Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je, nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH, da tačka koja se odnosi na Prijedlog odluke o usvajanju Programa reformi nije skinuta s dnevnog reda, ali da se o njoj danas nije izjašnjavalo zbog određenih neusaglašenosti.
Pojasnila je da je postojao prijedlog da se izjašnjavanje odgodi, imajući u vidu i to da na sjednici nije bio prisutan ni predlagatelj u ime Povjerenstva za suradnju sa NATO-om BiH.
Dodala je da je spremna sazvati i hitnu sjednicu ukoliko predlagatelj to zatraži, ističući da stoji na raspolaganju ne samo kada je riječ o toj odluci, već i o drugim pitanjima vezanim za poštivanje preuzetih rokova.
Krišto je izrazila očekivanje da neće biti prepreka za usvajanje Programa reformi, najkasnije do naredne sjednice Vijeća ministara.
Govoreći o vanjskoj politici, podsjetila je da su, prema izvještajima Evropske komisije za 2023. i 2024., institucije BiH u potpunosti uskladile vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikama Evropske unije. Kada je riječ o reformskom procesu, Krišto je navela da je Vijeće ministara usvojilo 25 nacrta zakona, od čega 17 nosi oznaku EU, te da je u protekloj godini usvojena reformska agenda, dokument koji zahtijeva saglasnost svih nivoa vlasti.
Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH razmatran je i napredak u vezi s pripremama za sklapanje sporazuma o zajmu i grantu. Ministar financija i trezora Srđan Amiđić nije prisustvovao sjednici, ali je, kako je navela Krišto, zatraženo da institucije dostave cjelovitu informaciju o trenutnoj fazi procesa i dinamici potrebnoj za ratifikaciju sporazuma.
Naglasila je da se sredstva iz grantova i kredita ne mogu povući bez prethodne ratifikacije.
Krišto je podsjetila i na realizaciju projekta Fonda solidarnosti, u okviru kojeg je BiH dobila 45,7 miliona eura od Evropske komisije. Trenutno se, kako je navela, čekaju povratne informacije evropskih institucija o procedurama za dalje korištenje tih sredstava.
Osvrnuvši se na širi kontekst, kazala je da se čini kako su institucije Evropske unije trenutno zaokupljene geopolitičkim izazovima, što je, prema njenom mišljenju, dovelo do određenog usporavanja procesa prema BiH. Dodala je da i u domaćem okviru postoje izazovi, ali da objektivno postoji i određena usporenost na strani evropskih institucija.
Naglasila je da, uprkos izazovima, institucije moraju iskoristiti vrijeme koje je pred njima kako bi usvojile preostale obaveze na evropskom putu, uključujući Zakon o sudu BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te odluku o utvrđivanju glavnog pregovarača, koja je već u drugom krugu razmatranja u Vijeću ministara.
Krišto je poručila da će, kao predsjedavajuća, sa kolegama učiniti sve da institucije budu maksimalno ažurne i odgovorne. Istaknula je da svaki nivo vlasti mora preuzeti svoj dio odgovornosti, naglašavajući da politički akteri ne smiju ostavljati prostor za izbjegavanje obaveza.
“Ako u narednih 15 dana ili mjesec usvojimo potrebne zakone, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti termin za održavanje prve međuvladine konferencije s Evropskom unijom”, poručila je Krišto, dodajući da je važno da se jasno zna od koga zavisi napredak i gdje eventualno dolazi do zastoja.
(CH)
