Javni konkurs za prijem u radni odnos u ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o.
Javni konkurs za prijem u radni odnos u ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o., objavljen u Oslobođenju 12.08.2019. godine
Konkurs za posao: “Direkcija regionalnih cesta USK-a” traži pravnika sa jednom godinom radnog iskustva
Javni konkurs za popunu upražnjenog radnog mjesta u JU “Direkcija regionalnih cesta USK-a” Bihać, objavljen u Dnevnom listu 14.08.2019. godine.
Srbi najavili blokadu puteva Livno-Drvar i Bihać-Petrovac
Srbi iz Federacije BiH neće dozvoliti proslavu dana kada su protjerani sa svojih ognjišta. Najvaljuju to iz Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH. Zato su najavili dvije blokade puteva, 13. i 14. septembra.
Putevi Livno – Drvar, i Bihać-Petrovac biće blokirani ako HDZ Livanjskog kantona pokuša da organizuje proslavu, kako su nazvali, 24 godine od “oslobođenja Bosanskog Grahova, Glamoča i Drvara”. Za Srbe to su dani okupacije, jer su prije rata činili 97 odsto stanovništva u tim opštinama. Svakom pokušaju krojenja nove istorije, Srbi će se usprotiviti.
“To smatramo uvredom i mi smo na Kordinaciji dogovorili da ćemo svim mogućim sredstvima da se suprodstavimo, što podrazumjevaju sva moguća sredstva, blokada puteva, poziv svim Srbima iz Drvara, Grahova, Glamoča, Petrovca da dođu i da fizički spriječimo ljude iz Livna da dođu i uđu u Drvar i da obilježavaju nekakvo slavlje koje bi prkosilo većinskom stanovništvu,“ reka je Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.
Ili odbrana ili nove izbjegličke kolone, treće opcije nema, kaže Radanović, ni kada je u pitanju plan za izmještanje migrana iz Bihaća u srpska povratnička sela. Vlada Unsko-sanskog kantona migrante želi da smjesti u petrovačko selo Medeno Polje, jer smatraju da je to jedino rješenje kako bi se Bihać oslobodio od migranskih centara. Takvom planu usprotivili su se i Srbi i Bošnjaci iz Bosanskog Petrovca.
“Najava Vlade Unsko-sanskog kantona da će da premjesti migrante iz migranskih centara u Medeno Polje pored Petrovca bi značilo da se apsolutno svi mogu da sele iz Bosanskog Petrovca, i Srbi i Bošnjaci,“ kaže Radanović.
Odbor za zaštitu prava Srba poziva sve Srbe iz Federacije BiH da na vrijeme zaštite svoju imovinu od eventualne zloupotrebe u projektu registracije nekretnina na području FBiH. Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć otvorene su u Banjaluci, Istočnom Novom Sarajevu, Nevesinju, Zvorniku, Bijeljini i Mrkonjić Gradu.
“Da tim putem aktivno učestvuju u postupku prijave svoje imovine, a samim tim i da zaštite svoje imovinsko pravne interese od eventualne zloupotrebe u pomenutom projektu registracije nekretnina na području FBiH,“ rekla je Ana Dursun, pravnik u Odboru za zaštitu prava Srba u FBiH.
A, zloupotreba je itekako bilo. Srbima je i poslije rata otimana imovina, jer su opštinske vlasti upis u zemljišne knjige objavljivali na oglasnim tablama, a ne direktim kontaktima sa strankama, kao što je to slučaj u Republici Srpskoj. Oni koji žive u inostranstvu i koji nisu moglu u roku od 30 dana da vide oglas morali su da vode dugogodišnje sudske sporove kako bi dokazali, ili još dokazuju, da su vlasnici zemljišta ili nekretnina u FBiH.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da namjeru HDZ-a Livanjskog kantona da 13. septembra slavi navodno oslobođenje Drvara smatra neprihvatljivom i potpuno nepotrebnom provokacijom, koja može samo narušiti međunacionalne odnose u tom kantonu, ali i na ukupnom prostoru BiH.
„Važno je podsjetiti se da je u prošlom ratu operaciju etničkog čišćenja tog prostora uz lokalne jedinice izvodila regularna vojska Hrvatske i da su udruženim snagama pokušali da istjeraju Srbe sa vijekovnih ognjišta. Bilo bi u najmanju ruku pristojno da preostali narod tog kraja, a to su Srbi vijekovima, konačno ostave na miru da žive tamo gdje su oduvijek živjeli”, rekao je Dodik za Srnu.
Izvor: srna/atvbl
Nova računala: Podrška Addiko banke Domu zdravlja Bihać
“Zahvalni smo Addiko banci koja nam je izašla u susret i omogućila zamjenu starih računala, kako bismo unaprijedili naše redovne aktivnosti”, istaknula je dr Jasminka Ljubijankić.
Addiko banka je nastavila sa realizacijom projekata Addiko Cares. Dom zdravlja u Bihaću, u okviru projekta Addiko Cares posjetili su zaposlenici Addiko banke radi uručenja računala. Addiko volonteri su Domu zdravlja donirali dva nova računala koji će unaprijediti rad ove ustanove.
”Posao koji obavljaju zaposlenici Doma zdravlja je neizmjerno važan za našu zajednicu. Željeli smo im olakšati njihove svakodnevne radne usvjete kako bi se oni mogli posvetiti pacijentima i pružiti im što bolju uslugu”, istaknula je Bisera Zejćirović, voditeljica poslovnice Addiko banke u Bihaću i naglasila opredijeljenost Banke za podršku lokalnoj zajednici u kojoj djeluje.
“Zahvalni smo Addiko banci koja nam je izašla u susret i omogućila zamjenu starih računala, kako bismo unaprijedili naše redovne aktivnosti”, istaknula je dr Jasminka Ljubijankić, v.d. direktorica Doma zdravlja Bihać.
Addiko banka već treću godinu zaredom realizira projekt Addiko Cares, u okviru kojeg izdvaja značajna sredstva za podršku lokalnoj zajednici u kojoj djeluje kroz podršku radu obrazovnih i zdravstvenih institucija.
Javna rasprava u Bihaću-„Plan upravljanja okolišem“
Iz Gradske uprave Bihaća pozivaju sve zainteresirane građane da učestvuju u javnoj raspravi o izrađenom ,,Planu upravljanja okolišem za sistem navodnjavanja u podprojektnim područjima Klokot-Papari i Bakšaiš u Gradu Bihaću.
Dokumentacija je izrađena u okviru „Projekta razvoja navodnjavanja u BiH“, kojeg implementira Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a finanssijski dio osigurala je Svjetska banka. Javna rasprava zakazana je za 20.august u prostorijama OŠ Kamenica u 10 sati.
Sutra će u Vladi USK-a biti održan sastanak čiji je cilj usvajanje dokumenta koji bi rezultirao planom zbrinjavanja otpadnih voda u ruralnim područjima Unsko-sanskog kantona. Trebali bi biti definirani prijedlozi mjera za unaprijeđenje procesa rješavanja problema odvodnje fekalnih voda i njihov odgovarajući tretman u ruralnim područjima Unsko-sanskog kantona.
Zehra Hadžić: Čelnica Sindikata o stanju u osnovnom obrazovanju u USK i odnosu vlasti
Skrivaju viškove i nezakonito zapošljavanje u upravi
“Razlog što je najveći pritisak na osnovno obrazovanje u USK je što se u javnost šalje poruka da je samo u osnovnom obrazovanju višak zaposlenih , a u ostalim strukturama ih nema. Na taj način se želi prikriti nezakonito zapošljavanje u upravi iako smo svi svjedoci da je svaka vlast dovodila svoje ljude onog momenta kad su dolazili na vlast. Ako uzmemo da je USK-a promijenio 19 premijera, a neki od njih su u svom mandatu mijenjali i postavke ministara jasno je koliko je u tim strukturama viška, ali se o tome u javnosti ne govori”, ističe predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK.
Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK u opširnom intervju za Radnički media servis govori otvoreno o svim problemima sa kojima se suočavaju zaposleni u osnovnom obrazovanju u USK, o nekorektnim postupcima i pogrešnom pristupu vlasti USK te ignorisanju sindikata kao socijalnog partnera. Poznato je da je iseljenje stanovnika donijelo nove probleme, a očito da ono što zaposleni u osnovnom obrazovanju u USK prolaze sada, čeka iduće i narednih godina cijelu BiH. Intervju sa predsjednicom Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK Zehrom Hadžić objavićemo u nastavcima jer je dragocjen primjer onoga sa čime će se u vrlo skoroj budućnosti suočavati cijela BiH. Model je postavljen: Skrivaće se podaci o tehnološkim viškovima i nezakonitom zapošljavanju u upravi, a stradaće obrazovni sektor.
Radnički media servis: Najavljen je štrajk prosvjetnih radnika osnovnog obrazovanja u USK. Kako su vlasti reagirale na tu Vašu odluku?
Zehra Hadžić: Vlasti u USK-a su pokušale putem medija poslati poruku da mi tražimo nešto što nas ne pripada i okriviti sindikat za probleme u obrazovanju. Između ostalog rečeno je da je naš kolektivni ugovor nezakonit, da je sindikat kriv za nezakonito zapošljavanje, za malverzacije u javnim nabavkame , za prekoračenje budžeta u pojedinim školama i slično. Na taj način se htjela u javnosti stvoriti pogrešna slika o zahtjevima radnika i svu krivicu prebaciti na sindikat. Nama naravno nije upućen zahtjev za pregovore niti smo upoznati sa mjerama koje je nedavno Vlada USK-a usvojila u cilju zbrinjavanja viška zaposlenih u obrazovanju. Iz medija sam saznala da je imenovala svog člana mirovnog vijeća.
Radnički media servis: U medijima se donekle stvara čudna slika prema kojoj se želi u prvi plan staviti masovnost iseljavanja i svu krivicu prebaciti na iseljenički trend. Kako je od 2010. teklo rješenje problema sa tehnološkim viškom i zbrinjavanjem?
Još nije poznato da li će se svi radnici zbrinuti i koliko će ih ostati zaista tehnološki višak
Zehra Hadžić: U našem kantonu od 2010. godine postoji lista tehnološkog viška. Radi se o zajedničkoj listi radnika koji rade u osnovnim i srednjim školama,a ostali su djelimično ili u potpunosti bez norme. Sve do 2014. godine zbrinjavanje i raspored je vršila komisija pri Ministarstvu obrazovanja. Od 2014. godine škole su do 30.06. dužne poslati svoje liste radnika koji su tehnološki višak sa brojem bodova za svakog radnika i brojem časova koji im nedostaje do pune norme kao i listu potreba.. Te liste bi komisija pri ministarstvu objedinila i objavila na stranici ministarstva do 15. 07. kao i listu potreba. Radnici bi se prijavljivali u škole u kojima žele u toj godini dopuniti normu sati i obaveza škola bi bila da prihvati onog sa najvećim brojem bodova koji se prijavio školi. Oni koji se ne zbrinu do raspisivanja konkursa po školama imaju prednost na konkursu bez bodovanja. Ove godine je sistem isti, ali još nije poznato da li će se svi radnici zbrinuti i koliko će ih ostati zaista tehnološki višak.
Da stvar bude još gora i djeca koja krenu u školu nisu više garancija da je u toku godine neće napustiti i otići izvan BiH zajedno sa svojim roditeljima
Radnički media servis: Rekli ste mi da je najveći pritisak na osnovno obrazovanje u USK?
Zehra Hadžić: Najveći pritisak je na osnovno obrazovanje, jer smo se predhodnih godina suočavali sa manjkom učenika zbog smanjenog nataliteta i manjek odlaska naših građana izvan BiH. U zadnje dvije godine taj se odlazak cijelih porodica znatno povećao. Odlaze većinom mlađi ljudi koji imaju djecu u osnovnoj školi ili u predškolskoj dobi tako da se smanjuje i upis učenika u prve razrede osnovnih škola. Škole koje su nekad upisivale po pet prvih razreda sada upišu dva ili jedva tri razreda. Da stvar bude još gora i djeca koja krenu u školu nisu više garancija da je u toku godine neće napustiti i otići izvan BiH zajedno sa svojim roditeljima.
Drugi razlog što je na nas najveći pritisak je što se u javnost šalje poruka da je samo u osnovnom obrazovanju višak zaposlenih , a u ostalim strukturama ih nema, Na taj način se želi prikriti nezakonito zapošljavanje u upravi iako smo svi svjedoci da je svaka vlast dovodila svoje ljude onog momenta kad su dolazili na vlast. Ako uzmemo da je USK-a promijenio 19 premijera, a neki od njih su u svom mandatu mijenjali i postavke ministara jasno je koliko je u tim strukturama viška, ali se o tome u javnosti ne govori.
“U januaru je intervenisao SSSBiH na čelu sa predsjednikom Šatorovićem i u Bihaću je održana sjednica Predsjedništva SSOOiOFBiH i press konferencija, nakon koje smo dobili poziv od premijera kantona na pregovore. Na pregovorima je dogovoreno da će se u Budžetu za 2019. godinu planirati sredstva za primjenu Kolektivnih ugovora predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, da će se u roku od dva mjeseca uraditi izrada ili izmjena i dopuna pravilnika i podzakonskih propisa iz oblasti obrazovanja i da će se snimiti stanje po školama na području USK – a, u najskorijem roku sustići isplatu plaća i naknada u skladu sa zakonom, jer one trenutno kasne.”
Radnički media servis: Možete li iznijeti kratku istoriju vaših apela u posljednje 2 godine prema vlastima u USK o problemima tehnološkog viška i inače o problemima s kojima se suočava vas sindikat.
Zehra Hadžić: U prošloj godini smo za početak školske godine bili najavili generalni štrajk zbog više razloga, a jedan od zahtjeva je bio i Izmjene i dopune Pedagoških standarda koje bi u znatnoj mjeri ublažile sadašnje stanje. Od štrajka smo odustali jer je tadašnja Vlada USK- a udovoljila nekim za nas bitnim zahtjevima. Bili smo dogovorili i da se usvoji novi Zakon o osnovnom obrazovanju, koji je rađen u saradnji sa sindikatom i Vlada ga je u formi prijedloga uputila u skupštinsku proceduru, a on je propisivao donošenje novih standarda. Dolaskom nove vlade, a nakon općih izbora i novog saziva skupštine, zakon je vraćen ministarstvu na doradu i od tad stoji u ladici. Mi smo u pregovorima upoznali novu Vladu sa postignutim dogovorom sa predhodnom vladom, ali se nisu na to obazirali. U novembru smo održali proteste i za početak drugog polugodišta smo opet najavili generalni štrajk, Vlada USK-a nije htjela pristupiti postupku mirenja i na taj način je onemogućila organizovanje štrajka. U januaru je intervenisao SSSBiH na čelu sa predsjednikom Šatorovićem i u Bihaću je održana sjednica Predsjedništva SSOOiOFBiH i press konferencija, nakon koje smo dobili poziv od premijera kantona na pregovore. Na pregovorima je dogovoreno da će se u Budžetu za 2019. godinu planirati sredstva za primjenu Kolektivnih ugovora predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, da će se u roku od dva mjeseca uraditi izrada ili izmjena i dopuna pravilnika i podzakonskih propisa iz oblasti obrazovanja i da će se snimiti stanje po školama na području USK – a, u najskorijem roku sustići isplatu plaća i naknada u skladu sa zakonom, jer one trenutno kasne. Mi smo tad smatrali da je dogovor postignut i bili smo relativno zadovoljni pregovorima. Sve to je izjavljeno na zajedničkoj press- konferenciji u Ministarstvu obrazovanja.
Odmah u februaru su formirane komisije za obilazak škola i za izradu pravilnika. U Budžetu su koji je usvojen u februaru povećan je iznos za plaće i naknade i mi smo mislili da se Vlada USK – a drži dogovora. Da smo prevareni shvatili smo kad su odbili da prihvate Pravilnik komisije i donijeli svoj Pravilnik o tehnološkom višku i kad su polovinom juna donijeli odluku o osnovici za obračun aprilske plaće za zaposlene u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Sindikat je samo mogao pozvati radnike na protestni skup koji je i održan krajem juna i donijeti odluku o generalnom štrajku u septembru.
(Nastaviće se…)
Atrakcija.net
Sanski Most: Došao iz Amerike, klanjao sabah i bajram-namaz u Biljanima, pa poginuo u
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se jučer dogodila u Vrhpolju, općina Sanski Most, prema nezvaničnim podacima, smrtno je stradao Hazim Avdić (67) iz ključkog sela Biljani. On je došao iz Sjedinjenih Američkih Država na odmor u Ključ. U Ameriku je otišao tokom rata kao izbjeglica.
Poginuli Avdić jučer ujutro prije nesreće klanjao je sabah i bajram-namaz u džamiji u Biljanima.
Prema navodima iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, nastradali Avdić, koji je upravljao Škodom Fabijom, u jednom momentu je skrenuo u suprotnu stranu kolovoza i udario automobil kojim je upravljao K. A. (30).
U ovoj nesreći tri osobe su lakše povrijeđene, među kojima je i Avdićeva supruga.
(avaz.ba)
‘Migrantima nije lako, ali to nije naša krivica!’
Njemački mediji sve više izvještavaju o situaciji u Bihaću i citiraju građane koji kažu: ‘Znamo da tim ljudima nije lako, ali to nije naša krivica. I mi smo kroz to morali proći’.
Bosnien Flüchtlinge aus Vucjak – Bihac (DW/D. Planert)
Deutschlandfunk donosi reportažni zapis o situaciji sa migrantima u Bihaću. Prema procjenama gradskih vlasti tamo svakog dana boravi oko 5.000 izbjeglica i migranata. Oni, koji ne mogu naći mjesto u dva izbjeglička naselja IOM-a i UNHCR-a, prebacuju se u novi kamp, 10 km izvan grada, koji je nikao na bivšoj deponiji smeća.
“Sunce obasjava 55 malih i dva velika šatora Crvenog krsta, u kojima dnevno boravi 450 a nekim danima i 700 izbjeglica. Oni najčešće dolaze iz Afganistana, Pakistana, Sirije, Maroka i Alžira. Na mjestima gdje je raspaljena vatra peku se pogače, iznad šatora se suši odjeća. Spavaju na na dekama na zemlji. Imaju na raspolaganju dva kontejnera za tuširanje, dva kontejnera sa WC-ima, četiri rezervoara vode, koju koriste za piće i pranje. Jednom dnevno dolazi cisterna sa svježom, pitkom vodom. ‘Ovo nije lijep kamp. Cijela finansijska pomoć stiže iz Turske a ne iz Njemačke, Francuske, Italije. Nema dovoljno hrane ni vreća za spavanje’, kaže jedan migrant. Drugi dodaje: ‘Naš plan je otići u Njemačku, Španiju ili Francusku. Tamo je moja cijela porodica. Ništa nam više ne treba. Nismo ni teroristi ni kriminalci. Trebalo mi je dva, tri mjeseca da dođem ovdje. I to sve pješke, od Pakistana do Bosne’.
Prvoga dana, kada je centar otvoren, Ministarstvo unutrašnjih poslova je ovdje poslalo 150 migranata. Od tada svaki dan dolazi od 50 do sto novih ljudi. Jedni idu, drugi dolaze. ‘Nekad ih je ovdje u kampu i 700. Svaki dan kuhamo za 600 ljudi. Važno nam je da niko ne ostane gladan’, kaže šef Crvenog Krsta u Bihaću Selam Midžić.
Crveni krst, koji organizuje hranu za izbjeglice i migrante, nada sevećoj pomoći u Bihaću
Druga dva izbjeglička logora, kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije IOM i UNHCR su prepuna, kaže nam Edin Morankić, glasnogovornik načelnika Bihaća. ‘Ni mi nismo zadovoljni sa ovim novom lokacijom. Ali za nas to nije dugoročno rješenje’.
Njemački novinar Dirk Planert za izbjegličko naselje Vučjak kaže da je po tvrdnjama komšija i IOM-a to bivša deponija smeća. I mada se stalno govori da tu dolazi do isparavanja gasova, on sam ne može reći da je to metan. Međutim, kilometar dalje, ukazuje on, je minsko polje, koje je ostalo od rata i koje vodi u pravcu Hrvatske – članice EU. ‘A to je situacija u kakvu se ljudi obično ne dovode’.
Većina ljudi koji su tu, pokušali su se domoći Hrvatske, ali ih je policija uhvatila i vratila u Bosnu. Zbog loših higijenskih uslova ljudi u kampu oboljevaju od kožnih bolesti, pojedini imaju otvorene rane na stopalima ali i tragove udaraca po nogama i glavi. Svako veče nova grupa pokušava preći granicu, udaljenu svega jedan kilometar od izbjegličkog kampa, piše na portalu radija Deutschlandfunk.
Grad može da pomalo odahne
O migrantima u Bihaću reportažni zapis donosi i prvi program njemačke televizije ARD. U tekstu na web-stranici citira se najprije jedna stanovnica Bihaća: ‘Nije u redu što su izbjeglice i migranti smješteni na bivšoj deponiji smeća Vučjak’, smatra Fatima koja sa prijateljicom sjedi u kafiću u Bihaću. Dodaje međutim da je načelnik morao naći neko mjesto za njih kao i da je sada situacija bolja a da grad može malo da odahne. Fatima, koja je tokom troipogodišnje opsade Bihaća od strane Srba i sama bila primorana da bude izbjeglica i koja je boravila u Njemačkoj, kaže: ‘Znamo da tim ljudima nije lako, ali to nije naša krivica. Mi smo kroz to isto morali proći’. Njena prijateljica Ifeta klima glavom i dodaje da je migranata bilo jednostavno previše u Bihaću i da je sada situacija znatno bolja.
Život između mina i smeća
U tekstu se potom spominje i Branka Ivušić, koja sa svojim desetomjesečnim sinom sjedi u vrtu majčine kuće. Ova filologinja, koja živi u gradu Halle u Njemačkoj i radi na tamošnjem univerzitetu, je u posjeti svojoj porodici. ‘Svako poslijepodne policajci u novi kamp eskortiraju izbjeglice i migrante koje nađu u gradu a koji ne mogu da nađu mjesto u dva izbjeglička logora’. “Kao stoku’, kako formulira Branka Ivušić, oni ih provode pored kuće njene majke, gore na Vučjak. Na pitanje zašto to rade, ona odgovara: ‘Kako bi se stanovnicima pokazalo da se postupa strogo i da se nešto poduzima’.
Dirk Planert, koji je tokom rata 90-ih kao student dovozio humanitarnu pomoć u Bihać ovako objašnjava promjenu raspoloženja prena migrantima među lokalnim stanovništvom: ‘Na početku, otprilike godinu i po dana ranije kada je krenula migrantska ruta preko Bihaća, lokalno stanovništvo je pomagalo izbjeglicama, donosilo im hranu, vodu i sve moguće. Ali morate uzeti u obzir da je granica sa Hrvatskom zatvorena. Migranti ne mogu dalje. To vam je kao grlić flaše, voda se sve više puni a pritisak postaje sve veći’, kaže Dirk Planert u tekstu o situaciji sa migrantima u Bihaću, objavljenom na stranici ARD-a.
(DW)
Šepić o planu Hrvatske: Neće moći tako komšije, BiH će imati odgovor
Predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić prokomentarisao je sve izvjesniju odluku Hrvatske da na granici s BiH gradi odlagalište nuklearnog otpada, poručivši da će BiH imati jasan odgovor.
“Neće moći tako, komšije. Nećemo dozvoliti da nas trujete, svoj otpad odlažete na našoj granici i ugrožavate živote stotina hiljada i milion ljudi. Bosna i Hercegovina je država, međunarodno priznata, u kojoj žive ljudi koji imaju svoja prava i vidjet ćete da, bez obzira na trenutno stanje i loše, u mnogim stvarima dezorjentisano vođstvo, naš narod i odgovorni ljudi i politike, imat će jasan odgovor. Imat ćete ubrzo stotine hiljada potpisa protivljenja izgradnje odlagališta na našoj granici, organizirat ćemo se, od sutra već počinjemo skupljati potpise i vidjet ćete da nećete moći iskoristiti unutrašnje podjele u BiH i realizirati svoju nekorektnu i nedobrosusjedsku zamisao da nam na kućnim vratima donesete nuklearni otpad”, poručio je Šepić.
Dodaje da će Evropska unija i međunarodne organizacije, morati reagovati i spriječiti namjere aktuelnih vlasti u Hrvatskoj da ovo urade.
“Pozivam Predsjedništvo BiH da hitno reaguje i pokaže jedinstvo na ovom pitanju. Po ovome će vas pamtiti i vaši birači, i ljudi koji žive u našoj zemlji i generacije koje dolaze. Parlament BiH se mora hitno sastati narednih dana i poslati jasnu poruku da ovo ovako neće proći. A pozivam i sve druge političke stranke u BiH, koje razumiju šta je odgovorna politika i pravi nacionalni interes, da zajedno sa aktivistima Nezavisnog bloka od sutra već, širom naše zemlje, podignemo glas, mobiliziramo ljude i skupimo i milion potpisa protivljenja i pokažemo da ima linija preko koje niko, ma odakle dolazio, kad je u pitanju naša zemlja i naš narod neće moći preći”, zaključuje Šepić.
Znate li ko je zapravo izdao naredbu za rušenje aerodroma Željava kod Bihaća?
“Trinaest minuta prije 8 sati Bihać se zatresao od grandiozne eksplozije, a iz obronaka planine Plješevice suknuli su plamen i dim, planina je gorjela, plamen na horizontu dosezao je do samog neba, prizor je bio jeziv i nestvaran, kataklizmički. Plamena stihija i eksplozije su uništile jedan od najvećih i najutvrđenijih aerodroma u Europi, čija se vrijednost procjenjivala na 8 milijarda dolara…Plješevica kao da je propala, ulegla se i progutala nekad najčuvaniju vojnu bazu Jugoslavije…”, tako je prije nekoliko godina beogradski Aeromagazin prepričao trenutak kada je 16. maja 1992. godine JNA prilikom povlačenja aktivirala 56 tona eksploziva u tunelima vojnog aerodoma Željava, najskuplju nekretninu uništenu za prijeme proteklog rata.
Kako bi bilo jasnije o kakvom se objektu radi, valja spomenuti kako su podzemne galerije aerodroma mogle primiti 120 zrakoplova(MIG-21) s posadama i kompletnim arsenalom naoružanja, a ukupna dužina tunela u obliku slova M iznosila je 3 i pol kilometra.
Podzemni aerodrom mogao je izdržati izravan udar atomskog naoružanja. Uz vlastite izvore struje i vode te zalihe goriva, ljudstvo aerodroma moglo je 30 dana živjeti potpuno izolirana od vanjskog svjeta.
Gradnja diva u utrobi Plješevice započeta je 1955., a završena 1968. Glavni konstruktor Dragoslav Sobotka procjenjuje vrijednost aerodroma na osam milijarda dolara, iako su utrošena sredstva znatno veća.
Za oficire i pilote Jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva bila je stvar izuzetnog prestiža raditi u aerodromu koji spada u najskuplju vojnu investiciju bivše SFRJ.
Iz dokumentacije, jasno je vidljivo da je naredbu za dizanje aerodroma u zrak dao načelnik generalštaba oružanih snaga SFRJ general-pukovnik Blagoje Adžić, a naredba je izdata 7. novembra 1991.
Blagoje Adžić je nakon umirovljenja (1992. godine) mirno živio u Beogradu. Izbjegavao je javne nastupe pa se tako ni na sahrani Slobodana Miloševića, suprotno očekivanjima, nije pojavio. Preminuo je 2012. godine.
S obzirom da je Željava bila strateški vojni objekt, njezino uništenje nije se moglo dogoditi bez znanja i odobrenja tadašnjeg komandanta Jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva i protuvazdušne odbrane general-potpukovnika Božidara Stevanovića.
(maxportal.hr)