Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić organizovao je danas prijem za delegaciju JRS (Jesuit Refugee Service) koju su činili: Jose Ignacio Garcia, generalni direktor JRS za Evropu, Tvrtko Barun, ravnatelj JRS -za jugoistočnu Evropu i Hamdija Lipovača, direktor JRS u Bosni i Hercegovini.
JRS je neprofitna humanitarna organizacija čija je misija pratiti, služiti i zagovarati prava izbjeglica i drugih nasilno raseljenih osoba. Kao organizacija s dvadesetpetogodišnjim iskustvom, koja djeluje u u 50 zemalja svijeta, JRS je djelovanje proširila i na BiH, a s obzirom da da su posljedice migrantske krize najizraženije na području USK, i misija JRS u BiH većinom je koncentrisana na ovom području, gdje boravi i najveći broj migranata.
Predstavnici JRS istakli su, da u sveukupnoj teškoj situaciji, Unsko-sanski kanton se ipak istaknuo dobro organiziranim prihvatom ranjivih kategorija a posebno zaštitom prava djece migranata te su predložili i institucionaliziranje saradnje u projektima zaštite ljudskih prava.
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić i zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona Ilda Alibegović organizovali su danas, u Bihaću sastanak sa predstavnicima Saveza penzionera Unsko-sanskog kantona.
Razgovaralo se o problematici koja prati ovu populaciju te o mogućnostima da se konkretnim aktivnostima pomogne rad saveza penzionera i članova populacije koju predstavljaju.
Na inicijativu ministra Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Adnana Alagića danas, 12.12.2019. godine održan je sastanak sa ministrom Pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona, Asimom Dizdarevićem, na temu usklađivanja podataka iz katastra i zemljišnih knjiga na području Unsko-sanskog kantona.
Tema sastanka, koji je bio pripremnog karaktera, bila je postojeće stanje u oblasti katastra i zemljišnih knjiga, odnosno činjenici da sve lokalne zajednice u Unsko-sanskom kantonu nemaju gruntovnice te na osnovu posjedovnog lista izdaju rješenja o građenju. Sa druge strane, najveći problemi su u onim lokalnim zajednicama u kojima nisu usklađeni katastar i gruntovnica na način da raspolažu sa jedinstvenim podacima.
Ministar Alagić je naglasio da je ovo veliki problem koji koči investicije na području Unsko-sanskog kantona, što za posljedicu ima da postojeća administracija bilo na lokalnom bilo na kantonalnom nivou zbog navedenog usporava privredni i svaki drugi razvoj.
Također je istaknuo, da je potrebno po ovom pitanju uspostaviti saradnju između zemljišno-knjižnih ureda pri sudovima i imovinsko-pravnih službi gradova i općina. Shodno navedenom, za naredni period planiran je sastanak na kojemu bi učestvovali i navedeni, odnosno oni koji neposredno rade na poslovima katastra i imovinsko – pravnih odnosa.
Higijensko-epidemiološka situacija se svakim danom usložnjava u prihvatnim kampovima na području Unsko-sanskog kantona gdje su smještene hiljade migranata koji svakodnevno dolaze u ovaj dio Bosne i Hercegovine. Priliv migranata je povećan u posljednjih mjesec dana.
Premijer USK Mustafa Ružnić smatra da nemaju migrantsku krizu u BiH nego migrantsku situaciju, a krizu imaju u institucijama nadležnim za migrante.
“Od samog početka kako je migrantska situacija zadesila BiH, negdje početkom 2018. godine, USK je kanton kojem se lomi kičma ovom migrantskom situacijom. Međutim, zahvaljujući pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova, radnicima i volonterima Crvenog križa, zdravstvenim radnicima USK i građanima, mi čuvamo obraz cijele Bosne i Hercegovine i cijele Evrope kada je u pitanju migrantska situacija u BiH”, kazao je.
Podsjetio je da je pri preuzimanju dužnosti, kantonalna Vlada zacrtala cilj da će učiniti sve da se migrantskom situacijom upravlja.
“Za takvo upravljanje je neophodna koordinacija svih učesnika u ovome procesu, a naš zadatak također je da očuvamo dostojanstvo građana USK, a i dostojanstvo migranata na njihovom putu ka Evropi i da ispoštujemo sve aspekte humanosti”, pojasnio je.
Ružnić tvrdi da je ono što trenutno nedostaje strategije za upravljanje migracijama u BiH na državnom nivou.
“Da bi mi ostali učesnici znali gdje smo i koji su naši konkrenti zadaci i koja su naša mjesta”, kazao je.
Kritikovao je Vijeće ministara BiH što nije uspostavilo koordinaciju svih učesnika.
“Odredili smo smještajni kapacitet da USK može se nositi sa nekih 3.000 migranata, ali ništa se ne čini na tome da se provede zahtjev Brisela da BiH mora rasteretiti USK na način da se uspostavi nekoliko migrantksoh centara duž BiH. Svaku noć samo talgo vozom dođe nekih 150-200 migranata. Taj talgo voz kao najavljeni privredni bum USK, samo u prvih 9 mjeseci ove godine dovezao 18.000 migranata na područje kantona. Mi smo do sada registrirali novih 36.000 migranata koji su došli na područje kantona, danas ih tu boravi negdje oko 5.000”, kazao je Ružnić.
Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva USK, kazala je da se higijesnko-epidemiološka situacija svakog dana usložnjava, kako je povećan priliv migranata u zadnjih mjesec dana.
“Ovdje 300 do 400 migranata dolazi dnevno, najviše talgo vozom, negdje 250, te drugim prevozima i pješice. Ima veliki broj migranata koji se vraćaju iz Hrvatske, koji su već prešli pa ih policija vraća nazad. Najveća bojazan je u tri kampa – Bira, Miral i naravno Vučjak. Praktično, Vučjak je nastao kao produkt prevelikog priliva migranata. Na stotine migranata se nalazilo na ulicama Bihaća, Kladuše i ostalih gradova”, pojasnila je.
Kazala je da je teško pratiti epiodemiološku situaciju.
“Jer oni dolaze iscrpljeni, svaki drugi-treći je sa komplikacijama scabiesa. Od tih dugotrajnih pješačenja imaju povrede, najčešće donjih ekstremiteta”, istakla je.
U Bihaću je jučer održana 8. redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona. Zastupnici su od 10 ujutro do 23 sata raspravljali o ukupno 22 tačke koje su se našle na dnevnom redu.
Ipak, prije samih rasprava, zastupnici su kroz Poslanička pitanja i Inicijative imali priliku da predlože svoje ili ideje građana za koje smatraju da bi na određeni način mogli pomoći stanovništvu ili poboljšati životni standard.
Prijedloga je bilo i iz oblasti sigurnosti, pa je tako zastupnik Hajrudin Halilović zatražio uvođenje rezervnog sastava policije zbog migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu.
Federalna sanitarna inspekcija na graničnom prelazu Izačić je u toku redovnog sanitarnog pregleda pri uvozu u skladu s odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu i Pravilniku o soli za ljudsku ishranu, naložila laboratorijsku analizu pošiljke krupno mljevene jodirane kuhinjske morske soli porijeklom iz Republike Hrvatske, saopćila je inspekcija.
Po dostavljenim nalazima prve analize i naknadno tražene superanalize, utvrđeno je da sastav krupno mljevene jodirane kuhinjske morske sol ne odgovara odredbama Pravilnika o soli za ljudsku ishranu zbog niže vrijednosti kalijevog jodata (izraženog kao elementarni jod).
Shodno tome, uvoz kontrolisane pošiljke kuhinjske morske soli u količini od 960 kg je zabranjen i naređeno je vraćanje iste pošiljaocu, saopćeno je.
Radi se o poslovnom objektu BIRA u Jablanskoj ulici u Bihaću, a koji već godinu dana služi kao prihvatni centar za migrante.
Vlada USK-a i Operativna grupa za pitanje migracija u USK je nekoliko puta usvojila mnoge zaključke i odluke kojima traže da se ovaj centar izmjesti iz urbanog dijela grada.
Također, nikad nije ni data saglasnost na potpisivanje ovakvog ugovora.
S obzirom da je stavljena zabrana na potpisivanje ugovora sa IOM-om, a da postojeći ugovor ističe za dvadeset dana, tačnije 15. novembra, BIRA nije imala drugog rješenja osim da Međunarodnoj organizaciji za pitanje migracija dostavi dokument u kojem ih obavještava o raskidu ugovora o zakupu.
Bira je pokušala ovaj problem riješiti. Naime USKinfo.ba je u posjedu i dokumenta kojim je BIRA od Suda tražila prekid zabrane raspolaganja imovinom. S obzirom da Bira ima dugovanja prema cazinskom privredniku Amiru Muriću, Sud je stavio zabranu na raspolaganje imovinom, mašinama i ostalim stvarima u krugu bivše fabrike rashladnih aparata.
Upravo iz te opreme se trebao naplatiti Murić. Ali BIRA želi prodati pomenuti kompleks, o čemu je USKinfo.ba već pisao, pa je tako od Suda tražila da obustavi ovu mjeru, kako bi vlasnici mogli provesti svoju namjeru.
U Bihaću se tih dana pričalo i o širenju kapaciteta, odnosno da iza poteza vlasnika BIRE stoji želja za proširenjem smještaja u cilju mogućnosti primanja većeg broja migranta.
Bilo kako bilo, prihvatnom centru BIRA je nakon godinu dana, odzvonilo. Novi ugovor ne smiju potpisati, poslali su obavijest o raskidu, odnosno nemogućnosti produženja sklopljenog ugovora.
Kako nam je rekao izvor blizak Operativnoj grupi i MUP-u, ostalo je još da se nađe partner koji bi mogao financirati funkcionisanje kampa (hrana, voda i ostalo) i migranti sele u kamp na Medenom Polju. Da li će IOM ostati taj partner, saznaćemo uskoro.
U Bihaću je jučer održana 8. redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona. Zastupnici su od 10 ujutro do 23 sata raspravljali o ukupno 22 tačke koje su se našle na dnevnom redu.
Ipak, prije samih rasprava, zastupnici su kroz Poslanička pitanja i Inicijative imali priliku da predlože svoje ili ideje građana za koje smatraju da bi na određeni način mogli pomoći stanovništvu ili poboljšati životni standard.
Godinu dana poslije izbora i ulaska u Skupštinu USK-a, progovorila je i lijepa Najla, a o čemu je pričala pogledajte u obraćanju.
astanak Operativne grupe za upravljanje migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu biće održan danas u Bihaću, izjavio je Srni gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Prema Fazlićevim riječima, sastanak je zakazan za 13.00 sati i javnost će nakon njega biti informisana o rezultatima.
Portparol grada Bihaća Elmedin Mehadžić potvrdio je Srni da grad danas prestaje da plaća isporuku vode i odvoz otpada za privremeni prihvatni kamp “Vučjak”.
“Pretpostavljamo da će komunalna preduzeća danas prestati sa isporukom vode i odvozom smeća, izuzev ako neko drugi ne plati ove usluge”, dodao je Mehadžić.
Iz Crvenog krsta je rečeno da će nastaviti da isporučuju kuhane obroke migrantima na ovom području, piše “Srna”.
