Muftiju bihaćkog hafiza Mehmed-ef. Kudića je posjetio dr. Franjo Jurić, historičar i savjetnik gradonačelnika Grada Bihaća. Ovo je bila prilika da dr. Jurić uruči muftiji Kudiću svoje dvije autorske knjige o povjesti Bihaća i upozna muftiju Kudića sa aktuelnim informacijama koje se tiču Hrvata i katolika na prostoru Bihaća i Krajine u cjelini, te je muftiji Kudiću prenio pozdrave biskupa Franje Komarice.
„Drago mi je što sam imao priliku upoznati i razgovarati sa dr. Franjom Jurićem i što smo se dotakli lika i djela biskupa Franje Komarice, koga Islamska zajednica posebno poštuje i cijeni njegov doprinos za opšte dobro na području Banjaluke, ali i šire. Bihać je jedna multikulturalna i multireligijska sredina i prepoznata je kao mjesto suživota, tolerancije i evropske perspektive. U svojim razgovorima sa različitim akterima društveno-političkog života, apelujem da se uvaži svaki čovjek i da se manjinskim zajednicama da prednost u odnosu na našu većinsku Islamsku zajednicu. Naša domovina Bosna i Hercegovina je bogata i njena budućnost ovisi o tome koliko ćemo uspjeti izgraditi dobre međuljudske odnose, koji su tradicionalno bili dobri među običnim svijetom. Ja vjerujem u naš narod i naše ljude i vjerujem da ćemo se izboriti za vrijednosti koje svi baštinimo u ovoj zemlji.“ – poručio je muftija Kudić.
Dr. Franjo Jurić se zahvalio muftiji Kudiću na prijemu, te prenio muftiji Kudiću svoja iskustva i interesantne informacije iz svoje knjige o Bihaću, koju je napisao, te poteškoće s kojima se susretao kada je u pitanju pisanje ove knjige.
„Velika mi je čast što mi je omogućeno da razgovaram sa cijenjenim muftijom hafizom Mehmed-ef. Kudićem i da mu uručim svoje dvije knjige koje sam napisao o povjesti grada Bihaća. Drago mi je da se muftija Kudić posebno zanima i za pitanje Hrvata i katolika u Bihaću i Krajini općenito. Prenio sam mu pozdrave biskupa Komarice i drago mi da je muftija Kudić također prepoznao značaj bickupa Komarice za našu zemlju u cjelini. Ono što sam prenio cijenjenom muftiji jeste da se ja u Bihaću komotno osjećam, jer je ovo moj grad u kojem sam rođen i u kojem sam završio školu i u kojem živim i radim zajedno sa svojom obitelji i ne osjećam se kao građanin drugog reda. Ja sam i prosvjetni radnik i velika većina mojih učenika nisu Hrvati, niti katolici. Podjela škola, kafića i drugih mjesta na kojima se okupljaju ljudi po etničkoj pripadnosti smatram necivilizacijskim činom i smatram da je Bihać primjer dobre prakse na tom polju.“ – istakao je dr. Jurić.
On se osvrnuo i na statistiku kada su u pitanju Hrvati i istakao da je na području sadašnjeg Unsko-sanskon kantona živjelo reko 10.000 Hrvata, danas ih je pola manje. A kada je u pitanju Prijedor i Bosanski Novi i veliki dio prostora entiteta RS, Hrvati su, prema riječima dr. Jurića, na nivou statističke greške i potpuno su iskorijenjeni.
Ovom prijemu je prisustvovao i Elmedin Mehadžić, šef Odsjeka za mjesne i vjerske zajednice u gradskoj upravi Grada Bihaća.
