Nuklearni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, održani u četvrtak u Ženevi, rezultirali su dogovorima o određenim pitanjima, ali i ostavili neriješene razlike. Ipak, visoki američki zvaničnik izjavio je za Axios da su razgovori bili “pozitivni”, dok je nova runda zakazana za narednu sedmicu.
Mnogi unutar administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa vide ovaj sastanak kao posljednju šansu za diplomatiju prije nego što se donese konačna odluka o eventualnom vojnom sukobu.
Razgovori između Trumpovih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, te iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, trajali su nekoliko sati kroz jutarnju i popodnevnu sesiju. Treća runda pregovora održana je u dva formata, direktno između delegacija, ali i indirektno, uz posredovanje omanskog ministra vanjskih poslova Badra Albusaidija koji je prenosio poruke.
Prema izvorima upoznatim s pregovorima, američka strana je tokom jutarnje sesije bila “razočarana” iranskim stavovima, nakon što je iranska delegacija predstavila svoj dugoočekivani nacrt nuklearnog sporazuma. U razgovorima je učestvovao i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Raphael Grossi.
Uprkos početnom američkom nezadovoljstvu, omanski posrednik Albusaidi je izjavio da je ostvaren “značajan napredak” te da su strane razmjenjivale “kreativne i pozitivne ideje”. Iranski ministar Araghchi je također naglasio da su obje strane pokazale “jasnu ozbiljnost” da se dođe do konačnog dogovora.
Šta su ključni zahtjevi i prepreke?
Izvori bliski pregovorima otkrili su ključne tačke sporenja i zahtjeve obje strane:
Iran kategorično odbija ideju trajnog odustajanja od obogaćivanja uranija, demontiranja nuklearnih postrojenja i iznošenja zaliha iz zemlje. Umjesto toga, njihov prijedlog predviđa smanjenje zaliha uranija na nivo niskog obogaćivanja pod strogim nadzorom IAEA-e. Također, Iran je iznio svoja očekivanja vezana za ukidanje sankcija.
Washington zahtijeva da svaki budući nuklearni sporazum mora važiti neograničeno te da Iran preda svojih 10.000 kilograma obogaćenog uranija. Amerikanci su voljni pokazati određenu fleksibilnost kada je riječ o iranskom pravu na obogaćivanje uranija, ali samo pod uvjetom da Teheran dokaže da ne postoji apsolutno nikakav put ka razvoju nuklearne bombe.
Nejasno je da li se stav Witkoffa i Kushnera promijenio nakon popodnevnih sastanaka. Ukoliko Trumpu prenesu da nije bilo pomaka, vojni udar bi mogao postati znatno vjerovatnija opcija.
U svom nedavnom obraćanju naciji (State of the Union), Donald Trump je poručio da Iran mora jasno reći da ne želi nuklearno oružje. Iran već dugo tvrdi da nema takve ambicije.
Dok su pregovori u Ženevi trajali, Ali Shamkhani, visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, oglasio se na mreži X. Poručio je da, ukoliko je to glavni problem za SAD, on se u potpunosti “poklapa s Khameneijevom fetvom” i odbrambenom doktrinom Irana.
“Neposredni sporazum je nadohvat ruke. Araghchi ima dovoljnu podršku i ovlaštenja za ovaj dogovor,” napisao je Shamkhani.
Naredni koraci uključuju detaljne konsultacije u Washingtonu i Teheranu. Već sljedeće sedmice očekuju se tehnički razgovori nuklearnih stručnjaka u sjedištu IAEA-e u Beču, kao i četvrta runda direktnih političkih pregovora.
(klix.ba)
