Pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prijelazima: Izačić, Ivanica, Bijača, Kamensko, Prisika i Doljani, kao i u oba smjera na GP Bosanski Brod i Bosanska Gradiška.
Na ostalim graničnim prijelazima povremeno dolazi do pojačanog intenziteta saobraćaja, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.
Zbog izvođenja radova na hrvatskoj strani na graničnom prijelazu Bosanski Novi – Dvor, narednih šest mjeseci obustavljen je saobraćaj putničkih vozila. Alternativni granični prijelaz je Bosanska Kostajnica – Hrvatska Kostajnica, saopćeno je iz BIHAMK-a.
Ako se po jutru dan poznaje, naredna sezona bi, za razliku od prošlih, mogla biti vrlo uspješna za Jedinstvo iz Bihaća.
U sklopu priprema Jedinstvo je danas u Novom Gradu odigralo prijateljsku utakmicu protiv Slobode koja se takmiči u 1. ligi RS, a momčad koju vodi Vlado Jagodić na kraju je slavila sa 2:0.
Nakon što se na odmor otišlo pri rezultatu 0:0, Bišćane je u 50. minuti u vodstvo doveo Rovčanin, da bi samo osam minuta kasnije prednost udvostručio Galin.
U nastavku utakmice i jedni i drugi su imali po nekoliko šansi, ali promjene rezultata nije bilo i ostalo je 2:0 za Jedinstvo.
Za Jedinstvo je ovo bila sedma kontrolna utakmica. Optimizam Bišćanima svakako daje to što su u svakoj svoju mrežu sačuvali netaknutom uz gol-razliku 15:0.
Trojica migranata koji su u proteklom periodu stigli u BiH prijavili su policijskim organima u Krajini prevaru koju je počinio državljanin BiH iz Cazina čiji su inicijali B.A.
On se tereti da je migrante iz Iraka, koji su mu dali 350 eura i mobilni telefon da ih prebaci u Republiku Hrvatsku, prevario tako što ih je u vozilu Audi dovezao na njima nepoznato mjesto, odnosno u šumu na području Krajine i rekao im da su stigli u Republiku Hrvatsku.
„Prijava je zaprimljena u Policijskoj stanici Cazin dana 19.07.2018. godine od osoba čiji su inicijali H.R. (rođen 1986.), M.A. (1979.) i H.R. (1993.)“, rekla je za Fokus.ba Snežana Galić, portparol MUP-a USK.
Istragom koju su proveli pripadnici MUP-a USK utvrđen je identitet ovog prevaranta.
„Radom na terenu pronađen je B.A. (rođen 1986.). Službenici policije su poduzeli neophodne službene radnje, a potom će Kantonalnom tužilaštvu USK-a Bihać dostaviti Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv B.A., zbog počinjenog krivičnog djela iz čl.294. KZ FBiH ‘Prevara’“, rekla je Galić.
Rekreativno biciklistički klub Japod u skladu sa svojim redovnim godišnjim aktivnostima organizira 9. Međunarodnu biciklijadu NP Una 2018.
Ove godine smo prisiljeni mijenjati plan biciklijade zbog zabrane Hrvatske da se voz sa kojim smo do sada vraćali bicikliste ne može kretati ovim dijelom pruge do daljnjeg.
Ovaj prelijepi detalj biciklijade pokušat ćemo zamijeniti dužim boravkom u srcu NP Una, Štrbačkom buku te kulturno-umjetničkim programom u samom Kulen Vakufu, imanju Discover, uz grupu ZIPPO, bogatu tombolu i bogatu okrepu (ručak u toku i po završetku same biciklijade).
Mjesto i vrijeme okupljanja, prijave učesnika:
Glavni trg u centru grada, preko puta općine Bihać, dana 05.08. 2018. godine, nedelja od 08,00 – 09,30 sati.
Kulturno umjetnički program (domaći folklor) od 09,00 – 09,30 sati
Obraćanje čelnika grada – sportskog saveza te domaćina organizatora biciklijade, sa upoznavanjem učesnika o propozicijama biciklijade. Od 09.30
Start: polazak sa glavnog trga Bihaća u 10.00 sati.
Staza biciklijade duga je 47 kilometara i kreće se od Bihaća preko Golubića, Ripča, Gorjevca, ulaz u NP Una, spušta se prema Štrbačkom Buku, zatim do sela Ćelije, te završava u Kulen Vakufu u turističkom centru Discover na ulazu u Kulen Vakuf na samom slapu – buku.
Ukupna visinska razlika je 737 mnv.
Na slijedećem linku imate profil staze: PROFIL STAZE
Pristizanje u Kulen Vakuf u poslijepodnevnim satima i tu završava vožnja.
RBK Japod je za vozače osobnih vozila koja ostanu u Bihaću obezbjedio autobus koji će ih vratiti po vozila i sa istima se mogu vratiti u Kelen Vakuf na druženje uz muziku.
U Discover imanju će biti mjesta za postavljanje šatora te učesnici mogu ponijeti šatore i ostati na konaku-noćenju, jer je druženje planirano do u kasne sate.
U toku biciklijade predviđene su dvije pauze za osvježenje, odnosno (feed-zone) i to na Gorjevcu pri samom ulazu u NP Una i druga na Štrbačkom Buku.
Medicinska pomoć, tehnička pomoć, zajednički ručak nakon biciklijade, okrepa na stazi (feed-zone) 2X, besplatan ulaz u NP Una, sendvič na Štrbačkom buku, kulturno umjetnički program (folklor) prije starta biciklijade, muzika uživo u Kulen Vakufu – grupa “Zippo”, ručak uz degustaciju alkoholnih i bezalkoholnih napitaka, 1 kupon za tombolu, Tops, biciklistička marama i jos niz iznenađenja…
Ove godine organiziramo i bogatu tombolu:
TOMBOLA : 1. Nagrada – MTB bicikl
Jedan kupon je sadržan u kotizaciji, a svaki naredni moći ćete kupiti po cijeni od 5 KM.
NAPOMENA:
Organizator ne snosi odgovornost za djelovanje sudionika prema sebi i trećim osobama. Pravo sudjelovanja u biciklijadi ima onaj koji posjeduje tehnički ispravan bicikl i prihvaća naše uvjete oslobođenja od odgovornosti. Samim pristupom biciklijadi svaki učesnik učestvuje na vlastitu odgovornost. Biciklijadu će na čelu kolone voditi iskusni vodiči iz Kluba RBK Japod i zabranjuje se prelazak naprijed iz sigurnosnih razloga. Policijska pratnja obezbjeđena, te vozilo „metla“ za bicikliste koji budu imali kvarova na biciklima.
Za sve učesnike obavezno nošenje kacige!
Na području Bijeljine protekle noći pronađena su 53 migranta pristigla iz Pakistana, kažu u policiji. Broj je svakim danom sve veći, a općine i gradovi zahvaćeni tim talasom od nivoa BiH mjesecima uzaludno traže pomoć. Adekvatna podrška izostaje i od nekih federalnih institucija.
Pravo lice migrantske krize najbolje se vidi u Bihaću. Ilegalni migranti preplavili su ulice i parkove, a veliki broj njih ljetne dane provodi i na gradskim plažama uz Unu. Iz dana u dan migranata je sve više. Prema podacima kantonalnog MUP-a, u Bihać ih svakodnevno pristigne njih od 30 do 50.
“Prema evidenciji MUP-a negdje ih je oko 4.500 u evidenciji, ima ih i u privatnom smještaju, tako da neka moja slobodna procjena je da ih ima oko 5.000”, rekao je predsjednik Crvenog krsta Bihać Abdulah Budimlić.
Slična situacija je i u ostalim lokalnim zajednicama ugroženim migrantskim talasom. Na pomolu je i humanitarna katastrofa, jer je uslova za adekvatno zbrinjavanje migranata sve manje, sve je više incidenata koje oni uzrokuju. Stanovništvo je s pravom zabrinuto.
Pored nadležnih bh. institucija, vidljivo je da općine i gradovi ugroženi migrantskom krizom, sve manju podršku imaju i od federalnih vlasti. U Bihaću nisu željeli da komentarišu navode da je riječ o revanšizmu nakon poraza SDA u ovom gradu na prethodnim izborima, mada ističu da su neki potezi iz gradske SDA u najmanju ruku čudni. Jedan od takvih desio se tokom nedavnih protesta u Sarajevu.
“Nisu svi vijećnici išli na te proteste, evo, slučajno ili namjerno nije bio ni jedan vijećnik SDA”, kaže gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
A da se nešto dešava potvrđuje i primjer iz Bosanskog Petrovca, još jedne općine u kojoj SDA nije na vlasti. Sa nedavno održane sjednice skupštine općine, na kojoj su vijećnici izglasali protivljenje odluci da se na području općine organizuje prihvatni centar za migrante, izostala su četiri vijećnika SDA.
“To je blago rečeno neshvatljivo. Kako možeš da ne dođeš. Imaj ruku, pa glasaj za ili protiv. Oni se nisu pojavili na sjednici. Međutim, taj set zaključaka je prošao. Mi kategorički odbijamo svaki dolazak migranata”, ističe načelnik općine Bosanski Petrovac Zlatko Hujić.
I dok zapadnokrajiške općine vape za rješenjem gorućeg problema, zapolitičare iz manjeg bh. entiteta, aktuelna situacija nije alarmantna.
“Alarmantno stanje nije i to je nešto što je vidljivo. Ali isto tako, Republika Srpska, pa i drugi entitet Savjet ministara moraju spremno da dočekaju, da odgovore na situaciju koja bi za dva ili tri mjeseca mogla da bude alarmantna. Gospodin Mektić je spreman da u tom slučaju podigne policijske agencije, na raspolaganje, i ono što je najbitnije, da zaštitimo granicu”, kaže predsjednik SDS-a Vukota Govedarica.
Dok međunarodna zajednica i centralne državne vlasti odugovlače sa poduzimanjem konkretni poteza koji će rješiti migrantsku krizu koja prijeti da pređe u problem katastrofalni posljedica i razmjera, migranti svakodnevno pristižu u Bihać.
Migranti su uočeni i ovi dana kako pješače iz Ripča i Pritoke prema Bihaću. Svakodnevno su vidljive nove grupe migranata koji dolaze sa torbama na leđima. Dokle će to trajati niko u Bihaću ne zna. Vlast je ogorčena a država ne poduzima ništa da spriječi njihov dolazak.
U večernjim satima Bihać vrvi od stranaca čije porijeklo, biografiju i sklonosti niko ne zna. Na društvenim mrežama je sve izraženija zabrinutost građana zbog toga.
Nakon što se u javnosti pročula informacija da migrantski centar ipak neće biti smješten u Lipi, zabirnutost javnosti je dodatno porasla. Kuda ovakav odnos međunarodne zajednice i državne vlasti vodi, niko ne zna. Sigurno je samo da ljeto prolazi a zima dolazi kada će migranti tražiti komad kruha više, i toplu sobu za prenoćište.
Članovi “Zrna sreće”, humanitarne organizacije iz Švicarske, realizirali su uspješno još jednu humanitarnu akciju.
U noći s 26. na 27. juli jako nevrijeme pogodilo je USK zbog čega je nekoliko porodica zbog poplava doživjelo velike gubitke.
Najviše zahvaćena i stradala područja bila su bihaćka naselja Turija i Kamenica.
Zbog toga su članovi organizacije “Zrno sreće” još jednom pokazali svoju nesebičnu pomoć, te posjetili i svojim novčanim donacijama pomogli porodicama kojima je nevrijeme donijelo brojne probleme.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže kako nije optimista u pogledu daljeg razvoja migrantske krize na tim prostorima i smatra kako će se ukupna situacija dolaskom jeseni i zime još više pogoršati.
“Cijela kriza se prelama preko Unsko-sanskog kantona, a posebno Bihaća i Velike Kladuše. Nisu uspjeli zatvoriti granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, migranti i dalje pristižu i dnevno ih dođe oko 30 na područje Bihaća. Ja sam u panici jer država nije spremna da se uhvati u koštac s ovim problemom i prepustili su ga lokalnim zajednicama”, kaže Fazlić.
Prema njegovim riječima, nastupa predizborni period, kada će politički predstavnici mnogo više računa voditi o nekim drugim stvarima, što će migrantsku krizu baciti u zapećak.
On se osvrnuo i na nedavne proteste predstavnika lokalnih zajednica iz Unsko-sanskog kantona u Sarajevu, istakavši kako je pesimista u vezi s tim da će se poslije toga stvari pokrenuti s mrtve tačke.
“Mislim da u Sarajevu nemaju baš razumijevanja za naše probleme, i kad to kažem ne mislim samo na predstavnike nadležnih institucija, već i na medije, pa ako hoćete i na ukupnu javnost. Mislim da oni ne razumiju razmjere krize u Bihaću i Velikoj Kladuši, a evo sada i u Cazinu”, kazao je Fazlić.
Dodao je kako i dalje smatra da je zadatak Ministarstva sigurnosti BiH da nađe lokaciju za migrantski centar bilo gdje u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, mala je mogućnost da se budući migrantski centar izgradi na lokalitetu Lipa, između Bihaća i Bosanskog Petrovca, budući da se radi o pustom zemljištu bez ikakve infrastrukture.
“To je predložio načelnik Bosanskog Petrovca Zlatko Hujić, ali radi se o jednoj livadi do koje postoji samo pristupni put. Kako bi se dovela struja do te lokacije treba izgraditi pet kilometara elektromreže, tako da od toga, realno, nema ništa”, kaže Fazlić.
Također, on je potvrdio kako od sredstava koje je Evropska unija osigurala za rješavanje problema migranata grad Bihać do sada nije dobio niti jednu marku, već da se i dalje u ove svrhe troše značajna sredstva iz gradskog budžeta.
“Bihać zbog migrantske krize trpi ogromnu ekonomsku štetu, dijelovi grada su uništeni i pretvoreni u mjesta na kojima borave migranti, turistička sezona je gotovo pa uništena i šalje se negativna slika u svijet”, ističe Fazlić. Inače, prema posljednjim procjenama, samo na području Bihaća trenutno boravi oko 5.000 migranata.
U 85. godini preminuo je Abdulah Hadžihasanović, Bišćanima i široj javnosti poznat kao prosvjetni i javni radnik, posebno kao sportista i jedan od najboljih koji je ponikao na stadionu pod Borićima i nosio dres Nogometnog kluba Jedinstvo šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Rođen je 1933. godine. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, diplomu profesora fizike stekao je na fakultetu u Rijeci. Godinama je prenosio znanje učenicima u Gimnaziji u Bihaću, a obnašao je i dužnost direktora osnovnih škola u Kamenici i „Stana Sučević“.
Posljednji ispraćaj Abdulaha Hadžihasanovića bit će sutra, 30.jula, ispred Kantonalne bolnice u 12 sati i 40 minuta, a ukop je u 13 sati i 30 minuta na mezarju Humci.
Migranti se žale na nasilje hrvatskih graničara, a na to su upozorile i humantarne organizacije koje brinu o njima.
Međunarodna federacija Crvenog križa i društava Crvenog polumjeseca prije nekoliko dana uputila je saopćenje za javnost u kojem se skreće pažnja na nasilje nad migrantima koji su zaglavili u Bosni i Hercegovini.
Nicole Robicheau, glasnogovornica te organizacije u Bihaću kazala je da su uslovi u kojima borave migranti na granici sa Hrvatskom neadekvatnim, te da je ona zabrinuta za sigurnost migranata.
Prema riječima Abdulaha Budimlića, predsjednika Crvenog križa Bihać, nasilje nad migrantima koji pokušavaju da pređu granicu između BiH i Hrvatske traje otkako su migranti došli u Bihać. Dodaje i kako je Crveni križ Bihać davno upozorio na tu pojavu, ali se ništa nije promijenilo.
Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać i osoba koja svakodnevno boravi u imigracionom centru u Bihaću, najbolje zna probleme s kojima se migranti suočavaju. Od nasilja i fizičkih ozljeda, do oduzimanja novca, telefona i dokumenata, realnosti su koje čekaju one koji pokušaju da pređu granicu.
Humanitarne organizacije zabrinute su za sigurnost migranata i izbjeglica
“To je nešto što se kontinuirano dešava i ne možemo sad kazati da je došlo do porasta takvih slučajeva iz razloga što takve pojave nisu nikad ni prestale. Mi to najbolje znamo jer ukazujemo pomoć takvim osobama koje se vrate s povredama različitih tipova”, pojašnjava Midžić.
Teške ozlijede
Iršad Ahmad (22) iz Pakistana jedan je od onih koji su na vlastitoj koži osjetili silu hrvatske policije. Trenutno boravi u Đačkom domu u Bihaću, a prije nekoliko dana je pokušao da pređe granicu i suočio se sa brutalnošću hrvatske policije koja mu je oduzela sve što je imao.
“Tukli su me žestoko. Po rukama, leđima, nogama… ne znam ni sam gdje me sve nisu udarali. Galamili su i bili su mnogo ljuti. Oduzeli su mi novac i telefon, sad nemam ništa”, priča Ahmad.
Azra Moralić, koordinatorica projekta za pomoć migrantima u Velikoj Kladuši, kao članica Međunarodnog foruma solidarnosti EMAUS već četiri mjeseca boravi u ovom gradu i radi sa migrantima, te najbolje zna probleme s kojima se migranti suočavaju u pokušaju prelaska hrvatske granice.
“Migranti su u jako lošem zdravstvenom stanju i mi smo dovozili svoje ljekare, te zajedno sa Domom zdravlja Velika Kladuša pružali im prvu medicinsku pomoć”, kaže Moralić.
Hasan Kahlon (50) iz Afganistana je zbog nasilja hrvatskih policijaca zadobio teške povrede noge na koju sada ne može da se osloni niti staje. Povrijeđeno mu je stopalo i sada ima problema kada hoda.
“Posljednji put kada smo pokušao da pređem granicu bilo je to na dan kada je Hrvatska reprezentacija izgubila utakmicu finala na Svjetskom prvenstvu i policajci su bili posebno ljuti. Kada su me uhvatili, tukli su me željeznom palicom”, kaže Hasan.
Arif Babar (45) je iz Pakistana. U pokušaju prelaska granice hrvatska policija ga je pretukla nanijevši mu povrede ruke.
“Ovo nije ljudski. Tuku nas kao da smo životinje. Mi smo isto ljudi i nismo imali drugog izbora nego da napustimo svoju zemlju, a sad nas tuku kao da smo im nešto skrivili”, kaže Arif.
Bježe od rata
Hatir Wazir (22) iz Pakistana, uspio je da napravi videosnimak dok je hrvatska policija tukla njegove drugove, ali čim su ga ugledali krenuli su za njim, uhvatili ga i razbili mu telefon.
“Sve sam snimio ali su mi uništili telefon i sada nemam toga videa. Bio sam dvostruko pretučen kada su vidjeli šta sma pokušao da uradim”, priča Wazir koji ne želi da bude sniman jer se plaši da će ga ako ga ponovo uhvate, ovaj put još više tući zbog snimka.
Muhamed Zamil (25) iz Afganistana, po zanimanju je inžinjer, a radio je u vojsci. Domovinu je napustio, kaže, zbog teške situacije i građanskog rata između talibana, ISIL-a i vladinih snaga. Nije mislio doći u Bosnu i Hercegovinu, ali ga put ovdje doveo i sad ne može da pređe granicu i nastavi dalje do zacrtanog cilja. Pokušavao je do sada četiri puta, ali svaki put bi ga uhvatila hrvatska policija, oduzela mu sve i pretukla ga.
“Nisam napustio Afganistan zbog posla, jer sam bio zaposlen. U Dželalabadu, provinciji iz koje dolazim, nema mira. Svakodnevno se vode sukobi između talibana i legitimnih vojnih snaga države”, kaže Muhamed.
Očajni migranti nemaju drugog izbora nego da nastave sa pokušajima prelaska hrvatske granice i probiju se do željenih destinacija u Evropskoj uniji, gdje ih čekaju porodice i rodbina. Sanjanju neki bolji život i za njega su spremni biti pretučeni i stotinu puta.
Ono što su nam naši sagovornici iz nevladinih organizacija u Bihaću i Velikoj Kladuši rekli, jeste da oni koji imaju novac ne ostaju dugo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na kraju pronađu neku opciju kroz koju se prebace i prođu Hrvatsku. Siromašni migranti su ti kojima se trenutno ne smiješi sreća, jer Evropska unija steže obruč oko procesa migracija, koga jedino novac može probiti.
