U Bihaću je danas održana sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona na kojoj je, između ostalog, na prijedlog Ministarstva za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida, donesena Uredba o načinu izgradnje, uređenja, rekonstrukcije i održavanja lokaliteta centralnih spomen obilježja odbrambeno – oslobodilačkog rata 1992. – 1995. na području Unsko-sanskog kantona i načinu podizanja i rekonstrukciji spomen obilježja izvan područja Unsko – sanskog kantona. U skladu sa Zakonom o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica Vlada Kantona, na prijedlog ministra Ministarstva za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida utvrđuje način realizacije prava na izgradnju, uređenje, rekonstrukciju i održavanje lokaliteta centralnih spomen obilježja kao i prava na podizanje i rekonstrukciju spomen obilježja izvan područja Unsko-sanskog kantona.
Glavni razlog za donošenje ove Uredbe je sistemsko uređenje izgradnje, uređenja, rekonstrukcije i održavanja lokaliteta centralnih spomen obilježja kao i utvrđivanja uslova podizanja i rekonstrukciji spomen obilježja izvan područja Unsko-sanskog kantona, a sa ciljem stvaranja pretpostavki za trajno regulisanje ove oblasti.
Vlada Kantona prihvatila je Informaciju o stanju planske dokumentacije u Unsko-sanskom kantonu u 2022. godini predlagača Kantonalnog zavoda za prostorno uređenje i planiranje koja je proslijeđena Skupštini Unsko-sanskog kantona na razmatranje.
Iz prikaza planske dokumentacije općina /gradova, u ovoj informaciji, vidljivo je da, kada je u pitanju razvojna planska dokumentacija, 3 općine (Bužim, Ključ i Bosanska Krupa) imaju usvojene prostorne planove, dok su 5 općina/gradova (Bihać, Cazin, Sanski Most, Bosanski Petrovac i Velika Kladuša) pokrenule proceduru izrade prostornih planova, te se nalaze u različitim fazama izrade. Kako je plansko uređenje prostora preduslov za očuvanje prostora kao opšteg dobra kao takvo nužno ga je zaštititi donošenjem planskih dokumenata, kojim bi se definisalo korištenje, zaštita i upravljanje prostorom. Stanje planske dokumentacije na području Unsko-sanskog kantona u većini općina/gradova u 2022. godini, nije na optimalnom nivou ali je primjetan pozitivan pomak u smislu da su jedinice lokalne samouprave prepoznale važnost planskih dokumenata i poduzele radnje za pokretanje procedura izrade planskih dokumenata. Međutim, većina jedinica lokalne samouprave nema program donošenja planske dokumentacije i postupcima izrade ili izmjene postojeće dokumentacije pristupa se ad hoc, odnosno u momentu kada se u konkretnom slučaju pojavi potreba za donošenjem novih ili izmjenom postojećih planova. Iz prikupljenih podataka, vidljivo je da su periodi važenja planskih dokumenata za koji su doneseni, kod značajnog broja, kako razvojnih tako i detaljnih planskih dokumenata istekli, te da je osnovna koncepcija ovih planova prevaziđena i ne odgovara stvarnim potrebama gradova/općina. Ovakvom disparitetu planskih dokumenata treba dodati i činjenicu o sve većem broju bespravno izgrađenih objekata, što je zajedničko svim jedinicama lokalne samouprave, a što dodatno usložnjava, kako izradu planskih dokumenata, tako i postupak izdavanja akata o građenju.
U informaciji Zavoda istaknuto je da postoji interes domaćih i stranih investitora, koji su zainteresirani za gradnju poslovnih, proizvodnih i drugih privrednih objekata, a gradovi/općine nemaju adekvatno planirane lokacije za ponuditi i zadržati investitore, što je posljedica neadekvatnog planiranja prostora i nedostatka planskih dokumenata.
Određene općine/gradovi su ovo stanje pokušale ublažiti donošenjem i po nekoliko izmjena i dopuna važećih planskih dokumenata, čime se najčešće samo parcijalno rješavao problem neprimjenjivosti planske dokumentacije. Izmjenama Zakona o prostornom uređenju i građenju iz 2022. godine, data je mogućnost da se rok primjene planske dokumentacije može izuzetno produžiti na period od najduže dvije godine ukoliko se radi o razvojnom planskom dokumentu odnosno najduže jednu godinu, ukoliko je prije isteka istog donesena odluka o pristupanju izrade novog planskog dokumenta, što daje dodatnog prostora jedinicama lokalne samouprave da mogu izdavati akta o građenju, do momenta donošenja novih planskih dokumenata, međutim time je samo privremeno riješeno ovo pitanje te u cilju poboljšanja stanja u oblasti prostornog planiranja, Kantonalni zavod za prostormo uređenje i planiranje predlaže da se ubrzaju aktivnosti na donošenju Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina i pružanje stručne pomoći jedinicama lokalne samouprave u procesu prostornog planiranja i blagovremenog donošenja planskih dokumenata.
