Legenda Rome Francesco Totti bi se mogao na ljeto vratiti u Vučicu.
Kako kaže, ukoliko ga pozovu rado će doći na razgovore.
Claudio Ranieri će na kraju sezone napustiti Romu. Iskusni stručnjak je napravio sjajan posao u Romi, a talijanski mediji pisali su o povratku Tottija u slavni rimski klub.
Totti bi mogao na poziciju sportskog direktora.
“Ako bi mi se ponudila ozbiljna uloga, naravno da bih to razmotrio. Roma je moj dom, bio sam važan igrač za klub, i ako bi me pozvali, sjeli bismo i razgovarali o svemu”, kazao je Totti.
Totti je ranije imao kraću ulogu kao savjetnik u Romi, ali je brzo napustio to mjesto jer nije imao nikakve ovlasti.
Jučer su se pojavile informacije da je Roma zainteresovana za povratak Edina Džeke u svoj tim.
To bi značilo da bi Totti i Džeko mogli ponovo sarađivati.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da situacija u BiH nije dobra i da zaustavljanje priliva novca stranci Milorada Dodika i njegovim koalicionim partnerima predstavlja zaustavljanje demokratskih procesa i nametanje volje jednog čovjeka.
“Plašim se da situacija u BiH nije dobra, rekao bih da to je više pitanje za ljude u BiH. Sad će doći Željka Cvijanović pa možete nju da pitate. To nije nešto što će donijeti dobro bilo kome u BiH”, rekao ju Vučić u Tirani i dodao: “To je neka vrsta zaustavljanja demokratskih procesa i nametanja volje jednog čovjeka, što svakako nije dobro”.
Podsjetimo, svi nivoi vlasti su ispoštovali odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini o obustavljanju isplate novca iz budžeta na svim nivoima u BiH za stranku Milorada Dodika i njenog koalicionog partnera u Republici Srpskoj (RS).
“Sva plaćanja budžetskih sredstava za finansiranje političkih stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim vijećima/skupštinama, te u Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine obustavljena su, u skladu s Odlukom visokog predstavnika od 24. aprila 2025. godine”, navedeno je iz OHR-a.
Vlada RS isplatila je posljednju budžetsku mjesečnu tranšu svim parlamentarnim političkim partijama u RS, osim SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, čime su proveli nametnutu odluku Schmidta, kojom on ukida finansiranje ove dvije političke partije.
– Važno je da javnost RS razumije da ova Schmidtova odluka nije stupila na snagu automatski, nego su je, mirno, ponizno i bez ijedne riječi, svojim odlukama proveli premijer i ministar finansija RS. Prema tome, dragi narode, dok vas ovi naši uvjeravaju kako su “veliki Srbi” i pozivaju vas da bijete njihove bitke, u OHR u Sarajevu jučer je bilo veselo, čak se i otvorio šampanjac, jer je veliki problem neprihvatanja Schmidta, od vlasti u RS, upravo riješen”, poručio je šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak
RUSKI i ukrajinski pregovarači sastat će se u Istanbulu na prvim mirovnim pregovorima u više od tri godine, a obje strane su pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da okončaju najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. Prije toga ukrajinski predstavnici sastali su se predstavnicima SAD-a i EU-a.
“U Istanbulu smo, zajedno s predstojnikom Ureda predsjednika Ukrajine Andrijem Jermakom i ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibiha, održali sastanak sa specijalnim predstavnikom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Keithom Kelloggom, savjetnikom britanskog premijera za pitanja nacionalne sigurnosti Jonathanom Powellom, savjetnikom njemačkog kancelara za vanjsku politiku i sigurnost Gunterom Sautterom te diplomatskim savjetnikom francuskog predsjednika Emmanuelom Bonneom.
Uskladili smo svoje pozicije s partnerima uoči današnjeg susreta s ruskom delegacijom u Istanbulu. Ukrajinska strana je još jednom potvrdila svoju predanost mirnom rješenju i konstruktivnim koracima koje je poduzela proteklih tjedana i mjeseci.
Spremni smo na potpuno i bezuvjetno primirje, što smo već isticali tijekom sastanaka u Džedi i Rijadu s američkim partnerima. Ukrajina je spremna na izravan dijalog na najvišoj razini. Danas smo došli u Istanbul kako bismo pronašli stvaran put prema pravednom i trajnom miru”, objavio je ukajinski ministar obrane Rustem Umerov.
“Mir je moguć, evo uvjeta”
“Mir je moguć samo pod uvjetom da Rusija pokaže spremnost na konkretne korake, među kojima su potpuno primirje od najmanje 30 dana te humanitarne mjere poput povratka nasilno deportirane ukrajinske djece i razmjene ratnih zarobljenika prema načelu „svi za sve”.
Zahvalni smo partnerima – SAD-u, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj – na njihovoj podršci i sudjelovanju u ovim razgovorima. Također zahvaljujemo Turskoj na pomoći u organizaciji današnjeg sastanka i na stvaranju platforme za pregovore, kao i na aktivnoj ulozi u postizanju pravednog mira za Ukrajinu.
Nastavljamo borbu za pravedan i trajan mir i nećemo odustati dok ga ne postignemo”, dodao je.
Vlada Hrvatske na posljednjoj sjednici donijela je, između ostalog, odluku koja se odnosi na nastavak podrške već utvrđenim strateškim projektima u Bosni i Hercegovini.
Jedan od njih je sporna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja se gradi u Mostaru bez validnih dozvola. Za projekt “Dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru” u 2025. godini predlaže se izdvajanje 2 miliona eura.
Podsjetimo, ovo pitanje goruća je teme posljednjih godina u Hercegovini, a novi zaplet dobila je nakon što Kantonalna građevinska inspekcija utvrdila niz propusta, od nepostojanja dozvola i neophodne građevinske dokumentacije do odstupanja od projekta. Naime, sva ova dokumentacija, po zakonu, mora biti na gradilištu i mora se pokazati na zahtjev inspektora.
Treba naglasiti i da je pred Opštinskim sudom u Mostaru otvoren process po ovom pitanju, ali se navodno zbog opstrukcija ročišta uporno ne zakazuju.
Klub poslanika Bošnjaka u Skupštini HNK saopćio je prije par dana se ne može prihvatiti činjenica kako se na bazi urbanističko-građevinske dokumentacije i dozvola sumnjivog porijekla, u posebno osjetljivoj Centralnoj zoni Mostara može graditi isključivo jednonacionalna kulturna ustanova, dok se drugima uskraćuju ta prava. Dali su punu podršku institucijama da nezavisno, autonomno i po zakonu utvrde sve činjenice u postupku, nedozvoljavajući bilo kakav političku pritisak ili uticaj na njihovu nezavisnost.
Šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak komentarisao je posljednja dešavanja u Narodnoj skupštini RS.
Reakciju prenosimo u cijelosti.
“Sva priča vlasti RS, o tome da je Schmidt neizabrani stranac, čije se odluke neće provoditi u RS, jučer je pala u vodu.
Vlada RS isplatila je posljednju budžetsku mjesečnu tranšu svim parlamentarnim političkim partijama u RS, osim SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, čime su proveli nametnutu odluku Schmidta, kojom on ukida finansiranje ove dvije političke partije.
Radovan Višković i Zora Vidović su ovim potezom, kao gumicom, obrisali sva dosadašnja zalaganja, svih aktera u RS, da se način Schmidtovog izbora istjera na čistac, uključujući i brojne odluke i zaključke Narodne skupštine RS o toj temi.
Važno je da javnost RS razumije da ova Schmidtova odluka nije stupila na snagu automatski, nego su je, mirno, ponizno i bez ijedne riječi, svojim odlukama proveli premijer i ministar finansija RS.
Prema tome, dragi narode, dok vas ovi naši uvjeravaju kako su “veliki Srbi” i pozivaju vas da bijete njihove bitke, u OHR u Sarajevu jučer je bilo veselo, čak se i otvorio šampanjac, jer je veliki problem neprihvatanja Schmidta, od vlasti u RS, upravo riješen”, poručio je Crnadak.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona saopćilo je da su dana 15. maja 2025. godine na području Grada Bihaća lišene slobode tri osobe koje se dovode u vezu s krivičnim djelom pokušaja ubistva, koje se dogodilo 10. maja na prostoru autobusne stanice u Bihaću.
Slobode su lišeni:
Osman Safir (2007. godište),
Enagat Safi (2002. godište) i
Sher Armani (2006. godište),
svi rođeni u Afganistanu.
Osumnjičeni su za krivično djelo iz člana 166. Krivičnog zakona Federacije BiH – „Ubistvo“ u vezi s članom 28. – „Pokušaj“.
Policija i dalje traga za četvrtom osobom koja je trenutno u bijegu. Riječ je o muškarcu poznatom pod nadimkom “Jamal”, starosti između 20 i 30 godina, visine između 180 i 190 cm, crne kose, s bradom, porijeklom iz Afganistana.
Istraga je u toku, a nadležne službe poduzimaju sve potrebne mjere kako bi četvrti osumnjičeni što prije bio lociran i priveden pravdi.
Zajednička fotografija učesnika 10th International Staff Week na Çukurova Univerzitetu
Predstavljena Strategija internacionalizacije i uspostavljeni kontakti za buduću saradnju
U periodu od 5. do 9. maja 2025. godine, predstavnik Univerziteta u Bihaću, prof. dr. Emir Mujić, učestvovao je na 10. Međunarodnoj sedmici osoblja (International Staff Week) koju je organizovao Çukurova Univerzitet u Adani, Republika Turska, pod sloganom „Spotlight on Diverse Stories“. Događaj je okupio predstavnike 14 univerziteta iz preko 10 zemalja svijeta, pružajući platformu za razmjenu iskustava o internacionalizaciji, mobilnosti studenata i nastavnika, razvoju zajedničkih studijskih programa i obrazovnim politikama.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, u okviru sesije posvećene institucionalnim strategijama, prof. dr. Mujić je predstavio novu Strategiju internacionalizacije Univerziteta u Bihaću za period 2024–2030. Prezentacija je istakla strateške ciljeve, uključujući razvoj studijskih programa na engleskom jeziku, unaprjeđenje mobilnosti studenata i nastavnika te produbljivanje saradnje s partnerima iz Evropske unije i susjednih zemalja.
Tokom sedmice, prof. dr. Mujić je učestvovao i u drugim brojnim aktivnostima, uključujući panel-diskusije o „Internationalisation at Home“,i „World Café“ radionice o izazovima i rješenjima u mobilnosti te bilateralne sastanke s ciljem umrežavanja. Tokom tematskih sesija, posebna pažnja bila je posvećena razmjeni iskustava u vezi s dizajnom procedura prijave i selekcije za mobilnost. Predstavljeni su primjeri dobre prakse koji uključuju jasno definisane ciljeve programa, kriterije podobnosti, rokove, transparentne selekcione mehanizme te mehanizme žalbe i povratne informacije. Ovakav strukturiran pristup omogućava univerzitetima da osiguraju pravičnost, inkluzivnost i kvalitet u procesima mobilnosti, objavio je portal “Biscani.net”.
Posjete fakultetima i istraživačkim centrima Çukurova Univerziteta
Posebno značajne bile su posjete fakultetima i istraživačkim centrima Çukurova Univerziteta. Zajedno s prof. dr. Türkan Keçeli Mutlu s Departmana za prehrambenu tehnologiju, prof. dr. Mujić je posjetio Fakultet za inženjerstvo – Departman za prehrambeno inženjerstvo, kao i Centralnu istraživačku laboratoriju (ÇÜMERLAB), gdje su predstavljeni kapaciteti u oblasti hemijskih i savremenih instrumentalnih analiza. Ova posjeta otvorila je mogućnosti za zajedničke naučne projekte i razmjenu kadra.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, na Poljoprivrednom fakultetu (Ziraat Fakültesi), prof. dr. Mujić se sastao s doç. dr. Ufuk Gültekin, prodekanom za nastavu, razgovarajući o planovima za razmjenu studenata i nastavnika kroz Erasmus+ program. Na Odsjeku za hortikulturu, zajedno s voditeljicom departmana, prof. dr. Yıldız Aka Kaçar, razmotrena je saradnja u oblasti hortikulture i selekcije biljaka, s fokusom na zajedničke terenske i laboratorijske aktivnosti.
Razmjena iskustava i umrežavanje institucija
Poseban naglasak tokom sedmice stavljen je na umrežavanje institucija, razvoj zajedničkih inicijativa te otvaranje prostora za nove bilateralne sporazume o saradnji u okviru Erasmus+ programa i drugih međunarodnih partnerstava. Ovaj međunarodni događaj i platforma omogućila je Univerzitetu u Bihaću da predstavi svoje strateške pravce, ali i da uspostavi direktne kontakte s univerzitetima koji dijele slične razvojne ciljeve u pogledu internacionalizacije. Učešće Univerziteta u Bihaću na ovom događaju predstavlja važan korak u jačanju međunarodne vidljivosti i saradnje. Uspostavljeni kontakti i inicijative tokom sedmice postavljaju temelje za buduće projekte, razmjenu znanja i dalji razvoj akademskih kapaciteta Univerziteta u Bihaću.
Prof. dr. Emir Mujić na tematskoj sesiji o dizajnu procedura mobilnosti tokom 10. Međunarodne sedmice osobljaProf. dr. Emir Mujić predstavlja Strategiju internacionalizacije Univerziteta u Bihaću na 10. Međunarodnoj sedmici osoblja (1)Prof. dr. Emir Mujić predstavlja Strategiju internacionalizacije Univerziteta u Bihaću na 10. Međunarodnoj sedmici osoblja (2)prof. dr. Emir Mujić s prof. dr. Yıldız Aka Kaçar i njenim timom tokom posjete Odsjeku za hortikulturu na Çukurova UniverzitetuProf. dr. Emir Mujić u Centralnoj istraživačkoj laboratoriji (ÇÜMERLAB) tokom posjete Çukurova UniverzitetuUčesnici 10. Međunarodne sedmice osoblja na sesiji umrežavanja i razvoja međunarodnih partnerstava
HDZ 1990. odlučit će na stranačkim tijelima hoće li prihvatiti Platformu koju su potpisale stranke Trojke iz Federacije BiH I tri oporbene stranke iz RS-a.
“Naslov Platforma je ružno obilježje iz prošlosti Hrvata u FBIH I dio koji govori o izmjenama Izbornog zakona ako budemo potpisivali tražit ćemo da se redefinira, ali sve će odlučiti stranačka tijela I koalicijske stranke bez kojih sigurno neću ništa potpisati”, izjavio je predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović u Intervju na Radiju FBiH odgovarajući na upit o pristupanju Platformi koju im je ponudio SDS.
Dodao je i kako je matematika jasna I da izmjene vlasti ne može biti bez SNSD-a koji kontrolira Dom naroda u Parlamentarnoj skupštini.
Odgovarajući na upit o medijskim napisima kako u Uredu visokog predstavnika spremaju izmjene zakona o Vijeću ministara kako bi se odblokirala vlast na razini države, Cvitanović kaže kako će se procesi na razini države teško otkočiti i da će tinjajuća kriza trajati sve do izbora.
“Ne osjećam da postoji želja da se procesi otkoče i da se na prvo mjesto stavi društvo i zajednica te da se nastavi europski put. Debelo su počele pripreme za iduće izbore dizanjem tenzija, radikalizacijom kako bi se neke politike oživjele. U načelu protiv sam nametanja od strane OHR-a I bilo koga. Dogovor se može postići ako postoji želja. Ne znam što bi OHR mogao nametnuti u ovome trenutku a nitko ne može dirati u Ustav Bosne I Hercegovine,” navodi Cvitanović.
“Naš europski put trenutno je nikakav. Od svega je ostala deklarativna priča jer neprihvatljivo mi je i neshvatljivo da bilo tko ima problem da mi imamo Zakon o sudu BiH na razini transparentnosti, poštenja i oslobođen od političkog utjecaja kao što je u EU. Nije problem sjedište Žalbenog odjeljenja nego što će se sud osloboditi utjecaja politike. U BIH postoji želja da se dodvori Europskoj uniji a da se ništa ne uradi na EU putu Bosne I Hercegovine. Iskreno, u dva mjeseca sve ovo što traži EU od nas bi bilo riješeno da postoji iskrena politička volja”
“Meni nije jasno da je toliko laži, licemjera oko Izbornog zakona. Sama mogućnost da hrvatski narod bira jednog od tri člana je svakom razumnom i normalnom i tko sebe poštuje je stvar bontona. Nevjerojatno je da se 20 godina o tome razgovara. Kada sjedite s političkim predstavnicima Bošnjaka, jedan na jedan, pa i bošnjački narod, misle da tu priču treba završiti i omogućiti izbor člana predsjedništva BiH Hrvatima”, kaže Cvitanović.
Komentirajući opetovani izbor bošnjačkim glasovima, on kaže kako se javnost, odnosno bošnjački birači, licemjerno zavedu političkim i vlastitim interesima onih koji navode kako je Željko Komšić strateški interes Bošnjaka.
“Pa taj čovjek je najviše štete nanio bošnjačkom narodu, jer to nije tako bitna pozicija hrvatskom narodu, osim dijela gdje je, kako navodi Silajdžić (Haris), ogadio Bosnu I Hercegovinu Hrvatima. To je politička prevara I podvala I mislim da je ovaj trenutak taj kada se to mora završiti”, izričit je Cvitanović.
Cvitanović je govorio i o ulozi HDZ BiH u izmjenama Izbornog zakona, te koliko su bili iskreni u tome.
Koalicija četiri stranke koja je oformljena prije desetak dana I koju čine HDZ 1990, HSS, HNP I HDS očekuju i sve će uraditi da do idućih izbora, 2026. godine dođe do promjene Izbornog zakona, kaže Cvitanović.
“Ta će činjenica utjecati na to hoćemo li imati kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sudeći prema trenutnom raspoloženju među ove četiri stranke mi ćemo sigurno imati kandidata za člana Predsjedništva BiH”, naveo je Cvitanović ne precizirajući hoće li to biti on, neovisni kandidat ili netko treći.
U oporbenu koaliciju pozvali su i Hrvatsku republikansku stranku, te procjenjuju kako koalicija pet stranaka ima 30 posto hrvatskog legitimiteta u BiH.
Kao predsjednik Odbora za nadzor nad sigurnosno obavještajnom agencijom i uvažavajući informacije koje dobiva od njih, Cvitanović kaže kako je sigurnosna situacija u zemlji dobra unatoč prijetnjama i zveckanja oružjem.
AMERIČKI predsjednik Donald Trump ismijao je Francusku zbog njezinih slavlja povodom 80. godišnjice savezničke pobjede u Europi u Drugom svjetskom ratu i rekao da bi SAD trebao više isticati svoju vodeću ulogu u pobjedi, piše Newsweek.
“Volimo Francusku, zar ne? Ali mislim da smo mi ipak malo više doprinijeli pobjedi u ratu nego Francuska, slažemo li se?” rekao je Trump američkim vojnicima u govoru u zračnoj bazi Al Udeid u Kataru.
“Znate, ne želim biti pametnjaković. Ali kad je Hitler držao govor na Eiffelovu tornju, rekao bih da to baš i nije bilo idealno.”
“Donalde, slavimo našu pobjedu nad Nijemcima”
“Mi smo pobijedili u ratu”, Trump je rekao da je nazvao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. “Dobar tip, usput”, rekao je Trump, imitirajući Macronov glas: “‘Donalde, slavimo našu pobjedu nad Nijemcima.'”
Trump to American troops: “We love France, right? But I think we did a little more to win the war than France did. Do we agree? I don’t want to be a wise guy, but when Hitler made his speech at the Eiffel Tower, I would say that wasn’t exactly ideal.” pic.twitter.com/0q8EtysfvJ
“Oh, to je divno”, nastavio je Trump. “Mi ne preuzimamo zasluge za ono što radimo. I rekao sam, što je ovo? Svaka zemlja s kojom sam razgovarao prošli tjedan slavi rat osim nas. Nije li to strašno?”
“Mi smo pobijedili u ratu”
Podsjetimo, Francuska i Britanija obilježavaju Dan pobjede u Europi (V-E Day) 8. svibnja, na dan kada je Njemačka službeno kapitulirala. Rusija Dan pobjede slavi dan kasnije, 9. svibnja jer je ugovor potpisan kasno toga dana, a Moskva je u drugoj vremenskoj zoni u odnosu na ostatak Europe.
Trump je pojasnio da “Rusija slavi, Francuska slavi, svi slave osim nas. A mi smo ti koji smo pobijedili u ratu. Mi smo pobijedili u ratu.”
I oni su pomogli, ali bez nas ne bi pobijedili u ratu. Svi bismo govorili njemački. Znate to, zar ne? Bez nas bi govorili njemački, možda i malo japanskog. Mi smo pobijedili u ratu. I mi smo jedini koji to nismo slavili.”
“SAD je učinio više od bilo koje druge zemlje kako bi pobijedio”
“Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu” Trump je ranije proglasio 8. svibnja američkim “Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu”, a 11. studenog “Danom pobjede u Prvom svjetskom ratu”. U objavi na Truth Socialu rekao je da je SAD “učinio više od bilo koje druge zemlje, daleko više” kako bi pobijedio u Drugom svjetskom ratu.
Ove izjave izazvale su kritike povjesničara koji su istaknuli golem doprinos Sovjetskog Saveza u porazu nacističke Njemačke, kao i ključne uloge saveznika poput Ujedinjenog Kraljevstva, Slobodnih francuskih snaga i mnogih drugih koji su pomogli u porazu Sila Osovine.
Britanski povjesničar Richard Overy, koji je opsežno pisao o Drugom svjetskom ratu, ranije je za Newsweek izjavio da su Trumpove izjave “izvanredno iskrivljavanje povijesti” i da je “potpuno zaboravio što je Crvena armija postigla u Drugom svjetskom ratu”.
Francuska u Drugom svjetskom ratu
Francuska je pala pod nacističku Njemačku u lipnju 1940. Jug zemlje nije bio potpuno okupiran do 1942., a zemljom je upravljala tzv. Višijska Francuska.
Mnogi njezini građani nastavili su borbu kroz Slobodne francuske snage i francuski otpor.
Slobodne francuske snage, pod vodstvom prognanog generala Charlesa de Gaullea, pridružile su se Afričkoj vojsci kako bi formirale Francusku oslobodilačku vojsku, koja je sudjelovala u uspješnoj savezničkoj kampanji za oslobađanje Francuske. Također su sudjelovale u savezničkoj invaziji na Njemačku.
Studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću ostvarili su zapažen uspjeh osvojivši drugo mjesto na takmičenju ProChamp, koje organizira ProCredit Bank. Prema dostupnim informacijama, ekipa iz Bihaća zaostala je za pobjednicima tek za pola boda, što dodatno naglašava kvalitet i nivo znanja koji su demonstrirali.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, tim koji je predstavljao Ekonomski fakultet Bihać činili su Erna Žerić, Emina Mahmutović i Ibro Dedić. Njihov uspjeh izazvao je ponos u akademskoj zajednici i još jednom potvrdio kvalitet obrazovanja koje pruža ova visokoškolska ustanova.
Iz Ekonomskog fakulteta Bihać uputili su iskrene čestitke svojim studentima, kao i zahvalnost organizatorima takmičenja – ProCredit Banci – na prilici da studenti pokažu svoja znanja, vještine i timski duh.
Ovaj rezultat još je jedan pokazatelj da studenti iz Bihaća ravnopravno učestvuju i ostvaruju odlične rezultate na državnim i regionalnim takmičenjima iz oblasti ekonomije i finansija.
