hasić je govorio o mogućim posljedicama odlaska Aleksandra Vučića s vlasti, političkoj poziciji Milorada Dodika, postizbornom formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini te evropskim integracijama.
Potvrđena optužnica protiv sedam zdravstvenih radnika Kantonalne bolnice u Bihaću zbog smrti Adema Jušića
2
SDP ispada iz vlasti u Bihaću: PoMaK, SDA i SBiH formiraju većinu, Amar Dizdarić novi predsjedavajući, Fikret Bosnić odbija koaliciju
3
SDA odlučila: Emir Mujić kandidat za predsjedavajućeg Gradskog vijeća Bihać, Mustafa Zulić preuzima Klub vijećnika
Prema njegovoj ocjeni, eventualna promjena vlasti u Srbiji mogla bi doprinijeti poboljšanju odnosa sa susjednim državama i Evropskom unijom.
“Ja ne mislim da će biti neka radikalna promjena. Ono što vidim je neka nova ruka, možda, pomirenja”, kazao je Hasić, izražavajući nadu da bi zemlje regiona mogle zajednički napredovati prema evropskim integracijama.
Promjene u Srbiji mogle bi utjecati i na Dodikovu političku poziciju
Govoreći o Miloradu Dodiku i njegovim dugogodišnjim političkim vezama s Aleksandrom Vučićem i mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, Hasić je naglasio da politički procesi ne zavise isključivo od pojedinaca.
“Gospodin Dodik nije RS i ono što on kaže nije ono što svi u RS misle”, istakao je Hasić, podsjećajući na značaj institucija, sudova, parlamenata i organizacija civilnog društva.
Ocijenio je da bi političke prilike u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj, možda bile drugačije da je do promjene vlasti u Srbiji došlo prije održavanja izbora u BiH.
Hasić smatra da bi eventualne nove vlasti u Srbiji mogle drugačije pristupiti odnosima s Dodikom, uključujući i preispitivanje njegovih poslovnih aktivnosti, ukoliko bi takvi postupci bili zasnovani na principima vladavine prava.
Može li promjena vlasti dugoročno koristiti Vučiću?
Hasić je iznio i hipotetički scenarij prema kojem bi eventualni izborni poraz Aleksandra Vučića mogao dugoročno koristiti njegovoj političkoj opciji.
Postavio je pitanje bi li nova, studentska vlast mogla biti suočena s donošenjem teških i nepopularnih odluka, posebno o pitanjima Kosova i Srebrenice, što bi moglo izazvati nezadovoljstvo dijela birača i otvoriti prostor za povratak ranijih političkih struktura.
Naglasio je da je riječ isključivo o pretpostavci, a ne o tvrdnji zasnovanoj na dokazima.
“To će vrijeme pokazati. To ne možemo znati”, poručio je.
Ne očekuje velike promjene nakon izbora u BiH
Kada je riječ o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, Hasić ne očekuje značajnije političke zaokrete.
“Mislim da neće ništa radikalno da se desi”, rekao je.
Osvrnuo se i na ulaganja u nove tehnologije glasanja, navodeći da su izborni rezultati pokazali kontinuitet podrške političkim strankama desnice.
Prema njegovom mišljenju, proces formiranja vlasti u BiH zavisit će od institucionalnih procedura, zakonskih rokova i konstituisanja domova naroda.
BiH mora znati šta želi u pregovorima s Evropskom unijom
Povod za Hasićevo gostovanje bilo je i predstavljanje priručnika “EU za neupućene”, koji je objavilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
Publikacija je namijenjena učenicima, studentima i građanima koji žele bolje razumjeti funkcionisanje Evropske unije, njenih institucija i procesa pristupanja.
Hasić je naglasio da građani trebaju biti upoznati s evropskim politikama koje neposredno utječu na njihov svakodnevni život, posebno u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, poljoprivrede i socijalnih prava.
Istovremeno je upozorio da domaći političari u pregovorima s Evropskom unijom moraju pokazati više znanja, pripremljenosti i spremnosti da zastupaju interese Bosne i Hercegovine.
“Pregovori su stvarno o interesima”, naglasio je Hasić.
Kao jedan od primjera naveo je usklađivanje vizne politike BiH s politikom Evropske unije, ističući da država mora voditi računa i o vlastitim interesima, uključujući postojeće bezvizne režime s drugim zemljama.
Prema njegovim riječima, evropske integracije ne bi trebale biti samo politički cilj, nego proces u kojem Bosna i Hercegovina mora jasno definisati vlastite prioritete i interese.
